Početna NAJNOVIJE AKTUELNO PONOVNO SUĐENJE STANIŠIĆU I SIMATOVIĆU: Izvođenje novih dokaza i svjedoka protiv bivših...

PONOVNO SUĐENJE STANIŠIĆU I SIMATOVIĆU: Izvođenje novih dokaza i svjedoka protiv bivših šefova DB Srbije

176
DIJELI

Pred Haškim tribunalom (ICTY) 13. juna počet će suđenje Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću Frenkiju, saopćilo je Raspravno vijeće. Bivši šef Službe državne bezbjednosti Srbije Stanišić i njegov pomoćnik Simatović optuženi su za zločine nad Hrvatima i Bošnjacima tokom ratova u Hrvatskoj i BiH.

Obojica optuženih trenutno su na privremenoj slobodi u Srbiji.

Umjesto prethodnog vijeća na čelu sa sucem Oriejem, formirano je novo Raspravno vijeće, kojem predsjeda sudac Burton Hall s Bahama, a članovi su Južnokorejac Seon Ki Park i sutkinja Solomy Balungi Bossa iz Ugande.

Predsjedavajući sudija Burton Hall je rekao na ročištu da je Stanišić zatražio da ostane na privremenoj slobodi tokom prvog dijela ponovljenog suđenja dok tužioci budu izvodili dokaze. Vijeće će uskoro odlučiti o tom zahtjevu. Za drugooptuženog Simatovića, kazao je da nije zatražio da ostane na privremenoj slobodi i nakon početka suđenja.

Raspravno vijeće odobrilo je tužiocima da u spis uvedu iskaze 143 svjedoka, od kojih će neki biti u pisanom obliku. Tužilaštvo će izvođenje dokaza protiv Stanišića i Simatovića morati završiti za 104 radna sata.

Zbog Stanišićeve bolesti, prema riječima sudije Halla, suđenje će se odvijati tri dana sedmično.

Stanišiću i Simatoviću se sudi po istoj optužnici po kojoj im je Haški tribunal već sudio. Optuženi su za progon na rasnoj, vjerskoj i političkoj osnovi, ubistva, deportacije i prisilno premještanje hrvatskih i bošnjačkih civila.

Poslje prvog suđenja, prvostepeno Vijeće Haškog tribunala ih je oslobodilo po svih pet tačaka optužnice. Međutim, Apleciono vijeće je usvojilo 15. decembra 2015. ključne osnove žalbe koju je na tu presudu uložilo Tužilaštvo. Poništilo je oslobađajuću presudu i naložilo da proces bude ponovljen.

“IZDVOJENO MIŠLJENJE” SUTKINJE PICARD

Da su, Stanišić i Simatović jedinice, kao što su “Crvene beretke”, “Škorpioni”, “Arkanovci” i “Martićeva milicija”, osnivali, obučavali i naoružavali, ali ih nisu “konkretno usmjeravali” na ubojstva, zlostavljanja i progone Bošnjaka i Hrvata, rekao je predsjedavajući sudac Orie prije četiri godine. S njime se složila druga članica vijeća, sutkinja Elizabeth Gwaunza iz Zimbabvea, ali ne i treća – francuska sutkinja Michele Picard. Ona je bila protiv oslobađajuće presude.

Po njezinoj ocjeni, Stanišić i Simatović su imali presudnu ulogu u etničkom čišćenju područja i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini jer su osnivali, naoružavali i i imali pod kontrolom paravojne i policijske jedinice koje su provodile operacije etničkog čišćenja. Obojica su znali za zločine i zlostavljanja koje su činile te jedinice i nisu ih ni povlačili ni raspuštali.

Po sutkinji Picard, vijeće je utvrdilo da su Martić i “Milicija Krajine” počinili ubojstva i deportaciju preko 80.000 Hrvata, a dvojica optuženih su ih i dalje pomagali. Prema tome, oni su direktni sudionici, smatra sutkinja Picard. Francuska sutkinja je navela da je Državna sigurnost Srbije financirala i naoružavala Arkanovu jedinicu koja je činila zločine u Bosni i Hercegovini, osobito u Zvorniku, Bijeljini i Sanskom Mostu, što su i Stanišić i Simatović evidentno znali.

Optuženi su sve radili s punom sviješću da jedinice koje su osnovali i pomagali, zajedno sa šefovima tih jedinica koje su postavili, čine teške zločine i progone i odgovorni su za to. Sve što su učinili i za što im je suđeno imalo je “konkretnu usmjerenost” da se počine zločini, a ne suprotno, bio je zaključak sutkinje Picard u obrazloženju svog “izdvojenog mišljenja” u odnosu na drugo dvoje članova Vijeća.

STANIŠIĆ U DEPRESIJI

Stanišić i Simatović su na privremenoj slobodi u Srbiji, na koju ih je Tribunal pustio 22. decembra 2015, pošto je sedam dana ranije Apelaciono vijeće poništilo prvostepenu oslobađajuću presudu i naložilo da im bude suđeno ispočetka.

Kako su utvrdili ljekari u Haagu i Beogradu, Stanišić pati od hronične bolesti organa za varenje i depresije. Njegova bolest je imala veliki utjecaj na tok prvog suđenja, koje je u Haagu, poslje jednog neuspješnog pokušaja, počelo 2009.

Proces je zbog oboljenja prvooptuženog bio prekinut duže od godinu dana, a Stanišić je, prije nego što se vratio u sudnicu, jedno vrijeme pratio suđenje iz pritvora u Sheveningenu, preko video veze.

Stanišića su, dok boravi na privremenoj slobodi, u Beogradu pregledali specijalista za stomačne bolesti i psihijatar koje je imenovao Haški sud. Oni su zatim sudijama podnijeli izvještaj o Stanišćevoj sposobnosti da putuje i da mu bude suđeno. Ti izvještaji ljekara su povjerljivi, u skladu sa stavom suda da su medicinski podaci privatna stvar optuženih.

Prije prvog procesa, Stanišića i Simatovića uhapsile su vlasti Srbije tokom operacije Sablja poslije ubistva premijera Zorana Đinđića, 12. marta 2003. godine. Stanišić je prebačen u Haag 11. juna, a Simatović 30. maja te godine.

U prvom pojavljivanju izjasnili su se da nisu krivi za zločine koje su optuženi. Više puta prije i tokom procesa, Tribunal je Stanišića i Simatovića puštao u Srbiju na privremenu slobodu.

DIJELI
NAPOMENA!: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Znamo.ba portala. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Znamo.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Znamo.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.