Home NAJNOVIJE AKTUELNO KONJIC, GRAD KOJI SPAJA HERCEGOVINU S BOSNOM

KONJIC, GRAD KOJI SPAJA HERCEGOVINU S BOSNOM

148
0
DIJELI

Na pomen bilo koje hercegovačke čaršije, prva asocijacija je sunce. Iako na granici s hladnijom Bosnom, u tom smislu ni Konjic nije izuzetak, mada ga zimi znaju obgrliti niže temperature u odnosu na južnije čaršije.

Granica između regionalnih dijelova Bosne i Hercegovine najupečatljivija je na ovom području. Zbog toga vam se može desiti da upravo zimi prolaskom kroz tunel, koji iz Konjica vodi do Sarajevskog kantona, doživite totalnu transformaciju vremenskih prilika svjedočeći već napadalom snijegu.

Konjic je jedan od najstarijih gradova naše zemlje i nemoguće je jednim tekstom reći kojim sve znamenitostima baštini njegova općina, posebno ako se uzme u obzir podatak da arheološki tragovi sežu i četiri hiljade godina unazad.

O ovom gradu prijatnom za šetnju prvi pisani tragovi datiraju još iz 1382. godine, a smatra se da je nastao kao pogranična varoš humske države na važnom putu koji je povezivao Bosnu s Dubrovnikom.

U srednjem vijeku bio je pod vlašću Sandalja Hranića, vojvode bosanskog kraljevstva, kojeg je nakon njegove smrti naslijedio Stjepan Vukčić – Kosača. Već u 15. vijeku stižu Osmanlije i počinju praviti graditeljske cjeline tipične za to vrijeme, poput hanova i karavansaraja, no i svi kasniji periodi historije ostavili su ovdje svoja obilježja.

Prolazeći kroz grad, vašem pogledu neće promaći atraktivni nacionalni spomenik – stara Kamena ćuprija sagrađena 1682. godine. Svojom pričom prošla je kroz različite etape sloveći i za remek djelo arhitekture 17. vijeka. No, 1945. godine prilikom povlačenja činom bombardovanja ruše je njemački vojnici. Tada su ostali sačuvani samo kameni stubovi, a obnovljena je u potpunosti 2009. godine.

U središtu Konjica nalazi se vjerska graditeljska cjelina, još jedan nacionalni spomenik – Franjevački samostan i crkva sv. Ivana Krstitelja. Za razliku od zgrade današnjeg samostana građene 1939. i 1940., objekat crkve nastajao je od 1895. do 1897., njen enterijer okončan je 1909. godine, a zvonik sagrađen 1919. Samostanski muzej baštini značajnim predmetima. Tu je zbirka slika, skulptura, knjiga, misnoga posuđa i ruha, te etnološka zbirka.

Jedina džamija smještena na desnoj obali Neretve u Konjicu je Repovačka džamija, djelo iz 1579. za koje se veže Hudaverdi Mehmed-čauš Bosna, porijeklom od begovske porodice Repovaca. Legenda kaže da je naredio neimarima da se minaret izgradi na lijevoj strani – strani srca, u znak ljubavi prema preminuloj supruzi kao i kćerki. I ona je nacionalni spomenik.

Govoreći o vjerskim objektima, nemoguće je nespomenuti Hram sv. Vasilija Velikog. Njegova gradnja na lokalitetu Varda u Konjicu s početkom 1885. godine još tada je izazvala oduševljenje. Prije deset godina Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH proglasila je crkvu s pokretnim dobrima – ikonama, nacionalnim spomenikom.

Zulfikar “Zuko” Džumhur

Mnogi znaju da je grad kojim protiče Neretva također mjesto rođenja slavnog Zuke Džumhura, putopisca, slikara i karikaturiste, kojeg je učinilo poznatim njegovo djelo pokazujući na zidu okačenu sliku Staljina u radnoj sobi Marksa koji piše svoj Kapital. Navodno ga je zbog ove karikature zavolio i Josip Broz Tito.

Rodna kuća ovog velikana djeluje kao depadans Zavičajnog muzeja u Konjicu, koji je osnovan prije šest godina i za kratko vrijeme postao neizostavno mjesto za upoznavanje prošlosti i prirodne baštine konjičke općine.

Područje općine Konjic obiluje stećcima. Najbrojniji su sanduci, dok su sljemenjaci i ploče skoro pa podjednako zastupljeni. Nekropole postoje na različitim lokalitetima, među kojima su i Ravnice u selu Dubočani, udaljenom od centra Konjica 11,61 kilometar vazdušne linije u pravcu jugoistoka, gdje se nalazi 49 stećaka. Pokraj puta iz Bradine ka Repovcima, u zaseoku Velika, pronađen je lokalitet Mašeti sa 78 stećaka, dok ćete na lokalitetu udaljenom oko 2,5 kilometara u pravcu istoka od sela Čičev, naći nekropolu sa stećcima koja nosi naziv Ograda Vlah. Nacionalni je spomenik sačinjen od 16 grobova sa stećcima: 15 sanduka i jedan visoki sljemenjak.

Na području konjičke općine zanimljiva je i Šurkovića kula, starija muslimanska kuća, poluutvrđeni dvorac feudalaca. U mjestu Odžaci, između planina Visočice, Treskavice i Crvnja, napravljena je na kosom terenu. Sve njene etaže prilagođene su stanovanju.

Odmor u prirodi

Boračko jezero je okosnica turističke ponude Konjica. Najveće je planinsko jezero BiH koje okružuju zelena crnogorična i bjelogorična šuma između planina Prenj, Visočica i Bjelašnica. U velikom broju privlači domaće i strane goste koji ga smatraju prijatnim za odmor, kupanje i rekreaciju.

I rafting na brzoj Neretvi svake godine privlači sve veći broj turista.

Smatra se da je najzanimljivija rafting tura od Glavatičeva do Konjica. Plovidba u trajanju od nekoliko sati rafterima donosi nezaboravan doživljaj dok prolaze kroz Mali i Veliki kanjon, krajolik netaknute prirode i adrenalinskih brzaka.

Umjetnost drvorezbarenja

Tradicija koja se i dan-danas njeguje u Konjicu je drvorezbarstvo zahvaljujući kojem su šire postale poznate porodice Mulić i Nikšić čuvajući stogodišnju tradiciju. Zanat su u konjički kraj donijeli drvorezbari iz Hercegovine, a za vrijeme Austro-ugarske monarhije postaje umjetnost.

Titov bunker

Na planini Zlatar, nedaleko od Konjica, nalazi se atomsko sklonište, objekat poznat kao Titov bunker, čija je gradnja trajala 26 godina s utrošenih 4,6 milijardi dolara. Zbog veličine – prostire se na 20.000 kvadratnih metara, sa 100 soba, uredima i konferencijskim dvoranama – jasno je da je bio namijenjen vojnom i političkom vrhu bivše Jugoslavije. Ovdje bi moglo boraviti 350 osoba punih šest mjeseci bez kontakta s vanjskim svijetom.

DIJELI