Početna NAJNOVIJE AKTUELNO Dobro je za BiH da je era Nikolića završena, Vučića ćemo cijeniti...

Dobro je za BiH da je era Nikolića završena, Vučića ćemo cijeniti prema njegovim djelima

100
0
DIJELI

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i potpredsjednik SDA u intervjuu za Anadolu Agency govorio je o evropskom putu BiH, odnosima sa Srbijom i Hrvatskom, opterečenju postojanja viza između BiH i Kosova, donošenju akciza, izmjenama Izbornog zakona BiH, ali i djelovanju Vijeća ministara BiH i parlamentarne većine u BiH u narednom periodu, odnosno da li je ima i kako će djelovati, a govorio je i o odnosima BiH sa Turskom.
Ako bi smo pratili dinamiku koja je bila u protekle dvije ili dvije i po godine koliko traje ovaj mandat od posljednjih općih izbora onda bi smo mogli kazati da u skladu sa njom bi smo mogli očekivati u idućoj godini kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu u EU i da se to primicanje Evropskoj uniji još na neki način više ostvari i da se više približimo tom našem zacrtanom cilju, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Safet Softić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Međutim, naglasio je, svjedoci smo i ovih dana i posljednjih nekoliko mjeseci, tačnije od lokalnih izbora prošle godine određenih političkih kriza koje se ciklično javljaju u vezi sa određenim pitanjima u Bosni i Hercegovini.

“Prva takva kriza bila je izazvana jednim krupnim događajem koji se dogodio u BiH, prvi puta nakon Daytona, a to je osporavanje odluka Ustavnog suda BiH od predsjednika RS-a Milorada Dodika i rukovodstva RS-a i provođenja nezakonitog i neustavnog referenduma koji je na neki način izazvao ogromnu turbulenciju u našem društvu, pa i međunarodnoj zajednici koja nadzire sve ove procese. Druga kriza, ako je mogu tako nazvati koja je došla sa lokalnim izborima u BiH su ustvari poremećaji tih određenih političkih odnosa u društvu koji nastanu sa izborima ili se zaoštrava ta konkurencija između političkih faktora koji, između ostalog, čine parlamentarnu većinu. Nadalje mogli bi smo kazati da je 9. januar kao Dan obilježavanja RS-a koji je od Ustavnog suda BiH proglašen neustavnim isto tako sa reakcijama koje smo čuli od rukovodstva RS-a svojevrsna kriza koja je bila u BiH”, naveo je Softić.

U nastavku, kaže Softić, u februaru, imali smo pitanje revizije presude BiH protiv Srbije kod Međunarodnog suda pravde u Haagu i to je čini mi se izazvalo jedan zastoj u svim ovim procesima. I evo, ističe, naravno, ovo posljednje dešavanje koje imamo u Parlamentarnoj skupštini BiH i Vijeću ministara BiH, a tiče se i aranžmana BiH sa MMF-om i svih ostalih stvari koje kao refleksije proističu iz svega toga je pitanje akciza, pitanje praktično nekog razvojnog ciklusa koji je trebao da se dogodi u ovoj i narednoj godini i koji je na neki način blokiran svim ovim dešavanjima koja su bila u nekoliko navrata u Parlamentarnoj skupštini BiH kada je u pitanju usvajanje ovih važnih zakona.

Akcize nemaju alternativu

“Zastoj u odnosima sa MMF-om, sa aranžmanom i još možda značajnije zastoj priliva sredstava koja su odobrena za određene dionice autoputeva i cesta u BiH su vjerovatno jedan ozbiljan problem koji se postavio i pred parlamentarnu većinu i pred državu BiH. Sve ovo je na neki način signalizator da smo mi sa ovim političkim krizama čini mi se kao nikada do sada od 1996. godine ušli prerano u političko nadmudrivanje i političku kampanju koja se tiče izbora naredne godine. Vjerujem da ovaj naredni period koji je pred nama da neće zaustaviti dobivanje kandidatskog statusa i sve one stvari koje je država BiH dužna učiniti u vezi sa Upitnikom koji smo dobili, koji je kako vidimo u završnoj fazi”, rekao je Softić.

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PS BiH Safet Softić govorio je i o nastojanjima donošenja izmjena i dopuna Zakona o akcizama BiH, odnosno da li se u tom slučaju može govoriti samo o “šteti za građane kako se predstavlja u javnosti”.

“Zavisi iz koje perspektive čovjek tretira određeno pitanje. Mi možemo kazati da bi bilo najbolje da se ova država ne zadužuje, da se građanima ne uvode nikakvi nameti, porezi, ali to prosto nije moguće. Vi da bi ste imali razvoj u zemlji, da bi ste stvarali određene krupne poduhvate, krupne projekte koji sistematično vuku za sobom i mnoge druge grane u društvu vi morate praktično za zemlju kao što je naša ući u kredite i u sve ostalo. U ovom slučaju pitanje akciza nije samo povećanja cijene goriva, nego je pitanje na neki način naših odnosa sa međunarodnim institucijama. Možemo se mi složiti da možda ima nepravde u odnosima velikih prema malim, ali to je naprosto naša pozicija. Moramo biti svjesni u kakvoj se poziciji nalazimo, moramo biti svjesni šta je to što će nam dugoročno obezbjediti određenu stabilnost i ako hoćete bolji život građana i u svakom slučaju ne možemo zakočioti život i kazati bit će sve u redu. Moramo u ovom slučaju izmjestiti ovo pitanje akciza sa političkog terena na čisto stručni teren”, navodi Softić.

Imamo, kaže, dosta eksperata ekonomske, pravne struke, saobraćajne struke koji će i koji su u javnosti već izašli sa svojim stavovima šta je za BiH ustvari pitanje akciza u ovom trenutku, šta ono znači i kako i na koji način se ono odražava na cjelokupan naš život.

“Dakle, to nije samo politička potreba određenih stranaka, radi se naprosto o potrebi društva. Sada, naravno oni koji apliciraju da onima koji obnašaju vlast ne daju u ruke tako moćno sredstvo kao što je taj jedan značajan iznos sredstva koje bi bile upotrebljene za infrastrukturne projekte, izgradnju autocesta i cesta u BiH teško je to braniti pred građanima. Najlakše je zapravo braniti da se time zavlači ruka u džep građana. Ali, ja sam se bavio ovim pitanjem i kroz rad Dom naroda PS BiH. Imali smo to u dva navrata na sjednicama Doma naroda PS BiH to pitanje. Nije bilo nekih značajnijih problema kada je u pitanju Dom naroda PS BiH. To pitanje je više eskaliralo u Predstavničkom domu PS BiH, ali ne vidim da imamo alternativu za ovo pitanja. Za ona pitanja za koja nemate alternativu u stvari vi nemate puno o ćemu ni razmišljati. Imate sa jedne strane MMF, bez čijeg aranžmana će se vlade ponovno zaduživati sa vjerovatno nepovoljnijim uslovima koji podrazumijevaju puno veći iznos kamata i sve ostalo, a imate sa druge strane Evropsku banku i ostale evropske institucije koje su odobrile određene aranžmane i imate potrebu unutar BiH da mi brže krenemo u ove projekte. Po meni tu nema puno prostora za izbor. Ukoliko se u političkim razgovorima i dogovorima, a ima naznaka da ide u tom pravcu obezbijedi određena većina koja bi bila u stanju podržati akcize, ja vjerujem da će Vijeće ministara BiH još jednom to staviti u proceduru. Ukoliko ne bude, ne vidim potrebu da se ponovno iscrpljujemo na nećemu što je unaprijed osuđeno na propast. Ali, koliko čujem ima ozbiljnih razgovora o tome i da neki poslanici koji su glasali protiv ovoga da u stvari mijenjaju stav i da bi možda bili spremni da to podrže”, kaže Softić.

Hrvatski prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH bi dodatno ugrozio Ostale

Što se tiče općih izbora u BiH za narednu godinu, kaže Softić, misli da će se oni održati bez obzira na pitanja koja se budu rješavala u narednom periodu, a tiču se izmjena Izbornog zakona BiH. Ali, navodi, u isto vrijeme vjeruje da kao BiH imamo ozbiljne potrebe da izmijenimo izborno zakonodavstvo, ne samo kada je u pitanju ovo što je Klub hrvatskih delegata u Domu naroda PS BiH predložio u smislu izmjena Izbornog zakona BiH nego prije svega tu misli na presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu koje su godinama na čekanju, a to su prije svega presuda Sejdić-Finci i još dvije presude koje se tiču ove teme – slučaj Zornić i Pilav.

