Nedavno smo obilježili svjetski dan menopauze, razdoblja u životu žene koje je obilježeno prestankom menstruacije u periodu dužem od godinu dana. Dob u kojoj žena ulazi u menopauzu može varirati, ali obično se javlja u kasnim 40-im ili ranim 50-im godinama života.
Sigurno manje nego prije, ali menstruacija je i dalje tabu tema. Širom svijeta postoje razni običaji, od onih društvenih do vjerskih, koji nude svoja viđenja onoga što se smije, a što ne tokom menstruacije.
Srećom, stvari se godinama ipak mijenjaju nabolje, ali prostora za promjenu nabolje još uvijek ima, a jedan od najboljih načina da se ta promjena dogodi jest taj da se o menstruaciji razgovara i da je se pritom naziva njezinim imenom.
To nije “tetka iz Rusije” ili “oni dani u mjesecu”. To je menstruacija.
Prate je krv i bolovi, ponekad utječe na naše raspoloženje pa donese olakšanje ili tugu, a ponekad i jedno i drugo.
Da je sve tjelesno, pa tako i menstruacijski ciklus, nužno demistificirati, slaže se i ginekologinja dr. sc. Jasenka Grujić.
Znanje o građi tijela, funkciji pojedinih organa, posebno reproduktivnih organa, s jedne je strane garancija da će uz odgovorno ponašanje reproduktivno zdravlje biti očuvano, a s druge strane da će i žene i muškarci postići najbolje moguće seksualno zadovoljstvo, smatra dr. Grujić.
Promjene tokom života
U životu žene menstruacija je jedan od faktora koji doživljava promjene s kojima je dobro biti upoznat. U nastavku teksta pročitajte neke zanimljivosti o menstruaciji tokom različitih perioda života koje žena mora proći kako bi došla do menopauze.
Ipak, prije prolaska kroz pojedina životna razdoblja, napomenut ćemo da je menstrualnu bol, čak i u mladoj dobi, potrebno ozbiljno shvatati.
O pojavama kao što su bol u zdjeličnoj regiji, donjem dijelu leđa, donjem dijelu trbuha ili bilo kojem drugom simptomu koji vas potencijalno zabrinjava slobodno možete porazgovarati i s vašim ginekologom jer nekad takvi simptomi mogu ukazivati na menstrualni poremećaj, ali i neke ozbiljne ginekološke bolesti.
Preadolescencija i tinejdžerske godine
Dob u kojoj će osoba dobiti prvu menstruaciju ovisi o brojnim faktorima. Tu su genetika, indeks tjelesne mase, hrana koju jede, količina tjelesne aktivnosti, pa čak i mjesto u kojem osoba živi.
Kada se pojavi, prvih nekoliko mjeseci nije neobično da menstruacija bude neredovita i nepredvidiva. Taj početak na neki način podsjeća na menopauzu jer na početku i na kraju ne ovuliramo.
Također, bitno je znati da našim menstrualnim ciklusom upravljaju hormoni.
Krvarenje, grčevi, emocionalne promjene, osjetljive grudi – sve se svodi na količinu hormona koje naše tijelo ispušta u danom trenutku. Dva su hormona koja posebno diktiraju ciklus.
Prvi je estrogen, koji potiče rast sluznice maternice, a drugi je progesteron, koji taj rast regulira.
Nakon dolaska prve menstruacije nije neobično osjećati sram, zbunjenost, pa čak i frustriranost. Takvi osjećaji javljaju se jer osoba proživljava potpuno novo iskustvo koje, između ostalog, uključuje i vrlo intiman dio tijela.
Dvadesete
Dvadesete su, između ostalog, godine plodnosti. To je razdoblje u kojem je tijelo najbolje pripremljeno za dijete i za većinu žena ono znači redovite cikluse.
Naravno, ne žele sve osobe u dvadesetima djecu, pa mnoge žene odabiru kontracepciju.
Korištenje kontracepcije, između ostalog, može dodatno regulisati ciklus ako je bio neuredan. Međutim, osobi može trebati neko vrijeme dok ne pronađe pilule koje joj najbolje odgovaraju.
U razdoblju od 20 do 29 godine osoba sazrijeva i kada je seks u pitanju. U mnogim slučajevima to znači i donošenje odluke o seksu tokom menstruacije. Njega žena ne mora izbjegavati ako ne želi. Bitno je samo da donese odluku zbog koje se sama najbolje i najugodnije osjeća.
