Početna NAJNOVIJE IZDVOJENO DOŽIVOTNA ROBIJA

DOŽIVOTNA ROBIJA

40
DIJELI

 Drugostepenom (konačnom) presudom bivši predsjednik Republike Srpske (RS) Radovan Karadžić proglašen je krivim za genocid i druge teške zločine počinjene u Bosni i Hercegovini u periodu od 1992. do 1995. godine, ali ne i za počinjenje genocida u sedam bh. općina.

 

Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) u Haagu danas je saopćio presudu tom ratnom zločincu kojom je osuđen na doživotni zatvor, dok je prvestepenom presudom bio osuđen na 40 godina zatvora.

 

Nakon okončanja žalbene faze, konačnu presudu Karadžiću, koji se tereti za najteže ratne zločine saopćio je danas predsjedavajući Žalbenog vijeća MMKS-a sudija Vagn Prüsse Joensen.

 

– Karadžićevi navodi da je on odgovoran za to samo zato što je predsjednik su neuvjerljivi – kazao je između ostaloga sudija.

 

Obzirom na učešće u više udruženih zločinačkih poduhvata, Žalbeno vijeće potcjenjuje težinu njegovih zločina i njegovo učešće u njima. Prema sudiji, ovi zločini su neviđenih razmjera i brutalnosti.

 

Optužnica Karadžića, koji je optužen za najteže zločine počinjene na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, teretila je po ukupno 11 tačaka – dvije za genocid, pet za zločine protiv čovječnosti i četiri tačke za kršenja zakona i običaja ratovanja koje su počinile srpske snage tokom rata u BiH.

 

Preživjele žrtve i svjedoci genocida izrazili su očekivanje da će ovaj, kako su ga mediji nazivali, “balkanski kasapin”, biti optužen po svim tačkama jer ono što je Karadžić izgovorio za govornicom parlamenta Republike BiH 14. oktobra 1991. godine teško će se moći zaboraviti. Bile su to njegove najčešće citirane riječi.

 

– Ovo nije dobro što vi radite. Ovaj put na koji vi želite da izvedete BiH jeste ista ona autostrada pakla i stradanja kojim su pošli Slovenija i Hrvatska. Nemojte da mislite da nećete Bosnu i Hercegovinu odvesti u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak. Jer muslimanski narod ne može da se odbrani ako bude rata ovdje – poručio je onda Karadžić.

 

Bile su to riječi poslije kojih niko nije mogao ni zamisliti šta će uslijediti, a uslijedile su gotovo četiri godine krvavog rata u kojem su počinjeni najstravičniji zločini u modernoj historiji Evrope – javila je Fena.

 

Konkretno, Pretresno vijeće je zaključilo da Karadžić snosi individualnu krivičnu odgovornost na osnovu učešća u udruženim zločinačkim poduhvatima: trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s područja na koja su bosanski Srbi polagali pravo u opštinama širom Bosne i Hercegovine, od oktobra 1991. do 30. novembra 1995. (sveobuhvatni UZP); širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva putem kampanje granatiranja i snajperskog djelovanja, od kraja maja 1992. do oktobra 1995. (UZP vezan za Sarajevo); eliminisanje bosanskih Muslimana u Srebrenici 1995. godine (UZP vezan za Srebrenicu) i uzimanje osoblja Ujeidnjenih nacija za taoce kako bi se NATO prisilio da se suzdrži od vazdušnih napada na ciljeve bosanskih Srba, od 25. maja do 18. juna 1995. (UZP vezan za taoce).

 

Pretresno vijeće takođe je zaključilo da Karadžić snosi odgovornost kao nadređeni u vezi s nekim krivičnim djelima koje su njegovi podređeni počinili u Srebrenici 1995. godine.

 

Žalbeno vijeće je djelomično ukinulo, uz protivno mišljenje sudija Joensena i de Prade, osude Karadžića vezane za sveobuhvatni UZP u onom dijelu u kojem se zasnivaju na nekim incidentima iz priloga optužnici. Žalbeno vijeće je jednoglasno odbilo sve druge aspekte žalbe Karadžića i potvrdilo njegove preostale osude po članovima 7(1) i 7(3) Statuta MKSJ-a za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i druga nečovječna djela (prisilno premještanje), kao zločine protiv čovječnosti, kao i za ubistvo, terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca, kao kršenja zakona i običaja ratovanja, u vezi sa njegovim učešćem u sveobuhvatnom UZP-u, te UZP-ima vezanim za Sarajevo, Srebrenicu i taoce.

 

Žalbeno vijeće je odbilo, uz protivno mišljenje sudije de Prade, žalbu Tužilaštva, izuzev u pogledu kazne. Žalbeno vijeće je usvojilo žalbu Tužilaštva na izrečenu kaznu i zaključilo, uz protivno mišljenje sudija de Prade i Rose, da je Pretresno vijeće napravilo primjetnu grešku i prekršilo svoja diskreciona ovlašćenja kada je izreklo kaznu od samo 40 godina zatvora. Žalbeno vijeće je, uz protivno mišljenje sudija de Prade i Rose, poništilo kaznu od 40 godina zatvora i Karadžiću izreklo kaznu doživotnog zatvora, saopćeno je iz MICT-a.

 

Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu potvrdilo je danas prvostepenu presudu Radovanu Karadžiću, u tački jedan, proglasivši da nije kriv za genocid u sedam bh. općina.

 

Konačna presuda je da, iako su dokazana djela zločina u gradovima Foča, Vlasenica, Bratunac, Zvornik, Sanski Most, Prijedor i Ključ, Radovan Karadžić nije proglašen krivim za genocid u tim općinama.

 

Žalbeno vijeće ustanovilo je da za to nema dovoljno dokaza.

 

Potvrđeno je da su počinjeni zločini u tim gradovima, ali prema ocjeni Žalbenog vijeća ti zločini nisu imali genocidnu namjeru.

 

Žalbeno vijeće, uz izuzeto mišljenje sudije Den Prade, stava je da tužioci nisu pokazali da je donesena greška pri zaključku da Karadžić nije kriv za genocid 1992. u sedam bh. općina. U principu to je očekivana odluka, koja se tiče genocida u opštinama, jer je istu odluku donijelo Žalbeno vijeće i donoseći međupresudu po pravilu 98bis. Ovaj isti žalbeni navod je iznošen i dalje se iznosi i u predmetu Mladić.

 

Žalbeno vijeće je odbilo i ovu tačku i potvrdilo oslobađanje za genocid 1992.

 

 

 

DIJELI
NAPOMENA!: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Znamo.ba portala. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Znamo.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Znamo.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.