“Mislim da nama se nameće kao neophodna suštinska potreba ove zemlje da dođe do izmjene izbornog zakonodavstva i da se prije svega građani iz reda Ostalih dovodu u stanje ravnopravnih u odnosu sa ostalim građanima u BiH i da se ukine ta vrsta diskriminacije. Postoje jednostavna rješenja za realizaciju ovih presuda, ali ona naravno ne zadovoljavaju sve strane u postupku koje bi trebale da sve glasaju o ovome. Teško je ili nemoguće pristupiti ovim izmjenama izbornog zakonodavstva ukoliko se ne uđe u izmjene Ustava BiH, a pogotovo izmjene Ustava FBiH. Klub hrvatskih delegata je osmislio neka rješenja koja su jednostrana i koja na neki način zadovoljavaju potrebe hrvatskog naroda, onako kako to oni vide u BiH, ali ona ne zadiru u pitanja Ustava BiH i FBiH i ne rješavaju pitanja Ostalih. One možda Ostale dovode u još diskriminatorniji položaj nego je to sada trenutno stanje. Mislim da je to rješenje osuđeno unaprijed na neuspjeh i ne znam zbog čega je to u ovako oštroj formi stavljeno u parlamentarni postupak jer Klub hrvatskih delegata je s obzirom na činjenicu da zakoni prvo idu u Predstavnički dom, pa onda u Dom naroda odlučio se da to prvo ide kroz Dom naroda. Drugo što je simptomatično u toj situaciji jeste da je Klub hrvatskih delegata to stavio u hitni postupak, što zaista stvara određenu sumnju šta se želi sa time napraviti. Jer, tako važno državno pitanje staviti u hitnu proceduru bez mogućnosti da delegati utiču na ta rješenja je po meni prije svega neozbiljno, a onda da ne špekulišem sa određenim namjerama koje bi iz svega toga mogle proisteći”, navodi Softić.

Delegati Kluba bošnjačkog naroda su, kaže Softić, iskoristili pravo koje im omogućava Poslovnik i Ustav i zatražili zaštitu vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda. Ustavni sud BiH, navodi, u obavezi je da to u hitnom postupku razriješi.

“Vidjet ćemo kakvo će rješenje biti. Ja vjerujem da će ono biti pozitivno kada je naša apelacija u pitanju. Ali, ako će sve ovo o čemu govorimo izazvati dodatnu potrebu za politički dijalog i razgovor oko ovog pitanja ili kroz Interresornu radnu grupu koja postoji u PS BiH ili kroz razgovor političkih lidera u okviru delegacija političkih stranaka ja to pozdravljam u tom slučaju. Jer, zaista vjerujem da postoji potreba da u toku ove godine, odnosno najkasnije do kraja ove godine izvršimo određene izmjene izbornog zakonodavstva BiH. Jer, mnogo stvari će biti upitno, ne mislim da će biti upitni izbori, ali nekoliko stvari će biti upitno prije svega mislim na diskriminaciju ljudi koji se ne izjašnjavaju kao neko ko pripada među tri konstitutivna naroda”, smatra Softić.

Vijeću ministara BiH će biti teško raditi

Kaže kako su zadužili pravni savjet unutar SDA da se i ta stranka pojavi pred Paralmentarnom skupštinom BiH sa određenim rješenjima koja znače primjenu presuda Evropskog suda za ljudska prava u praksi i rješenja odluka Ustavnog suda BiH.

“Ali, vidjet ćemo. Vrlo brzo će se obznaniti koja su to rješenja i kako i na koji način ćemo to tretirati kroz parlamentarnu proceduru. Ali, ja vjerujem da će se u konačnici morati ipak, sjesti za sto i naći određena rješenja, pa ako hoćete naći i rješenja za određene frustracije koje objektivno postoje kod predstavnika hrvatskog naroda u ovom izbornom zakonodavstvu kakvo trenutno jeste. I mislim da su rješenja moguća. Mislim da je moguće doći do njih, ali za bilo koju vrstu rješenja mora postojati veći ili viši stepen povjerenja”, kaže Softić.

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Safet Softić govorio je i o tome da li BiH ima parlamentarnu većinu i kako će u vremenu stalnih političkih kriza ubuduće djelovati Vijeće ministara BiH.

