Home NAJNOVIJE AKTUELNO Mushaf Fadil-paše Šerifovića, jedan od najljepših prijepisa Kur’ana 19. stoljeća

Mushaf Fadil-paše Šerifovića, jedan od najljepših prijepisa Kur’ana 19. stoljeća

615
0
DIJELI

Mushaf Fadil-paše Šerifovića jedan je od najljepših prijepisa Kur’ana iz 19.stoljeća kojeg je prepisao kaligraf Dagistani 1849. godine. Mushaf je za Gazi Husrev-begovu džamiju uvakufio sarajevski kadija, pjesnik, kaligraf, sufija, paša i imam Careve džamije u Sarajevu Fadil-paša Šerifović još davne 1872. godine. Danas ovo pokretno dobro neprocjenjive vrijednosti spada u red nacionalnih spomenika koji se nalaze u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, Sarajevu.

Pokretno dobroMushaf Fadil-paše Šerifovića vlasništvo je Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. Prepisao ga je i ukrasio Ahmed Muhammad al-Muhagir ad-Dagistani (iseljenik iz Dagistana) redžeb 1849. godine, dok je je u Gazi Husrev-begovu džamiju i biblioteku u Sarajevu uvakufljen 1872. godine za potrebe ispravljanja drugih rukopisa Kur'ana i izučavanja sedam poznatih načina čitanja Kur'ana (kiraeta).

Ovaj mushaf primjer je izuzetnog kaligrafskog i iluminatorskog umijeća, te je ujedno i jedan od najbolje očuvanih primjeraka kur’anskog teksta na prostoru Bosne i Hercegovine. Mushaf je ispisan i ukrašen intenzivnim bojama, među kojima preovladavaju zlatna, srebrena, ljubičasna i crvena boja. Grafika je lijepa i krupna, a ornament raznolik od vrlo minucioznih floralnih detalja do šestokrakih zvijezda. Mushaf se na ovoj lokaciji čuva u trezoru u posebnim klimatskim uvjetima.

Primjerak prema kojemu će se ispravljati drugi rukopisi Kur'ana

Mushaf Fadil-paše Šerifovića uvakufio je Fadil-paša Šerifović, za Gazi Husrev-begovu džamiju i biblioteku, kao glavni primjerak prema kojemu će se ispravljati drugi rukopisi Kur'ana i prema kojem će se učiti oni koji izučavaju sedam poznatih kiraeta (načina čitanja Kur'ana). Mushaf je uvakufio 11. rebi’ el-evvela 1289. ( 20. maja 1872. godine) i danas se nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Katalošku obradu ovog rukopisa izradio je Kasim Dobrača. Obrada je objavljena u prvom svesku Kataloga arapskih, turskih i perzijskih rukopisa 1963.godine.

Inače, Fadil-paša Šerifović (Sarajevo 1802/3 – Istanbul 1882.) bio je derviš, pjesnik i političar. Pisao je pjesme i komentare o mevlevijskom učenju, bio je mevlevijski šejh i istaknuti kaligraf. Izrađivao je levhe za sarajevske džamije, a prepisivao je i neka književna djela. Spjevao je divan koji sadrži sve vrste pjesama koje su karakteristične za klasični turski divan. Njegov divan odlikuju hronogram (počeo ih je bilježiti oko 1827. godine pa sve do odlaska iz Sarajeva 1878. godine, usljed austrougarske okupacije).

U ovoj kataloškoj obradi se navodi da je Mushaf prepisao neki muhadžir iz Dagistana (Kavkaz) u mjesecu redžebu 1265./maj-juni 1849. godine, vjerovatno na Krimu odakle je vakif porijeklom. Pretpostavka Kasima Dobrače:

»da je al-Muhagir ad-Dagistani Mushaf Fadil-paše Šerifovića prepisao na Krimu, odakle je vakif (Fadil-paša Šerifović) starinom, čini se malo vjerovatnom, jer je Krimski Kanat pripao Rusiji još davne 1783. godine. Osim toga, Krim je od 1853. do 1856. godine bio poprište Krimskog rata, pa je teško povjerovati da bi prepisivač tako stari Mushaf, koji je Altanuš po nalogu halife Utmana ibn Affana prepisao iz primjerka što ga je prepisao Zayd ibn Tabit, iz carske biblioteke Top Kapi Saray u Carigradu, iznosi na Krim…«

Nakon zapisa o prepisivaču nalazi se i duži članak o pravopisu ovog Mushafa – tu se ističe da je za podlogu ovome prepisu služio jedan stari primjerak koji je prepisao Muhammad b. Altuntaš 582./1186. godine. Njemu je za podlogu služio primjerak koji je prepisao Zaid b. Tabit po nalogu halife Otmana.

