Home NAJNOVIJE IZDVOJENO Art kuća sevdaha: Nominacija sevdalinke za listu UNESCO-a najvažniji zadatak

Art kuća sevdaha: Nominacija sevdalinke za listu UNESCO-a najvažniji zadatak

19
0
DIJELI

Bosanskohercegovačka narodna pjesma – sevdalinka u posljednjih deset godina dobila je mjesto koje zaslužuje zahvaljujući Art kući sevdaha, a kao vrhunac toga bilo bi i njeno uvrštavanje na listu nematerijalne baštine UNESCO-a načemu se uveliko radi.

Inicijativu za obnovu Velikih daira, gdje je smještena Art kuća sevdaha pokrenulo je Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo i možda niko nije ni slutio da će taj objekat za svojih deset godina postojanja napraviti ogromne stvari kada je u pitanju očuvanje i njegovanje svega onog što se veže za sevdah i sevdalinku.

“Naravno da smo zadovoljni. Obilježavamo deset godina Art kuće sevdaha kao samoodrživog projekta. Ne finansiramo se iz budžeta, nismo nikome dužni. Pokrenuli smo mnogo stvari. Projekat koji smo pokrenuli, Art kuća sevdaha kao odredište i kao put se razvija u četiri paralelna pravca. I ono što je veoma zanimljivo, svi pravci se razvijaju i rastu”, kaže u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Armis Mašić, predsjednik Skupštine udruženja ”Promokultura”.

Jedan od najznačajnijih pravaca su im interaktivne radionice za učenike osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo kroz koje je prošlo 7.640 učenika.

“To je impozantan broj. Također, uspostavljeni su kulturološki mostovi sa zemljama regiona, sa sličnim institucijama iz susjednih zemalja. Prvenstveno sa institutima za etnomuzikologiju, odsjecima za etnomuzikologiju napravljena je saradnja. Mi smo predstavili Art kuću sevdaha kod njih, oni bili naši gosti, razmijenili smo iskustva. Imat ćemo i goste na desetoj jubilarnoj godišnjici u maju iz bošnjačkih zajednica iz Hrvatske, Makedonije i Srbije”, kaže Mašić.

Muzejski prostor podsjećanje na velikane

Arhiviranje i skupljanje istorijske građe, jedan je od također važnih projekata u okviru Art kuće sevdaha.

“To je za ovih deset godina postala jedna impozantna arhiva koju treba sada digitalizirati. To je jedan od novih projekata koji pokrećem. Tražimo sredstva za to da sve stavimo u digitalnu formu. Putem digitalne forme želimo predstaviti i ljude koji su zaslužili da budu u ovoj kući, ali nažalost zbog skučenosti prostora nisu svi mogli da dobiju svoje mjesto. Ali, eto u toj digitalnoj formi se sve to može prevazići da svi oni koji zaslužuju da budu u Art kući sevdaha dobiju svoje mjesto”, poručio je Mašić.

U muzeju, u 11 soba predstavljeno je 37 najznačajnijih izvođača sevdalinki i tekstopisaca, njihove ploče, instrumenti, tradicionalne nošnje, priznanja, predmeti koji su im pripadali… U Art kući sevdaha s ponosom ukazuju brojne predmete i sadržaje kao dio legata Instituta sevdaha “Omer Pobrić”, kao i biblioteku, CD shop…

Prolazeći kroz sobe, posjetilac na najbolji način stiče dojam o velikanima koji su ostavili neizbrisiv trag u sevdahu. A, oni se nižu redom: Ismet Alajbegović-Šerbo, Ljubica i Spasoje Berak, Avdo Buzar, Zehra Deović, Zora Dubljević, Zekerijah Đezić, Vehid Gunić, Zaim Imamović, Safet Isović, Rade Jovanović, Safet Kafedžić, Mehmed Kenović, Husein Kurtagić, Nada Mamula, Muhamed Mešanović-Hamić, Muhamed Mujkanović, Hanka Paldum, Edin Pandur-Edo, Selver Pašić, Jozo Penava, Jovica Petković, Omer Pobrić, Himzo Polovina, Meho Puzić, Nedžad Salković, Beba Selimović, Mostar Sevdah Reunion, Mustafa Šantić, Salem Trebo, Mehmed Varešanović-Meho, Emina Zečaj, Arif Alajbegović, Subhija Šehović, Sejo Pitić, Bahrija Hadžialić i Azemina Grbić.

Mnoštvo je još onih koji bi trebali da se nađu na zidovima muzeja, ali prostora više nema. Ali, Nedeljko Bilkić, Ferid Avdić, Zekija Čuturić, Ksenija Cicvarić… i brojni drugi neće niti smiju, kažu u Art kući sevdaha, biti zaboravljeni.

