Tim istraživača sa Sveučilišta u Santa Barbari otkrio je kako nas komarci Aedes aegypt pronalaze, procjenjuje da samo malarija svake godine ubije 400 000 ljudi,…

a zbog svoje sposobnosti prijenosa bolesti komarci su zaslužili titulu najsmrtonosnije životinje na svijetu

.”Komarac kojeg proučavamo – Aedes aegypt – nevjerojatno je sposoban pronaći ljudske domaćine. Ovaj rad je objasnio kako oni to rade”, rekao je Nicolas Debobbien, postdoktorand na UCSB-u i koautor studije.

Za one koji ne znaju, komarac Aedes aegypti širi viruse koji uzrokuju više od 100.000.000 slučajeva denga groznice, žute groznice, zike i drugih bolesti svake godine. Druga vrsta, Anopheles gambiae, prenosi parazita koji uzrokuje malariju.

Mužjaci komaraca su bezopasni, ali ženkama je potrebna krv za razvoj jajašaca. Nije iznenađenje da se više od 100 godina proučava kako pronalaze svoje domaćine. Do sada je utvrđeno da nije samo jedna stvar, već koriste različite informacije iz različitih osjetila.

Dobro je poznato da komarci poput ovog koriste više tragova kako bi pronašli žrtve iz daljine

“To uključuje ugljični dioksid koji izdišemo, mirise, vlagu i toplinu naših tijela. Međutim, sve to ima ograničenja jer insekti imaju slab vid, a jaki vjetrovi i brzi pokreti mogu poremetiti njihova kemijska osjetila”, rekao je Avinash Chandel, postdoktorand na UCSB-u i koautor studije.

Zato su se istraživači-znanstvenici zapitali mogu li komarci osjetiti nešto trajnije, poput infracrvenog zračenja našeg tijela. Na primjer, životinje poput otrovnog bršljana mogu osjetiti infracrveno zračenje svog plijena, pa su se znanstvenici zapitali mogu li i komarci učiniti isto.

Tim predvođen istraživačima s UC Santa Barbare dodao je još jedno osjetilo dokumentiranom repertoaru komaraca – infracrveno otkrivanje prenosi web stranica phys.org

Infracrveno zračenje iz izvora približnog temperature ljudske kože udvostručilo je ukupno ponašanje insekta u traženju domaćina u kombinaciji s CO2 i ljudskim mirisom.

Komarci su se velikom većinom kretali prema ovom infracrvenom izvoru dok su tražili domaćina. Istraživači su također otkrili gdje se ovaj infracrveni detektor nalazi i kako funkcionira na morfološkoj i biokemijskoj razini. Rezultati su detaljno objavljeni u časopisu Nature.

“Komarac kojeg proučavamo, Aedes aegypti, iznimno je vješt u pronalaženju ljudskih domaćina”, rekao je jedan od autora Nicholas DeBeaubien, bivši diplomirani student i postdoktorand na UCSB-u u laboratoriju profesora Craiga Montela. “Ovaj rad baca novo svjetlo na to kako to postižu.”

Vođen toplinskim infracrvenim svjetlom
Dobro je poznato da komarci kao što je Aedes aegypti koriste više znakova kako bi pronašli domaćina iz daljine.

“To uključuje CO2 iz našeg izdahnutog daha, mirise, vid, (konvektivnu) toplinu iz naše kože i vlagu iz naših tijela”, objasnio je jedan od vodećih autora Avinash Chandel, trenutni postdoktorand na UCSB-u u Montellovoj grupi.

“Međutim, svaki od ovih znakova ima ograničenja.” Insekti imaju slab vid, a jaki vjetrovi ili brzo kretanje ljudskog domaćina mogu im onemogućiti praćenje kemijskih osjetila. Stoga su se autori zapitali mogu li komarci otkriti pouzdaniji smjerni znak, poput infracrvenog zračenja.

U radijusu od oko 10 cm, ovi insekti mogu detektirati toplinu koja se diže iz naše kože. I mogu izravno osjetiti temperaturu naše kože kada slete. Ova dva osjetila odgovaraju dvjema od tri vrste prijenosa topline: konvekciji, toplini koju prenosi medij kao što je zrak, i kondukciji, toplini izravnim kontaktom.