Početna NAJNOVIJE IZDVOJENO Dolazi li ‘Balkansko proljeće’?

Dolazi li ‘Balkansko proljeće’?

78
DIJELI

Švicarski list Neue Zuercher Zeitung (NZZ) donosi tekst o valu prosvjeda na Zapadnom Balkanu i konstatira kako zamah dolazi iz dijelova društva koje istupa kao građansko, a ne od strane političke oporbe, dok prosvjednike povezuje samo želja da otjeraju moćnike.

Neue Zuercher Zeitung je, naime, objavio analizu o prosvjedima u Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji i BiH uz pitanje: dolazi li „Balkansko proljeće”? Autor Andreas Ernst, dugogodišnji dopisnik iz Beograda, ukazuje da su konkretni povodi za prosvjede različiti, ali da svi oni imaju sličnosti.

– Zamajac i energija ne dolaze od oporbenih stranaka već iz društva koje se u prosvjedima pojavljuje kao ‘građansko društvo’. Neprijateljski simbol koji drži heterogene pokrete na okupu su autoritarne vođe, koje u tim zemljama već godinama dominiraju političkom scenom. Prosvjednike malo što povezuje, izuzev želje da otjeraju s vlasti omražene moćnike – piše Ernst uz opasku da prosvjednici ne vjeruju etabliranim oporbenim snagama te da su prosvjedi iznjedrili nove figure bez političkog iskustva, ali s karizmom: u Banjaluci je to bio Davor Dragičević, otac stradalog studenta Davida, dok je u Srbiji to glumac Sergej Trifunović.

– Gotovo je isključena mogućnost da oni iz raznobojnog prosvjeda mogu organizirati probojne pokrete: Dragičević i Trifunović su, na kraju krajeva, simbolične figure prosvjeda, a ne njihove vođe. Njima nedostaje ideološke kreativnosti i organizatorskih sposobnosti – ili ukratko: volja za moći“, navodi se te ukazuje da je ‘gnojivo’ za frustraciju u svim zemljama vrlo slično te ima ekonomske i političke komponente: gospodarstvo stagnira, velika je nezaposlenost, stručna radna snaga u velikom broju emigrira…

– Politički sustav je nominalno demokratski, ali nedostaju kontrolni mehanizmi koji čine liberalnu demokraciju onim što ona jest. Izvršna vlast odlučuje o svemu, otjelotvorena u autokratima Vučiću, Rami, Đukanoviću i Dodiku. Parlamenti aminuju njihove odluke, pravosuđe se ne usuđuje na neovisnost. Većina medija izvještava niz dlaku vlasti. Izbori su u tim uvjetima puki plebisciti, kojima vođe periodično legitimiraju svoju moć – pojašnjava Ernst koji analizu zaključuje „zbunjenošću” EU-a prosvjedima.

Tako on podjseća kako je glasnogovornica Europske komisije Maja Kocijančić nedavno negirala da je u pitanju “Balkansko proljeće“ jer prosvjedi, navodno, imaju sasvim različite značajke.

“I kao i uvijek kada stvari loše stoje na Zapadnom Balkanu, glasnogovornica je posegnula za mantrom EU-a da regija ima ‘jasnu europsku perspektivu’ samo ako se dalje reformira“, zaključuje Ernst.

DIJELI
NAPOMENA!: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Znamo.ba portala. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Znamo.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Znamo.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.