Bolja koordinacija u borbi protiv nasilja u porodici: Potpisan Protokol između Vlade KS, Tužilaštva i nevladinih organizacija

Protokol o radu i saradnji Koordinacionog tijela na prevenciji, zaštiti i borbi protiv nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo danas u potpisali ministri u Vladi KS iz resora socijalne politike, unutrašnjih poslova, zdravstva, pravde, odgoja i obrazovanja i visokog obrazovanja: Enda Pavić-Pečenković, Admir Katica, Enis Hasanović, Darja Softić Kadenić, Naida Hota-Muminović i Adna Mesihović.
Protokol su potpisali i glavna kantonalna tužiteljica, Sabina Sarajlija, izvršna direktorica Fondacije lokalne demokratije, Jasmina Mujezinović i predsjednik Koordinacionog odbora udruženja osoba sa invaliditetom u Kantonu Sarajevo, Fikret Zuko.

Kako je ovim povodom istakla ministrica za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS, Enda Pavić-Pečenković, ovaj dokument predstavlja koncept obavezivanja svih potpisnika u prevenciji i djelovanju prema nasilju u porodici.

“Potpisivanje ovog protokola je od velikog značaja za KS, smatram ovo korakom važnim za unapređenje sistema prevencije i zaštite od nasilja u porodici. Samo međusobnom saradnjom i zajedničkim djelovanjem nadležnih institucija možemo doprinijeti unapređenju sistema zaštite od nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo. Protokol je jedan vid obavezivanja svih potpisnika o postupanju, prvenstveno u prevenciji nasilja u porodici, a zatim i u slučaju samog nasilja u porodici, gdje imamo jasan niz koraka i uputa kako institucije, svaka u okviru svoje nadležnosti, djeluju. Važno je napomenuti, da smo mi u Kantonu Sarajevo prvi protokol potpisali još 2005. godine, a naredni 2018. godine, koji je trenutno na snazi”, istakla je ministrica Pavić-Pečenković.

U okviru Koordinaciog tijela, kako je definisano, djelovat će i operativno tijelo koje će činiti profesionalci s terena, iz policije, zdravstvenih ustanova, ustanova socijalne zaštite, pravosudnih organa.

Ministar unutrašnjih poslova KS, Admir Katica, istakao je da je ovaj dokument vrlo važan za uspješnu borbu protiv nasilja u porodici, kao i za pomoć žrtvama nasilja.
“Naše zajedničko opredjeljenje je da multiresorno tretiramo ova pitanja, da se međusobno kontrolišemo jer je vrlo važno da otkrijemo eventualne propuste i poteškoće u djelovanju, a što sudionici u ovom mogu najbolje vidjeti. Svrha zajedničkog postupanje nije da upiremo prstom jedni u druge već da pomažemo jedni drugima”, poručio je ministar Katica.  

Jedna od potpisnica ovog protokola je u glavna kantonalna tužiteljica, Sabina Sarajlija, koja se osvrnula na ulogu Tužilaštva u tretiranju nasilja u porodici.
“Mi smo prvi na liniji kada dežurni tužioci izlaze po prijavi policije na teren u ovim oblicima krivičnog djela, radi prikupljanja dokaza, te dokumentiranja slučaja. U konačnici na osnovu dokaza donosimo i odluku o podizanju optužnice, te u takvim slučajevima zastupamo optužnicu na sudu. Mi imamo svoju ulogu, ali je vrlo važna i uloga drugih sudionika, u domenu prevencije, centara za socijalni rad, sigurne kuće. Ovaj dokument je jedan korak ka unapređenju međusobne saradnje, želimo što više osvjestiti svoje zakonske obaveze i što bolje uspostaviti kanale komunikacije“, rekla je tužiteljica Sarajlija.
Dodala je da je Tužilaštvo poduzelo mjere za podizanje kvaliteta rada i efikasnosti na ovim predmetima. Istakla je da sada postoji više pritvorskih predmeta, te da oni insistiraju na strožijoj kaznenoj politici u ovim predmetima.
“Neka rješenja u Zakonu o krivičnom postupku nas tu ograničavaju, konkretno činjenica da svjedoci oštećenih koji su članovi porodice mogu da odbiju svjedočenje zbog toga to zna često biti razlog da se istrage obustavljaju u situacijama kada nemamo nekih drugih dokaza”, navodi Sarajlija.  

Nasilje u porodici nerijetko se odnosi i na djecu bilo da su ona njegove žrtve ili njegovi svjedoci.
“Kroz ovaj protokol u slučajevima nasilja u porodici kojem su svjedoci i djeca pokreće se jedan cijeli mehanizam, u smisli da li su djeca žrtve ili svjedoci nasilja, kao i da li se nasilje dešava u školi ili u porodici. Škola po saznanju pokreće unutrašnje procedure izrade pojedinačnog plana brige za djecu gdje stručnjaci, pedagozi, psiholozi, socijalni radnici dodatno rade s tom djecom. Škole u takvim slučajevima pokreću i službe socijalne zaštite, policiju, tužilaštvo i sve druge lance u mehanizmu. Vrlo je važno da imamo koordinirano djelovanje i da u narednom periodu posvetimo pažnju profesionalnom razvoju i dodatnim treninzima profesionalaca u svim resorima”, poručila je ministrica za odgoj i obrazovanje KS, Naida Hota-Muminović.  

Kao neko ko vodi “Sigurnu kuću“ u Sarajevu, izvršna direktorica Fondacije lokalne demokratije Jasmina Mujezinović, ističe da su ovaj protokol, kao i oni i prethodni  njihovo osnovno oružje u proteklih 18 godina, od 2005. pa do danas.
“Važno je da ovi protokoli koordiniraju saradnju vladinih institucija i nevladinih organizacija što nam omogućava pružanje većeg stepena zaštite koji sada imamo. Inoviranjem protokola u skladu s drugim zakonima i konvencijama, želimo postići što bolje rezultate. Iz svakog ministarstva biće imenovano lice za saradnju s nama, tako da možemo da utičemo na politike, na izmjene zakona u skladu s pokazateljima na terenu, što smatramo posebno važnim”, rekla je direktorica FLD, Jasmina Mujezinović.

www.tvsa.ba

DRUGI UPRAVO ČITAJU

Možda vas zanima