“Do ovog pitanja akciza koje se pojavilo u Parlamentarnoj skupštini BiH parlamentarna većina bila je vrlo stabilna i čini mi se nije bilo situacija o kojima se to ovako oštro razišlo. Ovdje prije svega je bilo pitanje Saveza za promjene koji je povukao ručnu kočnicu i mislim prije svega zbog svojih odnosa sa SNSD-om u drugom entitetu (RS) i određenog političkog nadmetanja da je sa te strane ovo sve ušlo na politički teren. Savez za promjene se opredijelio da ne podrži ova rješenja i to je samo po sebi ugrozilo parlamentarnu većinu. I ove neke druge stvari koje su se dešavale prije toga, kao što je pitanje revizije presude BiH protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu je vjerovatno uticalo da ovi politički odnosi budu zategnutiji, ali nije to bio razlogom ovako oštrog političkog sukoba. Vijeću ministara BiH pretpostavljam u narednom periodu će biti teško kada je u pitanju parlamentarna većina, jedno zbog zbog toga što su se pojavili ovi problemi na relaciji sa Savezom za promjene. To je jedna dimenzija priče, a druga su ova dešavanja unutar Kluba SDA i napuštanje tri poslanika, odnosno formiranje nezavisnog kluba unutar Predstavničkog doma PSBiH”, navodi Softić.

To je, kaže Softić, na neki način bitno smanjilo kapacitet parlamentarne većine. I to su, navodi, dva elementa koja će bitno uticati na parlamentarnu većinu.

“Učinit će to tako da će Vijeću ministara BiH biti teško raditi, pogotovo kada su u pitanju ovako krupni reformski zahvati, ali i ova tri poslanika koja su formirala nezavisni klub, a i sa Savezom za promjene odvijat će se razgovori koji će značiti to da Vijeće ministara BiH ipak, čini mi se, u konačnici uspješno iznese ovaj mandat do 2018. godine i da ove pozitivne pomake koji su napravljeni na evropskom putu ne zaustavimo našim politikantskim odnosima, nego da pokušamo provesti do kraja ono što je od opšteg interesa za sve ljude u BiH, a to je prije svega Evropa i evropski put”, kaže Softić.

BHRT je taoc procesa u BiH

Pitanje Javnog RTV servisa je, navodi Softić, zaista postalo jedno od većih problema u funkcionisanju parlamentarne većine i Vijeća ministara BiH i svega onoga što čini vlast na državnom nivou.

“Ja mislim da je BHRT kao javni servis postao kao neka vrsta taoca ovih političkih odnosa i ovih odnosa unutar RS-a kada je u pitanju Savez za promjene i SNSD i određenih potreba hrvatskih stranaka kada su u pitanju ovi nacionalni kanali. Bez prevelike potrebe BHRT je postao taoc svih ovih odnosa. Nekoliko puta smo pokušavali, čak i ova ad hoc rješenja koja se tiču finansiranja usvojiti u Parlamentarnoj skupštini BiH. Međutim, svaki puta je to onako nasilno zaustavljeno sa vrlo jasnom porukom, odnosno prijetnjama o nekom zaista crnom scenariju za ovu medijsku kuću. Za mene je ovo pitanje toliko ozbiljno. Ja sam kada su me novinari prije nekoliko dana pitali, bez obzira što razumijem nastojanja međunarodne zajednice da visoki predstavnik ima ovakvu ulogu kakvu ima u BiH, rekao da je za mene ovo toliko krupno pitanje da ja mislim da međunarodna zajednica preko visokog predstavnika u BiH se treba uključiti u rješavanje ovog pitanja. Jedno iz razloga što je međunarodna zajednica u jednoj značajnoj mjeri uticala na ova rješenja koja su došla u ovaj ćorsokak, a s druge strane što je ovo zaista u toj mjeri važno pitanje za BiH da naprosto ne mogu šutjeti i okretati glavu od svega ovoga i ponašati se kao da se to njih ne tiče”, cijeni Softić.

Upravo pitanje javnih servisa u BiH je jedno od onih koje će, kako navodi Softić, problematizirati na sastanku Vijeća za implementaciju mira koje će biti održano 7. juna u Parlamentarnoj skupštini BiH zajedno sa dva kolegija.

“I mislim da u ovom smislu s obzirom na ove političke odnose kakvi jesu u ovom trenutku i da kažem stanje taoca ove medijske kuće – BHRT-a. Ja mislim da se zaista institucija visokog predstavnika u BiH mora uključiti u ovo pitanje i da se moraju naći rješenja i oko finansiranja i oko daljnjeg razvoja ovog sistema koji je zaista u nezavidnoj poziciji. Vidjeli smo i kroz rat, kroz ono što smo prošli, oni koji smo bili ovdje, šta televizija znači, šta znači objektivan medij i šta znači javni servis koji treba na neki način u društvu da uspostavi standard vrijednosti”, zaključio je Softić.

Bolji odnosi sa Srbijom

Što se tiče sada već bivšeg predsjednika Srbije Tomislava Nikolića i njegovih izjava i ovih posljednjih ali i ranijih koji su bili, kaže Softić, one su na tragu pogoršanja odnosa BiH i Srbije.

“Mi ne možemo uči u srca ljudi i u glave ljudi da znamo šta misle, ali u politici, političare cijenimo prije svega prema djelima, a manje prema riječima. Era Nikolića je završena i dobro je što se tiče BiH da je završena jer on je zaista čovjek koji je nekoliko puta uvrijedio građane BiH i to vrlo brutalno. Aleksandar Vučić koji je u istoj stranci kao Nikolić, za koga bi bilo pretpostaviti da dijeli ista politička uvjerenja kao Nikolić jer su bili dugogodišnji, a i sada jesu politički partneri u svemu ovome pokazuje neku drugu vrstu politike posljednjih godina. Naravno, i sa tom politikom moramo biti oprezni i vidjeti šta je djelo, a šta su riječi”, naglašava Softić.

Navodi da je bio kod Vučića dok je bio premijer zajedno sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem, prije nekih tri-četiri mjeseca. Imali smo, kaže Softić, jedan dugačak razgovor oko mnogih pitanja kao što je bilo i pitanje revizije presude Međunarodnog suda pravde u Haagu, brze ceste Sarajevo-Beograd, mnoga neka druga pitanja.

“Mogu kazati da sam u ličnom kontaktu donio određene zaključke u vezi s tim. Ja vjerujem da je Vučić kao mlađi čovjek koji pred sobom ima ipak, neku drugačiju budućnost nego Nikolić. Vjerujem da je Vučić neke stvari drugačije postavio u svojoj politici. To na kraju krajeva primjećuje i međunarodna zajednica, to primječuju čini mi se i građani Srbije. Ne želim govoriti o karakteristici te vlasti koju simbolizira Vučić, ali kada su u pitanju bilateralni odnosi dvije države sve su njegove izjave u nekoliko posljednjih godina manje-više usmjerene ka jačanju povjerenja dvije zemlje, jačanju tih odnosa. On čak ide korak dalje, on govori o uspostavljanju jednog dijaloga između Bošnjaka i Srba i svodi to na nacionalni teren. O svemu tome treba dobro razmisliti i treba svaku pruženu ruku prihvatiti, ali pri tome treba biti oprezan šta je po srijedi jer Srbija se još uvijek valja u svojim problemima i ima puno neriješenih stvari unutar Srbije. Uvijek se te refleksije njihovih unutrašnjih političkih pitanja mogu prenijeti u odnose sa BiH jer naprosto BiH dođe kao neka izlazna varijanta za svaku krizu koja se tamo dogodi. Što se tiče Nikolića sretan mu put “u penziju”, a što se tiče Vučića prihvatamo svaku vrstu razgovora, svaku vrstu poboljšanja odnosa, ali volio bi kada bi djela više pratila sve ovo o čemu govorimo”, poručio je Softić.

Srbi u BiH koče procese liberalizacije viza BiH i Kosova

Postojanje viznog režima je zaista, navodi Softić, “jedno veliko pitanje u odnosima Kosova i BiH”.