“Pokrećemo, odnosno pokrenuli smo Sevdah internet radio gdje se 24 sata emituje sevdalinka. Dešavanja uživo se prenose iz Art kuće sevdaha. Uvezane su bošnjačke zajednice iz zemalja regiona, pa i Evrope. Sve ono što se radi, što je bitno za sevdah, što se radi na očuvanju sevdalinke i što se događa bilo gdje u našem okruženju bit će emitovano putem tog radija i slušaoci će moći da čuju. Također će moći putem radija dati i sugestije kao i one stvari koje mi nemamo, a oni imaju. To je prilika da razmjenjujemo iskustva, da nam pomognu, da upotpune našu arhivu”, ističe Mašić.

Vrsni interpretatori prvi put zapjevali u Art kući sevdaha

Ovdje s ponosom ističu deset jubilarnih godina, stvarno uspješnih godina Art kuće sevdaha.

“Art kuća sevdaha je postala prepoznatljiv brend u svijetu. Postaje već nezaobilazno mjesto za tursite, da posjete Art kuću sevdaha. Tako da nam to daje satisfakciju, prije svega, za ono što smo do sada radili, jer stvarno se vide rezultati tog rada. A, druga stvar, daje nam podstrek za budućnost”, ističe Mašić.

Navodi da se ne smiju zaboraviti sve one večeri sevdaha koje su organizovali u proteklom periodu i pružili mogućnost i mladim i neafirmisanim umjetnicima da pokažu šta to oni rade i kako pjevaju, kako donose sevdalinku ili kako sviraju.

Armis Mašić, predsjednik Skupštine udruženja ”Promokultura”

“Sada već postoji jedna, hajde malo neskroman da budem, plejada izvođača od najmanjih do najstarijih koji su pa i prvi put zapjevali u Art kući sevdaha. Božo Vrećo je prvi put zapjevao u Art kući sevdaha, pa tu su Edo Jahić, Ibro Bublin, Alma Subašić, Nejra Brka iz Tešnja, koja je sada u Njemačkoj gdje pravi karijeru na sevdalinci. Tako da je to stvarno ono što nama daje i krila za dalji rad, ali i satisfakciju za dosadašnji rad, da smo uspjeli, prije svega, da nekako otrgnemo sevdalinku iz onog, neću reći mrtvila, ali je bila možda zapostavljena i potisnuta je malo bila ustranu. Otrgli smo je i vratili na mjesto koje zaslužuje u našem društvu. A, pokrenuta je inicijativa za uvrštavanje sevdalnike na nematerijalnu listu svjetske baštine UNESCO-a”, ističe Mašić.

 

 

Afirmisali su, navodi, mlade ljude, animirali ih da se zainteresuju da interpretiraju sevdalinku kako su je donosili nekada naši velikani koji su nam ostavili u amanet sve ovo da čuvamo, da njegujemo i da prezentiramo.

“A, onda s ponosom kažemo da smo uspjeli kroz sve to što smo uradili. Pa, evo, sada da se i sklonimo neko će nastaviti i to će živjeti. To je ono što daje nam podstrek za dalje, daje nam elan da idemo dalje, radimo, čuvamo, prezentiramo i njegujemo sevdalniku”, poručuje Mašić.

Brojne manifestacije povodom jubileja

Art kuća sevdaha otvorena je 8. maja 2008. godine. Ovog 8. maja, na desetu godišnjicu najavljuju spektakl kao poklon građanima Sarajeva i Bosne i Hercegovine.
Tog dana, 8. maja, navečer u osam sati bit će upriličen veliki koncert na Baščaršijskom trgu uz 30-ak izvođača, interpretatora sevdalinke, sa orkestrom Damira Galijaševića i muzičara koji su vjerni Art kući sevdaha koji tu stalno sviraju. To će, najavljuju iz Art kuće sevdaha, biti jedno veče za pamćenje i za njih i turiste koji ih posjete i za sve goste. Svi koji budu slobodni 8. maja navečer, pozvani su, da dođu na Baščaršiju i da se provedu uz tri sata sevdaha. Bit će zastupljena i kulturno-umjetnička društva iz regiona, uz folklorne izvedbe.

“Mi već tradicionalno svake godišnjice u 15 sati okupljamo velikane koji imaju svoje sobe ovdje, a koji su još uvijek sa nama, te porodica onih koji nisu više među živim. To je jedno intimnije druženje, gdje su dobro došli i pozvani mediji da iskoriste priliku da te ljude koji se jednom godišnje sretnu. Neki i ne žive u Sarajevu, neki i ne žive u BiH, ali taj dan dođu i posvete Sarajevu, Art kući sevdaha. To je jedinstvena prilika svima da se sa njima susretnu na jednom mjestu”, navodi Mašić.

Ističe da obično obilježavaju tri dana godišnjicu Art kuće sevdaha, a s obzirom da je ovo jubilarna godišnjica, imat će brojna dešavanja i manifestacije od 8. do 10. maja uz promocije knjiga kao što je ona autora Esada Kopića, izložbe slika…

“Upriličit ćemo i jednu izložbu slika umjetnice koja je amater. Ali, kako 30 godina slika ne znam da li se više može i nazvati amaterizmom. Već je postala i vrsna umjetnica. Sve ono čime se bavimo, mi ćemo predstaviti”, poručio je Mašić.

