Uža gradska jezgra Sarajeva bogatija je za novu infrastrukturu namijenjenu održivim oblicima prevoza. Na platou ispred sarajevske Vijećnice zvanično je pušten u funkciju novi parking za bicikle i električne romobile, čime se nastoji podstaći građane i turiste da češće biraju održive oblike prevoza.
Gostujući u „Sarajevskom jutru“, inžinjer saobraćaja i autor ovog rješenja Damir Margeta ispred Udruženja „Giro di Sarajevo“, istakao je važnost ove lokacije:
„Vijećnica je za nas predstavljala izazov, ali i jedno veliko zadovoljstvo i osjećali smo kao građani Sarajeva jednu odgovornost da napravimo nešto što je u neku ruku jednako kvalitetno i dostojno da bude postavljeno pred Vijećnicu.“
Za razliku od dosadašnjih lokacija u gradu – poput Katedrale ili objekata Univerziteta u Sarajevu gdje su postavljana standardna rješenja – prostor ispred Vijećnice zahtijevao je poseban estetski pristup. Prethodno stanje parkinga na ovoj lokaciji bilo je neadekvatno za objekat od takvog značaja.
„Ako pogledamo fotografije, vidjećemo da je ranije ispred Vijećnice bio jedan apsolutno neadekvatan i Vijećnici nedostojan parking za bicikle koji je više podsjećao na komad sekundarnih sirovina, odnosno starog željeza“, objašnjava Margeta i dodaje kako je došlo do kreativnog rješenja: „Sam od sebe nametnuo se grb Grada Sarajeva, koji je ustvari likovno rješenje sarajevskog akademskog kipara Marka Ostoje.“
Konture novog parkinga uspješno su prilagođene obliku gradskog grba, čime je integrisan lokalni identitet u elemente urbane mobilnosti. Zanimljivo je da je ovo tehničko-dizajnersko rješenje Udruženja „Giro di Sarajevo“ već prepoznato i van granica Bosne i Hercegovine, te je do sada implementirano u još 15-16 gradova Zapadnog Balkana.
Margeta se osvrnuo i na regionalne prakse, poredeći Sarajevo sa Zagrebom koji je tokom prošle godine na čak 50 lokacija postavio masovne parkinge za bicikle. Ipak, ističe da Sarajevo ima drugačiji adut:
„Mi smo primijetili da sa drugim gradovima se jednostavno ne možemo takmičiti količinom sredstava koja oni izdvajaju u tu namjenu. Daću Vam primjer Grada Zagreba… Oni postavljaju standardna tehnička rješenja, ni po čemu posebna. I rekli smo, izazov za nas je sa onim skromnim što imamo… Takmičićemo se u onome što možemo, uložićemo na kraju krajeva više vremena u dizajn i dobićemo nešto što može ići i na druge kvalitetne, odnosno zgrade koje su simboli našeg grada.“
Od 2013. godine u Sarajevu je izgrađeno oko 27 kilometara biciklističkih staza i traka koje su, uprkos osrednjem kvalitetu i nepovezanosti, poslužile kao prva faza razvoja. Ipak, pojava novih oblika prevoza, poput električnih romobila i električnih bicikala, nametnula je potrebu za hitnim unapređenjem standarda jer se struktura saobraćaja na stazama uveliko promijenila.
„Infrastruktura sama od sebe, ona više nije preduslov da biste nekoga privukli. Ona je sad preduslov i sigurnosti“, upozorava Margeta, ukazujući na problem nedostatka zakonske regulative za sve brža električna vozila na stazama.
Više u videu:
