Predsjednica Zajednice Albanaca u Bosni i Hercegovini Elvira Dushi gostovala je u jutarnjem programu, gdje je govorila o historijatu Zajednice, položaju albanske nacionalne manjine u BiH, aktivnostima koje provode, ali i problemima s kojima se suočavaju.
Dushi je podsjetila da korijeni organizovanog djelovanja Albanaca u Bosni i Hercegovini sežu još u 1969. godinu, kada je osnovan studentski klub „Lulëzimi“. Tokom narednih decenija djelovanje se razvijalo kroz različite klubove i udruženja, prilagođavajući se društvenim i političkim okolnostima tog vremena.
Današnja Zajednica Albanaca u Bosni i Hercegovini osnovana je 2000. godine udruživanjem nekoliko organizacija, među kojima su udruženja „Bajram Curi“ iz Sarajeva, „Adem Jashari“ iz Mostara i „Dardanija“ iz Tuzle.
„Od tada djelujemo kao nevladina organizacija koja predstavlja Albance u Bosni i Hercegovini, kako na službenim, tako i na neslužbenim skupovima. Naš osnovni cilj je afirmacija Albanaca, promocija kulture, očuvanje tradicije, vrijednosti i albanskog jezika“, kazala je Dushi.
Govoreći o brojnosti albanske zajednice, istakla je da službeni podaci ne odražavaju stvarno stanje.
„Prema izvještaju Vijeća nacionalnih manjina BiH iz 2012. godine, u Bosni i Hercegovini živi više od 12.000 Albanaca. Mi vjerujemo da je taj broj znatno veći, ali se veliki broj naših sunarodnjaka na popisima ne izjašnjava kao Albanci, već kao pripadnici konstitutivnih naroda“, rekla je.
Dodala je da upravo zbog toga Zajednica nastoji kroz kulturne i obrazovne aktivnosti očuvati identitet i spriječiti asimilaciju mlađih generacija.
„Naš cilj je upoznati širu javnost s bogatom albanskom kulturom i očuvati jezik, kako bismo izbjegli potpunu asimilaciju novih generacija koje žive u Bosni i Hercegovini“, naglasila je.
Poseban dio razgovora odnosio se na izazove s kojima se Zajednica trenutno suočava. Dushi je istakla da se sjedište Zajednice od 1969. godine nalazi na istoj adresi u sarajevskoj Općini Stari Grad, u ulici Sime Milutinovića Sarajlije 8.
„Zajednica Albanaca je kroz gotovo šest decenija rada izrasla u instituciju koju prepoznaju i državne institucije. Međutim, prošle godine Općina Stari Grad donijela je odluku kojom su zakupnine za poslovne prostore povećane i do 1.400 posto“, kazala je.
Prema njenim riječima, odluka je posebno pogodila Albance koji posluju u Starom Gradu, ali i samu Zajednicu kao neprofitno udruženje.
„Iako nam je odobren određeni popust na zakupninu zbog dosadašnjeg rada i značaja koji imamo, riječ je o privremenom rješenju. To ne daje dugoročnu sigurnost našem radu“, upozorila je Dushi.
Podsjetila je da Zajednica posjeduje ugovor o zakupu prostora koji datira još iz 1977. godine i ima trajni karakter, ali da se uprkos tome suočava s administrativnim pritiscima i znatno većim troškovima, što predstavlja ozbiljan izazov za daljnje funkcionisanje udruženja.
Više u videu:
