Početna NAJNOVIJE VIJESTI Mirza Mušija: Okružujem se boljim od sebe i učim

Mirza Mušija: Okružujem se boljim od sebe i učim

1
DIJELI

Glumca Mirzu Mušiju bh. publika pamti po ulogama u filmovima „Sevdah za Karima“, „Reket“, predstavama „Maratonci trče počansi krug“, „Tramvaj zvani čežnja“, „Divlje meso“…, dok je popularnost među širokim narodnim masama naročito stekao ulogom u popularnom serijalu „Nagovorite ljudima“.

. Mušija se okušao i u režiji, te je reditaljsku palicu u dosadašnjoj karijeri držao 12 puta. Trenutno u svom rodnom Kaknju obnaša funkciju vršioca dužnosti direktora JU Kulturno-sportskog centra. S mnogo duha objašnjava nam kako se danas, kada obnaša visoku funkciju, čuva da ne postane jedan od onih likova koje je nebrojeno puta, sa svojim kolegama u „Nagovorite ljudima“ znao izvrgnuti ruglu.

Pred Mirzom su i brojne glumačke obaveze, trenutno se priprema za turneju s predstavom „Državni lopov“, koja će se, osim u Sarajevu, igrati u još sedam evropskih gradova.

– Predstave „Ludilo udvoje“ i „Emigranti“ također ove godine igramo u desetak gradova BiH. Planiramo u novembru obilježiti jubilej „Dramskog studija“ sa novom premijerom, ali ne želimo još  mnogo otkrivati, jer je riječ o iznenađenju za našu publiku. Kad je o velikom platnu riječ, u fazi smo prikupljanja sredstava za zanimljiv i neobičan film, za koji je napisan scenarij, određen kasting, uključujući i lokacije snimanja, koji ima tematiku kojom se do sada nisu bavili filmski radnici u BiH. Plan je da u ovom filmu zaigraju najveća imena bh. glumišta.

U novembru prošle godine imenovini ste za v. d. direktora JU Kulturno-sportski centar Kakanj. Šta iz dosadašnjeg iskustva možete reći na kakvom je nivou kultura u BiH? U kolikoj mjeri su je gladni naši ljudi i uopće zainteresirani za njen život?

– Teško je govoriti o nivou kulture u BiH, zbog toga što se u prvi plan stavljaju oni koji nemaju baš zavidan nivo kulture, stoga se kreira opća slika kako stvari nisu baš najbolje na ovom polju, što prosto nije tačno. Kada bi svi zajedno radili na ovom planu, isticali pozitivne primjere, kojih je vjerujte mnogo više od negativnih, kada bi onima koji ne zavređuju našu pažnju uskratili toliki medijski prostor, onda bi se moglo govoriti objektivno o nivou kulture u BiH. Do tada, kulturni radnici u BiH, uključujući i našu JU KSC, trebaju mnogo raditi da svojim kvalitetnim sadržajima zainteresiraju publiku i privuku u pozorišta, domove kulture, biblioteke, galerije… Publika se odgaja, njeguje i to je permanentan proces.

U serijalu „Nagovorite ljudima“ s kolegama Almirom Čehajićem i Aidom Bukva na satiričan način predstavljate političku situaciju u državi. U kojoj mjeri ovaj serijal opisuju društvo u kojem trenutno živimo?

– Ovaj serijal je ismijavao određene negativne osobine, koje se mogu naći kod mnogih političara. Potrebno je takve detektirati,  sankcionirati i dati priliku časnim i pravednim ljudima da vrate povjerenje narodima koji žive u BiH, da svako dobije svoje pravo i da se okrenemo izgradnji ove države, a ne rušenju i podjelama. Društvo u kojem trenutno živimo prosto vapi za ovakvim promjenama, ali one neće doći izvana, promjene dolaze iznutra i zato je svako od nas odgovoran.

Kroz ovaj i još neke projekte kritizirali ste, ali i ismijavali upravo ljude na visokim pozicijama. Danas, kada ste Vi na poziciji direktora jedne ustanove, šta radite da ne postanete jedan od tih o kojima ste govorili?