“Pomalo je nejasno da Srbi u BiH više koče ove procese nego to koči rukovodstvo Srbije u Beogradu. Puno su liberalniji odnosi Srba iz Srbije nego što su to odnosi Bosanaca i Hercegovaca iz BiH. Pomalo je to nelogično shvatljivo i ne mogu kazati nerazumno, ali bez nekog vidljivog i jasnog objašnjenja zašto je to tako. Mi smo imali i posjetu albanskog predsjednika u BiH i premijera uvijek u svim tim odnosima se ovo pitanje iskaže kao nasušna potreba, prije svega zbog ekonomske saradnje. Mi nažalost u BiH imamo tako postavljene stvari da bez saglasnosti tri faktora ne možemo riješiti ovakva pitanja. Po meni dodatni pritisak treba vršiti na Srbe u BiH, prije svega mislim na člana Predsjedništva BiH Mladena Ivanića, rukovodstvo RS-a i ostale predstavnike u vlasti BiH da se naprosto odustane od ovoga što nanosi štetu svima nama i kao BiH i kada je u pitanju međunarodni imidž i kada su u pitanju ovi ekonomski odnosi”, cijeni Softić.

Teško je to još uvijek, navodi Softić, jer “unutar srpskog faktora u BiH preovladava mišljenje da to treba biti prilično oštro postavljeno”.

“Ne razumijem razloge zbog čega je to tako ukoliko se Srbija, kroz Briselske razgovore ponaša ovako kako se ponaša. Jedno je politika, jedno mitska, neka istorijska pitanja, a drugo je život koji se odvija. Države čak i kada ratuju znaju ekonomski sarađivati, a kamoli kada imamo stanje sada kakvo imamo toliko godina i decenija poslije svih ovih nesretnih sukoba da još uvijek imamo neke imaginarne razloge u glavama zašto nešto ne bi moglo. Postoje velike ekonomske, privredne potrebe da se ovo pitanje riješi i teško ćemo doći do rješenja dok se Srbi u BiH ne opredijele da ovo prenesu na taj ekonomski teren”, stava je Softić.

Smanjenje broja Hrvata u BiH je problem svih nas

Hrvatska je članica EU i ona ee na tom putu, ističe Softić, susrela sa mnogim izazovima koji je prate. Imaju, naglašava, puno unutrašnjih problema, koji kako kaže Softić kada je govorio o Srbiji, isto tako ponekad se njihova rješenja traže unutar BiH, u odnosima sa BiH.

“Tako se ponekada ispali neke petarde koje zasmetaju tim odnosima pa se tako pojavi kao što je bila izjava predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar – Kitarović u vezi sa hiljadama terorista koji se vraćaju ovdje u BiH… To svakako ne doprinosi našim dobrim odnosima, ali ja vjerujem da je hrvatska politika jedan značajan period posljednjih godina iskreno opredijeljena da pomogne BiH. To pitanje ili taj odnos prema BiH nije u toj mjeri ugrožen ovim povremenim političkim izjavama. Na evropskom putu u svim kontaktima koje smo imali sa predstavnicima hrvatske države koji su dolazili u BiH imali smo jasne najave da će Hrvatska biti partner BiH, biti iskren partner u tome, pogotovo kada je evropski put u pitanju. Vjerujem da će to biti tako, ali bi volio kada bi iz svih tih unutrašnjih problema koji postoje izašli. A, i sada su oni golemi u Hrvatskoj. Vidimo i šta se dešava kroz lokalne izbore, kako se na neki način balansira taj odnos prema parlamentarnoj većini u Saboru Hrvatske i kolika su očekivanja od svega ovoga. Na šta će to izaći, hoće li Hrvatska u posljednjih nekoliko mjeseci treći puta ući u izborni proces što je za jednu državu zaista krupan problem. Dakle, hoću da vjerujem da je Hrvatska iskrena prema BiH i da nema nikakve teritorijalne pretenzije”, navodi Softić.

S jedne strane, kaže, može razumjeti interes hrvatske države za pitanje Hrvata u BiH, a prije svega zbog činjenice da je Hrvata u BiH sve manje i manje iz brojnih razloga, ali prije svega, navodi čini mu se, da kao što i iz Hrvatske ljudi idu trbuhom za kruhom, tako idu iz BiH, pogotovo kada imaju mogućnost u odnosu na ostale građane da imaju pasoš druge države.

