Poslujmo zeleno – Projekat u saradnji sa Fondom za zaštitu okoliša FBiH
Distributivna i 110 kilovoltna (kV) prenosna mreža su skoro iskorišteni kapaciteti.
Prostora ima još na 220 kV i 400 kV prenosnoj mreži, a i ti kapaciteti će se relativno brzo popuniti.
Prema najnovijem izvještaju međunarodnog istraživačkog centra za klimu i energiju Ember, lani su u vjetroelektranama proizvedena 2.304 teravatsata (TWh) električne energije, za 9,8 posto više nego godinu ranije, čime je njihov udio u ukupnoj svjetkoj proizvodnji tog energenta povećan sa 7,3 na 7,8 posto. Obimom proizvodnje od čak 886 TWh ubjedljivo je prednjačila Kina, dok je po 54-postotnom udjelu vjetroelektrana u ukupnoj proizvodnji električne energije bez premca Danska.
Bosna i Hercegovina, gdje je iskorištavanje energije vjetra još u povojima, daleko je od navedenih brojeva i procenata, budući da pokazatelji Nezavisnog operatora sistema u BiH govore da prošlogodišnjih 357 gigavatsati (GWh) iz vjetroelektrana čine tek dva posto ukupne bosanskohercegovačke proizvodnje električne energije. No, potencijala za napredak itekako ima.
“Uzimajući u obzir tehničke, ekonomske, prostorne i ekološke parametre, realni potencijal za proizvodnju električne energije u vjetroelektranama se kreće oko 2.000 megavata (MW) i trenutno je iskorišten sa manje od sedam posto.
U naredne tri-četiri godine se realno očekuje da se u pogon priključi blizu 700 MW vjetroelektrana, sa godišnjom proizvodnjom energije oko dva TWh i oko 1.500 MW solarnih elektrana, s…
Izvor: ( business-magazine.ba / Znamo.ba )
