U nastavku teksta donosimo vam priču o tome kako je nastala kava kao napitak? Bez sumnje, kava je jedno od najpopularnijih pića na svijetu. Cijenjen je zbog specifičnog okusa, …

kao i zbog posebnog načina pripreme. Da bismo razumjeli kako je kava nastala, moramo se vratiti u prošlost i istražiti njenu zanimljivu povijest.

Kava dolazi od zimzelenog grma poznatog kao stablo kave (Coffea), koji raste prvenstveno u tropskim područjima Afrike, posebno na području Etiopije i Sudana..

Ovo drvo je prepoznatljivo po sjajnom zelenom lišću, bijelim cvjetovima i crvenim ili ljubičastim plodovima. A ti plodovi, koji su poznati kao “zrna kave”, zapravo su sjemenke unutar bobica stabla kave. Nakon žetve, ova zrna prolaze kroz razne procese kako bi se dobila osušena zrna kave. Zatim se prži, melje i od njega priprema vaš omiljeni napitak.

Legenda o kavi

Jedna od najpoznatijih legendi o nastanku kave seže u 9. stoljeće i potječe iz Etiopije. Prema ovoj legendi, mladi pastir po imenu Kaldi primijetio je da su njegove koze postale neobično energične nakon što su pojele bobice s određenog grma. Kaldi je o tome obavijestio lokalni samostan, gdje je redovnik eksperimentirao s tim bobicama. Ispostavilo se da mogu održati budnost i energiju stimulativnim djelovanjem tijekom dugih sati molitve, što je bio razlog za zabrinutost redovnika. Kava je, primijetili su redovnici, sigurno đavolje djelo.

Tamošnji vjerski vođe bacili su zrna stabla kave u vatru kako bi ih uništili – ali ugodna aroma koja je nastala uvjerila ih je da kavi daju drugu priliku. Slično kao i kod čaja, prženu kavu stavljaju u vruću vodu i tako nastaje kava (napitak).

Tako se brzo proširila priča o stimulativnom djelovanju kave…

Prije nego što je postala napitak kakav danas poznajemo, kava se koristila na razne načine. U Etiopiji su se bobice mljele i miješale s vodom i začinima, a ponekad i sa životinjskom masnoćom, kako bi se napravile kuglice koje su se koristile kao izvor energije. Vino se dobivalo i od kave fermentacijom osušenih zrna u vodi.

U 15. stoljeću Arapi su otkrili kavu i počeli je uzgajati. Jemen je postao glavni svjetski dobavljač kave, a izvoz iz luke Moka bio je strogo čuvana tajna. Arapi su dugo držali kavu u tajnosti, zabranjujući izvoz biljke kako bi održali monopol.

Rečeno je da nijedna biljka kave nije postojala izvan Arabije ili Afrike sve do 1600-ih, kada ih je hodočasnik po imenu Baba Budan vratio u Indiju. Godine 1616. Pieter van der Broeck prokrijumčario je malo kave iz Moke u Jemenu i donio je natrag u Amsterdam.

Ubrzo su Nizozemci i njihove kolonije — ponajprije Šri Lanka i Java — preuzeli europsku trgovinu, a zatim Francuzi na Karibima, Španjolci u Srednjoj Americi i Portugalci u Brazilu. Kava je na kraju stigla u Ameriku preko britanskih kolonista koji su se iskrcali u New Yorku.

Prva kafeterija otvorena je 1475. godine u Konstantinopolu, današnjem Istanbulu. Kavane su postale središta društvenog života, gdje se okupljalo, igralo, pilo alkohol, pušilo i odmaralo. U 17. stoljeću kava je stigla u Mletačku Republiku i odatle se proširila Europom.

Prva stabla kave u Brazilu posađena su 1727. Brazil je brzo postao vodeći svjetski proizvođač kave, posebno nakon što je rijetka biljna bolest napala plantaže kave u sjeveroistočnoj Americi u 19. stoljeću.

Arabica je najpoznatija vrsta kave, poznata po svom blagom i aromatičnom okusu. Predstavlja oko 60% svjetske proizvodnje kave. Robusta je druga najpopularnija vrsta kave, poznata po svom jačem i gorčem okusu u odnosu na arabicu kavu.

Danas prosječni Amerikanac potroši oko 2000 dolara godišnje na kavu. Za kraj, ako ste znatiželjni, ostavljamo vas da pročitate još neke zanimljivosti o kavi na našim stranicama.

Izvor: Zanimobostidana.com