U ovome Mushafu se nalaze i neka poglavlja iz poznatih djela o učenju Kur'ana i kur'anskim naukama. Takvi izvodi nalaze se i na rubovima mnogih listova, gdje se daju objašnjenja o pravilima i načinima čitanja pojedinih riječi i ajeta. Na kraju se nalazi dova koja se uči nakon završetka učenja Kur'ana.

Kaligrafija najplemenitija od svih vizuelnih umjetnosti islama

Kaligrafija je najplemenitija od svih vizuelnih umjetnosti islama, a pisanje Kur'ana je sveta umjetnost par exellence, te tako ona u izvjesnom smislu predstavlja vidljivo tijelo Božije riječi.

Mushaf Fadil-paše Šerifovića ispisan je na 348 bogato ukrašena lista. Ispisan je na tankom i glatkom, žućkastom papiru. Zaštitni listovi su zeleni i bogato ukrašeni. Povez je kožni, tamnozelene boje, ukrašen zlatnim pravougaonikom koji je ispunjen neprekidnim romboidnim ornamentom. Ovaj pravougaonik oivičen je neprekidnim prepletom koji vjerovatno simbolizira apsolutno jedinstvo. Kožna futrola (gilaf) ukrašena je istovjetno kao i kožni povez. Rukopis mushafa je prepisan istočnim (perzijskim) nesh stilom arapskog pisma izuzetno vješto.

Sam tekst na stranicama je oivičen sa tri zlatne linije, jednom debljom i dvije tanje. Zlatna linija razdvaja i petnaest redova teksta Kur'ana na jednoj stranici. Na marginama kur'anskih stranica su dvjema tintama, crnom i crvenom napisana pravila za sedam različitih čitanja (kiraeta) kur'anskog teksta. Mushaf Fadil-paše Šerifovića na marginama i zaštitnim listovima sadrži preko 2000 bilješki i objašnjenja vezanih za pravila učenja Kur'ana. Mushaf sadrži i izvode iz djela više poznatih učenjaka iz oblasti kur'anskih znanosti: propisa, tedžvida, kiraeta i tefsira. Na rijetkim mjestima gdje je prepisivač ispustio dio teksta dodavao bi ga uspravno uz ivicu teksta počevši od reda gdje je tekst ispušten. Zlatne linije koje oivičavaju tekst bi pratile dodatke.

Kasim Dobrača u kataloškoj obradi Mushafa Fadil-paše Šerifovića iznosi prilično detaljan opis njegove izvedbe:

»Naslovi sura ispisani su srebrnobijelom bojom na zlatnoj podlozi. […] Prve dvije stranice su naročito raskošno ukrašene ornamentima u više živopisnih boja, među kojima se posebno ističu ljubičasta i zlatna. Tekst na ovim prvim stranicama podvučen je širokim zlatnim isprekidanim linijama. […] Tekst i margine ostalih stranica obrubljeni su tankim crnim i širokim zlatnim linijama. Redovi su podvučeni sa dvije tanke crne i jednom zlatnom linijom. Ajeta na prve dvije stranice označena su krupnim zlatnim tačkama koje su posebno i različito ukrašene, a na ostalim stranicama zlatnim šesterokrakim zvjezdicama. Znakovi za čitanje pisani su crvenim. Nazivi sura ispisani su u malim lijepim unvanima na zlatnoj podlozi. Džuzovi i sedžde ispisani su na rubovima u divnim rozetama u više boja.«

U pogledu iluminacije posebno su vrijedni počeci kur'anskih sura i oznake za džuzove (trideseti dio Kur'ana). Unvani sa naslovima sura pravougaonog su oblika, ukrašeni kombinacijom floralnog (tri cvjetića u desnom i lijevom uglu) i geometrijskog ornamenta (obrub). Oznake za džuzove su ukrašavane minucioznim floralnim prepletima i viticama u ljubičastoj, ružičastoj i zlatnoj boji. Neke od ovih formi su jedinstvene dok se stilizirani cvijet, trapez ukrašen cvjetovima, buketić s cvijećem i ukrašena Davidova zvijezda ponavljaju.

Pored kur'anskog teksta, posebni znaci na dobru su i ti da na marginama i zaštitnim listovima sadrži preko 2000 bilješki i objašnjenja vezanih za pravila učenja Kur'ana, te je i time vrijednost Mushafa Fadil-paše Šerifovića značajnija.

Ipak, iluminacije prvih stranica Mushafa Fadil-paše Šerifovića posebno su impresivne, te se često uzimaju kao dokaz da je ova vrsta umjetnosti bila vrlo razvijena i u kasnom osmanskom periodu.

 

DIJELI