Otvoreni su, veli, za prezentaciju umjetnosti i dodaje da je sve to u principu sevdah. Napominje kako je sevdah stil i način života bosanskog čovjeka, a sevdalinka interpretacija tog stila.

Dodaje kako je, nažalost, izostala institucionalna podrška Kići sevdaha.

“Ne mogu dušu griješiti, ne mogu reći da ne postoje ljudi koji su imali sentiment pa su osjetili na neki način i pomogli, ali skromno je to sve. Dok mi to ne budemo imali sa institucionalnog nivoa. Mi sada imamo situaciju da je formirana Komisija pri Ministarstvu civilnih poslova BiH za nominaciju sevdalinke na listu svjetske baštine pri UNESCO-u. Ona je formirana prije godinu i pol dana, možda i dvije. Nažalost, osim tog formiranja i osim tih par, u protekle dvije godine, nekih okruglih stolova koji su organizovani, ništa se nije dogodilo. Nismo se pomakli sa mrtve tačke. Mislim da bi društvo trebalo od lokalnog nivoa, općinskog do državnog da se pokrene i pomogne. Nema osjećaja za sevdalinku i nekako mi to doživljavamo zdravo za gotovo. Eto, sevdalinka je naša, to je naše, ne treba ništa više, hajdemo dalje raditi neke druge stvari”, ističe Mašić.

A, sevdalika je, navodi, jedan od temelja kulturne tradicije i baštine bosanskog čovjeka. Ako, navodi Mašić, imamo prvi pisani trag sevdalinke iz 16 stoljeća, onda se prema tome moramo odnositi malo odgovornije.

“Pozivam sve institucije od lokalnog do državnog nivoa da se aktivno uključe u ovo, da nam pomognu i da prikupimo sve artefakte i sve dokaze koje imamo i posjedujemo kao narod, kao država BiH, koji su nam rasuti po svijetu od Harvarda do Instituta za slavistiku u Pragu, Muzičke akademije u Beču, biblioteke u Vašingtonu i malog dijela kod nas u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. I da sve te stvari prikupimo, da uključimo stručnjake, historičare, etnomuzikologe, ljude koji će da pripreme taj materijal i da ga upute kroz Komisiju ka Vijeću ministara da aplicira pri UNESCO-u. Mislim da nam je to glavni, najbitniji korak, u budućnosti”, ističe Mašić.

Razvijati svijest o važnosti sevdalinke

Ne misli on da bi se uvrštavanjem na listu nematerijalne baštine UNESCO-a “u našoj svijesti, glavama naših ljudi išta promijenilo kada je u pitanju sevdalinka”. Jer, ističe, tu moramo stalno raditi dok ne dođemo do razvijene svijesti o nacionalnom identitetu i pripadanju onome što nama pripada.

“Mi smo 2010. godine, zapravo Art kuća sevdaha je prvi put poslala institucionalnu delegaciju na World Music Expo, planetarni sajam muzike, gdje je 95 zemalja izlagača bilo uz prisustvo 2.500 delegata. Nikada niko institucionalno nije bio iz BiH do tada. U delegaciji je bila Amira Medunjanin, članovi “Divanhane” Neven Tunjić, Nedžad Mušović i Vanja Muhović. Bila je djevojka iz Art kuće sevdaha koja je temo pravila bosansku kafu i čajeve, posluživala ljude. Ljudi su pitali da li smo iz Makedonije, nisu imali predstave, bez obzira na rat, dešavanja koja su kod nas bila. Nisu znali šta je to Bosna, gdje je Bosna. Kada su čuli taktove sevdaha, sevdalinke, kada su čuli muziku oni su to prepoznali. Nisu znali da je naše. I u tom kontekstu bi nam jako puno značilo da se sevdalinka uvrsti na nematerijalnu listu svjetske baštine jer bi dobila svoje mjesto kao što i zaslužuje. Ne mogu reći da je samo do nas. I Francuska i Italija ni šansonu ni kanconu zaštitili još uvijek nisu, dok je Hrvatska zaštitila i ojkanje i bećarac i klapsko pjevanje iz Dalmacije i još puno dobara, ukupno njih 13 je na nematerijalnoj listi”, naglašava Mašić.

Navodi kako je BiH prošle godine postala članica Komiteta za svjetsku baštinu UNESCO-a i da je važno to na pravi način iskoristiti.

“To je pozitivno da smo postali članica tog komiteta. Četiri godine je taj mandat. Pozivan stoga sve, nemojte da nam prođe vrijeme, da nam istekne mandat, a da ne iskoristimo taj period, da ne apliciramo, ne samo sevdalinku, nego još mnogo naših dobara koja zaslužuju da budu na toj listi nematerijalne baštine UNESCO-a. Predlažem, da s tom aplikacijom ne idemo samo sa sevdalinkom, da i druge nevladine organizacije i udruženja koja se bave očuvanjem tradicije i kulturne baštine, da apliciraju i nominiraju naša bosanska dobra i da to pripremimo i stvarno iskoristimo trenutak da se uvrste u nematerijalnu baštinu UNESCO-a”, istakao je Mašić.

DIJELI