– Da ne bih postao jedan od „onih“ koji su se odrodili i distancirali od ljudi koji su im dali povjerenje da zastupaju njihove interese, svakodnevno kritikujem sam sebe, okružujem se ljudima boljim od sebe i učim, vodim obračun sa sobom, nastojim da budem koristan zajednici i odgovorno izvršavam povjerene zadatke. Ljudi se slomiše tražeći neke neprijatelje u drugima, istražuju tuđe mane i nedostatke, ogovaraju, potvaraju, prenose neprovjerene informacije,  a zapravo bi svako trebao krenuti  od sebe, jer zaista tu ima mnogo posla. Evo nekoliko sjajnih mudrosti : „Kada bi svako čistio ispred svoje kuće, ne bio ostao ni pedalj zemlje neočišćen“ i „Nije glad u svijetu što ne možemo nahraniti siromašne, nego imućne“!

Prije odlaska u vojsku bili ste student Građevinskog fakulteta, ali ste onda svoju odluku o životnom pozivu promijenili. Odakle je proizašla ljubav prema glumi?

– Moja prva ljubav i želja je bila gluma, ali sam izabrao Građevinski fakultet zbog odsustva hrabrosti i vjere. Bilo je potrebno da proživim nekoliko oluja i brodoloma da bih se vratio spremniji i jači za svoj istinski životni poziv. Tu mudrost sam shvatio i prihvatio kao životni princip.

Danas važite za jednog uspješnog glumca. Kakvi su bili Vaši glumački počeci?

– Kao i svaki početak, nije bilo lako. Na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu sam počeo u klasi profesora Miralema Zubčevića, nastavio sa profesorom Izudinom Bajrovićem, a završio sa profesorom Admirom Glamočakom. Oni su u mene usadili sjeme znanja o umjetnosti glume, ali to je tek poslije Akademije počelo da klija i raste. Za neke stvari je jednostavno potrebno vrijeme i mnogo prakse, mnogo proba, pokušaja i neuspjeha. Gluma je proces. Proces traje, najuspješniji glumci su oni koji ne prestaju da istražuju.

Šta je danas, osim talenta, najvažnije za jednog glumca?

– Osim talenta, glumac treba da istražuje, ne samo tehnike glume, podrazumijeva se da svakodnevno vježba, nego da istražuje duboko u sebi jedan nepregledni svijet. Unutarnji život jednog umjetnika je, čini mi se, zapostavljen. Moderno doba je okrenuto prema vani i to je  zamka u koju upada moderni čovjek, a samim tim i glumac današnjice. Gluma „iznutra“, kako mi to glumci žargonski kažemo, jeste nešto što nikada neće izgubiti na cijeni. Zbog toga neki glumci imaju onaj sjaj, ono „nešto“, karizmu, nazovite kako hoćete, ali ja to jednostavno vidim kao odnjegovan, osviješten i oplemjenjen unutarnji svijet. O tome je najviše otkrio Mihail Čehov.

 Žalite li i zbog jednog glumačkog izbora?

– Ne. Hvala Bogu.

Koji je najznačajniji trenutak u Vašoj karijeri?

– Trenutak kada sam pobijedio svoje strahove, pubertetske nesigurnosti i na nagovor svojih profesorica iz Gimnazije stao na daske Doma kulture. Vjerujte, u tom periodu je za mene to bila naučna fantastika.

U čemu, osim glume, posebno uživate?

– Uživam u porodici i druženju s prijateljima.

Brojne obaveze neminovno donose i propuštene privatne trenutke. No, postoji li nešto u čemu posebno uživate u slobodno vrijeme?

– U slobodno vrijeme, za koje se u današnje doba morate izboriti, nastojim da činim stvari koje me oplemenjuju, u tome zaista uživam. Na vrhu te liste je druženje sa svojom porodicom i dobrim ljudima.

(Avaz.ba)

 

DIJELI
NAPOMENA!: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Znamo.ba portala. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Znamo.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Znamo.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.