back to top

Nazadovanje slobode izražavanja u BiH – Udruženje mreža za izgradnju mira

Nije osigurana zaštita novinara i finansijska održivost RTV sistema.

foto: Mediacentar Sarajevo

U Bosni i Hercegovini (BiH) došlo je do nazadovanja u garantovanju slobode izražavanja i slobode medija. Nije osigurana zaštita novinara od prijetnji i nasilja kao ni finansijska održivost javnog RTV sistema, navodi se u izvještaju o napretku za BiH Evropske komisije za 2023. godinu, koji je objavljen jučer.

Krivične sankcije za klevetu, ponovo uvedene u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS) u julu 2023. godine, kako je istaknuto u izvještaju, ozbiljno utiču na okruženje za civilno društvo i ograničavaju slobodu izražavanja i medija. U septembru 2023. godine, nacrt zakona koji targetira određene kategorije civilnog društva kao tzv. strane agente također je, dodaje se, usvojen u prvom čitanju u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS). 

“Njegovo usvajanje u cijelosti bi predstavljalo još jedan značajan, razočaravajući i nesporan korak unazad”, piše u izvještaju. 

Ključni prioriteti su osiguranje odgovora na prijetnje i nasilje nad novinarima, uključujući slučajeve koji uključuju novinarke, kao i osiguranje finansijske održivosti javnog RTV servisa. U izvještaju se navodi da su politički pritisci, zastrašivanje i uznemiravanje novinara, uključujući fizičke i verbalne napade, nastavljeni. Javni servisi su i dalje pod političkim pritiskom, a upitna je njihova finansijska održivost. Zakon o javnom RTV sistemu i dalje se ne provodi, a zakonodavstvo na entitetskom nivou nije usklađeno sa ovim zakonom.

U izvještaju je navedeno i da je Vlada Kantona Sarajevo usvojila nacrt zakona koji bi uveo sankcije za online ‘lažne vijesti’, a takav zakon mogao bi se zloupotrijebiti za ograničavanje komunikacija i zastrašivanje novinara. U izvještaju je naglašeno da sve takve norme moraju u potpunosti poštovati standarde slobode izražavanja.

U izvještaju je navedeno da Regulatornoj agenciji za komunikacije (CRA) još uvijek nedostaje potpuna politička i finansijska podrška i nezavisnost. Procedura za imenovanje njenog rukovodstva ne garantuje pluralizam i nezavisnost od političkog uticaja, te, kako se navodi u izvještaju, mora biti izmijenjena kako bi se poboljšala percepcija javnosti o regulatoru kao nezavisnom tijelu. Mandat Vijeća Regulatorne agencije za komunikacije je istekao krajem 2017. godine, a Parlament nije imenovao novo vijeće za cijeli mandat 2018-2022.

U izvještaju se, između ostalog, navodi i da je zakonodavni i institucionalni okvir o temeljnim pravima najvećim dijelom uspostavljen, te se podsjeća da je u augustu 2023. godine Parlamentarna skupština BiH usvojila Zakon o slobodi pristupa informacijama i izmjene i dopune Zakona o ombudsmanu za ljudska prava kojima je ova institucija određena kao preventivni mehanizam protiv torture i zlostavljanja. Implementacija Zakona o slobodi pristupa informacijama ostaje neujednačena među javnim institucijama, piše u izvještaju.

Evropska komisija navodi i da nisu poduzeti nikakvi koraci za usvajanje zakona o transparentnosti vlasništva nad medijima (uključujući i sprečavanje skrivene medijske koncentracije), zakonodavstva o oglašavanju ili kriterijuma za raspodjelu subvencija. Praksa oglašavanja preduzeća u javnom vlasništvu, kao npr. telekom kompanija i reklamnih agencija povezanih sa političkim strankama, i dalje šteti integritetu medija. Lokalni emiteri koji primaju sredstva od lokalnih vlasti ostaju podložni političkom pritisku.

U izvještaju se navodi da se od 2020. godine redovno održavaju parade ponosa, a u julu 2022. usvojen je Akcioni plan o pravima lezbejki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih, interseksualnih i queer (LGBTIQ) osoba. Gender akcioni plan usvojen je u oktobru 2023. godine. Rodno zasnovano nasilje, neadekvatno postupanje sa pritvorenicima i neadekvatna zaštita manjina, uključujući Rome, i dalje izazivaju zabrinutost.

Kompletan izvještaj dostupan je na ovom linku.

Izvor: EU

media.ba

www.mreza-mira.net

DRUGI UPRAVO ČITAJU

Možda vas zanima