“Mogu razumjeti da se Hrvatska ozbiljno brine za brojno stanje Hrvata u BiH. Čini mi se da je tu Katolička crkva u BiH jako senzibilna i da upozorava na te procese koji BiH mogu trajno nanijeti štetu. To je čini mi se preozbiljno pitanje. Ovo pitanje federalizacije, pitanje entiteta mislim da je to što se tiče svakog ozbiljnog političara i Hrvatskoj i u BiH pitanje ad acta. Ne vjerujem da postoje ni međunarodne ni unutrašnje političke pretpostavke da se razmišlja i ide ka daljoj parcijalizaciji u BiH, ono što BiH može povući naprijed to su dodatna ujedinjenja i to su savezi koji bi išli ka tome da ova država prema Evropi ide zajedno, a ne da se nove podjele prave u BiH. Prema tome odnos Hrvatske razumijem i kroz ove unutrašnje probleme koji se na neki način možemo reći reflektiraju i ovdje, odnosno za čiji se izlaz traži rješenje i ovdje. Pitanje opstanka Hrvata u BiH, njihove migracije sa ovih područja je ozbiljno pitanje koje ne treba da brine samo Hrvate u BiH i Hrvatsku nego sve građane u BiH i sve političke faktore u BiH”, cijeni Softić.

Turska je izvojevala veliku pobjedu

Turska se, smatra Softić, suočila sa jednim velikim izazovom kakav je bio 15. juli prošle godine. Cijeli svijet je, naglašava, bdio nad tim događajem koji se desio taj dan, odnosno tu noć. Cijeli svijet je, ističe, bio zadivljen snagom turskog čovjeka koji je izašao i kako se moglo vidjeti i na slikama Anadolu Agency suprotstavio tenkovima…

“Turska država je izvojevala jednu važnu pobjedu kada je u pitanju 15. juli i sve ono što je uslijedilo nakon toga oko referenduma, drugačijeg ustavnog poretka u zemlji koje su građani Turske podržali na referendumu. Bio sam kao predsjedavajući Doma naroda zajedno sa kolegom Šefikom Džaferoviće, predsjedavajućim Predstavničkog doma PS BiH Šefikom Džaferovićem u posjeti Turskoj u martu. Imali smo sastanke sa visokim zvaničnicima uključujući i predsjednika Parlamenta Ismaila Kahramana i premijera Binalija Yildirima. Upoznali se na licu mjesta sa stanjem kakvo jeste u Turskoj. Još uvijek se osjete i vide određeni izazovi koji prate sve ovo, ali u isto vrijeme se vidi kolika je snaga turske države. To je u svjetskim okvirima postalo prepoznatljivo. Vjerujem da će se turska država izboriti sa ovim izazovima koje ima”, smatra Softić.

Turska je, ističe, veliki prijatelj BiH što zbog istorijskih, što zbog političkih i svakih drugih razloga. Turska, ocjenjuje Softić, puno pomaže BiH i to treba jasno kazati. Turska, naglašava, i na političkom planu u smislu ovih razgovora koje ima sa susjedima BiH kao što su Srbija i Hrvatska prepoznaje taj regionalni okvir u kojem je potrebno rješavati politička pitanja.

“Sve to ukazuje na to da mi sa Turskom trebamo jačati svoje odnose, trebamo pogotovo na privrednom planu jačati naše aktivnosti. U tim odnosima puno toga je u smislu slabosti na našoj strani. Moramo istini pogledati u oči. Ali, neke stvari kao što je izvoz mesa ili neke druge su direktna podrška Turske BiH bez obzira na naše kapacitete i sve ostalo. Vjerujem da će ti odnosi u nastavku kada je u pitanju Turska i njena stabilnost i razvoj biti bolji i da će shodno tome i odnosi sa BiH biti bolji. Kada posjetite Tursku i razgovarate sa ljudima ono za šta ja nisam našao odgovor jeste kolika je ljubav turskog naroda prema BiH. Kažem uz uvažavanje svih istorijskih razloga za to, ali ogromna ljubav se kod običnih ljudi primijeti prema BiH i ja mislim da to stanje i u Turskoj i u BiH treba iskoristiti i na političkom planu jačati ove odnose. Naš put jeste EU, naš put jeste NATO, jesu euroatlantske integracije, ali mi pri tome ne smijemo zaboraviti naše prijatelje koji su nam i ranije pomagali i od kojih sasvim sigurno ova će zemlja i ubuduće imati iskrenu ruku podriške. Prema tome vjerujem da će ti odnosi i u narednom periodu biti i bolji i jači, ali da bi oni bili i bolji i jači mi sami unutar BiH moramo se drugačije postaviti prema nekim pitanjima”, poručio je u intervjuu za AA Safet Softić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

DIJELI