Na kraju, bitno je znati da su dvadesete godine u kojima određeni simptomi mogu značiti neki problem. Između ostalog, tu su sindrom policističnih jajnika, endometrioza, fibromi, obilna krvarenja i bolna razdoblja (dismenoreja).
Ako u dvadesetima imate izrazito bolne i obilne menstruacije, ako krvarite predugo ili ako vam se bilo što čini neuobičajenim, javite se svom ginekologu.
Također, iznimno je važno stvoriti i naviku redovnih odlazaka na ginekološke preglede bez obzira na to imate li ili ne određene poteškoće.
Tridesete
Tridesete su po pitanju menstruacije podijeljene. Na početku te decenije života još uvijek, ako je sve u redu, redovno ovulirate i menstruacija je približno slična onoj kakva je bila u vašim dvadesetima. To, između ostalog, znači i da i dalje možete imati bolne menstruacije.
Kada je u pitanju rađanje, iako su naša tijela za njega spremna u dvadesetima, sve više žena radije bira tridesete za taj životni korak.
Što se tiče trudnoće, promjene na tijelu nebrojene su i različite od osobe do osobe, ali jedno je sigurno – tokom trudnoće nema menstruacije. Također, nakon poroda ponekad su potrebni i mjeseci prije povratka normalnog ciklusa. Jedan od faktora o kojem ovisi povratak ciklusa jest dojenje.
I dok dio žena nakon poroda ima manje bolne menstruacije, to ne mora nužno biti slučaj kod svih.
Ulazak u sredinu decenije i kasne tridesete za neke može biti početak novog putovanja koje se zove – perimenopauza.
Perimenopauza je razdoblje u trajanju od nekoliko godina koje prethodi konačnom prestanku menstruacije. Tokom tog razdoblja događaju se velike promjene u životu žene, od onih u endokrinom i reproduktivnom sistemu do socijalnih i psiholoških.
Iako je sasvim normalno ući u to razdoblje u tridesetima, većina žena ipak ga iskusi u četrdesetima.
I kao uvijek, ako osjetite neobičnu bol ili bilo što drugo što vam se ne čini normalnim, javite se ljekaru.
Četrdesete
Slično kao u godinama kad se tek pojavila, i u ovom deceniji menstruacija može biti nepredvidiva.
Redovni ciklus u četrdesetima za puno žena postane stvar prošlosti, a počinje borba s nepredvidivim naletima krvi, često i nekom vrstom neprestanog krvarenja, ugrušcima.
Iako su četrdesete uobičajeno vrijeme za perimenopauzu, neredovni ciklus ne mora baš uvijek značiti da se ona događa. Ako sumnjate da ste u perimenopauzi, razmislite i o drugim odgovarajućim simptomima, među kojima su:
- suha vagina
- napadi vrućine
- noćno znojenje
- problemi sa spavanjem
- emocionalni usponi i padovi / promjene raspoloženja
- debljanje
- stanjivanje kose
- suha koža
- gubitak punoće dojke
Ulazak u perimenopauzu ne znači da odmah morate zvati ljekara, međutim, ako bude potrebno, on je taj koji vam može propisati terapiju. U olakšavanju simptoma pomažu i redovna tjelovježba, zdrava prehrana i dobar san.
Pedesete
Većina stručnjaka slaže se da je osoba službeno ušla u menopauzu nakon što nije imala mjesečnicu 12 uzastopnih mjeseci.
Neke žene završe u menopauzi ranije, neke kasnije, a većina može očekivati da će im se tokom 50-ih godina olakšati simptomi perimenopauze.
Naravno, i kada više nema menstruacije, žene mogu doživljavati hormonalne fluktuacije.
Dok osoba ima jajnike, moguće su određene hormonalne aktivnosti, ali iznad 60. godine kod većine osoba nema ih puno.
Prolazak kroz menopauzu može biti jako emocionalno izazovan, i to ne samo zbog hormonalnih promjena.
I menopauza je jednako kao i menstruacija tema o kojoj se premalo razgovara.
Međutim, razlog za takvo nešto ne postoji i iskrenost je važna. Zato ako imate potrebu i želju, razgovarajte otvoreno o tim temama, prenosi Zadovoljna.hr.
(Zene.ba)
Menstruacija po decenijama života: Šta se dešava s vašim ciklusom? Žene.ba.
zene.ba
