Blog Stranica 2398

PAMELA, RASIM I MILADIN DOBILI 11 I PO GODINA ZATVORA: KO JE OTKINUO NOKAT POLICAJKI?

0

Vidačković je osuđen na pet i po godina zatvora zbog trgovine marihuanom i omogućavanje uživanja droge.

Njegova supruga Slađana Vidačković za trgovinu drogom osuđena je na tri godine zatvora. Osuđeni su još i Pamela Dukić na godinu i osam mjeseci zatvora, te Rasim Hajder na godinu i četiri mjeseca. Oni su, takođe, proglašeni krivim za trgovinu narkoticima i omogućavanje uživanja droge.

Istovremeno Vrhovni sud je ukinuo oslobađajući dio presude Slađani Vidačković za sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje. Naime, ona je prilikom sprovođenja pokušala da pobjegne, u čemu je spriječena, pri čemu je navodno otkinula nokat policajki koja je zbog toga hirurški zbrinuta. U tom dijelu presude, sud je uvažio žalbu tužilaštva i predmet vratio na novo suđenje Okružnom sudu u Banjoj Luci.

  • Žalbe branilaca optuženih odbijene su kao neosnovane i potvrđena je prvostepena presuda. Djelimično je uvažena žalba tužilaštva u oslobađajućem dijelu i tu je presuda ukinuta i predmet vraćen istom sudu na ponovno suđenje – rekla je sekretar Vrhovnog suda RS Jelena Despotović.

Prema optužnici četvorka je od druge polovine 2016. godine do 14. novembra 2019. godine u Bosanskoj Gradišci prodavala marihuanu. Navodi se da je Miladin nabavljao i prodavao drogu po cijenama od 10, 30, 40, 50 i do 100 KM.

Njegova supruga Slađana narkotike je prodavala kada on nije bio kući i to po cijenama od 20, 50 i 40 maraka. Prema presudi Dukićeva i Hajder su kupovali narkotike od Miladina, a zatim ih prodavali i u pojedinim slučajevima nudili drugima na uživanje.

(S. info)

The post PAMELA, RASIM I MILADIN DOBILI 11 I PO GODINA ZATVORA: KO JE OTKINUO NOKAT POLICAJKI? first appeared on Hayat.ba.

hayat.ba

EIB Global će pojačati podršku za zelenu tranziciju, digitalizaciju i povezanost na Zapadnom Balkanu, podstičući približavanje EU – Business Magazine

  • Potpredsednica EIB Červinska iskazala je kontinuiranu podršku banke procesu proširenja i ekonomske konvergencije regiona Zapadnog Balkana
  • EIB Global je spreman da poveća svoju finansijsku i tehničku podršku za projekte u oblasti obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti, kao i distribucije i skladištenja energije, obezbeđujući pravičnu tranziciju.
  • Od početka 2023. godine EIB Global je već potpisao nove investicije u vrednosti od preko 700 miliona evra za održive projekte u regionu

Kao jedan od ključnih finansijera Ekonomsko-investicionog plana Evropske unije (EU), EIB Global će podržati novi Plan rasta za Zapadni Balkan pojačanim naporima u okviru inicijative Pravična tranzicija, kako bi pomogao regionu da iskoristi mogućnosti koje proizlaze iz energetske tranzicije.

„Naša podrška procesu proširenja EU ne jenjava. Ona doprinosi većoj povezanosti i zelenoj tranziciji, omogućujući regionu da iskoristi pogodnosti koje donose digitalna agenda i jačanje obrazovnog i zdravstvenog sistema. Od 2009. godine EIB je obezbedila gotovo 11 milijardi evra za finansiranje investicija javnog i privatnog sektora na Zapadnom Balkanu. Finansirali smo transevropske energetske mreže i obezbedili inkluzivno finansiranje za mala i srednja preduzeća (MSP) – investicije koje u fizičkom i ekonomskom smislu povezuju region sa Evropskom unijom i podstiču konvergenciju.”, izjavila je potpredsednica EIB Tereze Červinska.

U bliskoj saradnji sa Evropskom komisijom i drugim partnerima u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), EIB Global aktivno radi na razvoju održivih investicija, uključujući projekte za uvođenje čiste i obnovljive energije u privatnom i javnom sektoru. Banka je tokom 2023. godini već ugovorila investicije u iznosu od preko 700 miliona evra, poput namenske kreditne linije vredne 100 miliona evra za finansiranje projekata MSP u oblasti energetske efikasnosti i obnovljive energije u Severnoj Makedoniji. Takvi projekti dokaz su rešenosti EIB u cilju podsticanja održivog rasta i unapređenja investicione klime u regionu.

„Svi se slažemo da je potrebno poboljšati upravljanje, pojednostaviti propise, iskoristiti digitalnu tranziciju, ojačati konkurentnost podsticanjem trgovine i povećavanjem uloge privatnog sektora, kao i bržim uvođenjem energije iz obnovljivih izvora. Potpuno smo svesni da te preporuke nije lako sprovesti, ali verujemo da zajedno – između ostalog i kroz Berlinski proces – možemo iskoristiti proces pristupanja kako bismo podstakli konvergenciju i ubrzali napredak regiona ka članstvu u EU”, dodala je potpredsednica Červinska.

Podsticanje regionalne povezanosti i ekonomskih odnosa predstavlja važan element procesa konvergencije. Tokom 2023. godine EIB Global je finansirao dopunske kredite u vrednosti od 120 miliona evra za modernizaciju gradskog saobraćaja u Sarajevu i projekat rehabilitacije puteva u Srbiji, koji će saobraćajnu mrežu učiniti bezbednijom i pouzdanijom i podstaći privredni rast.

Preko EIB Global, ogranka EIB za aktivnosti izvan Evropske unije, Banka namerava da nastavi da podržava modernizaciju ključne infrastrukture za povezanost širom regiona. To uključuje proširenje železničke mreže u Albaniji u pravcu Crne Gore, koridora 8 u Severnoj Makedoniji, deonica železničkog koridora 10 u Srbiji, kao i drumskog koridora 5c u Bosni i Hercegovini. Kao dugogodišnji partner Zapadnog Balkana, EIB je od 2009. godine investirala gotovo 11 milijardi evra u vitalnu infrastrukturu, otvaranje novih radnih mesta, inovacije i malih biznisa.

Objava EIB Global će pojačati podršku za zelenu tranziciju, digitalizaciju i povezanost na Zapadnom Balkanu, podstičući približavanje EU pojavila se prvi puta na Business Magazine.

business-magazine.ba

LCD monitor je odličan izbor za rad na računalu

Ovaj tekst će istražiti svijet LCD monitora, počevši od njihove osnovne tehnologije i prednosti, sve do ključnih faktora koje treba uzeti u obzir pri odabiru savršenog modela za vaše potrebe. Kroz detaljno razmatranje različitih karakteristika, poput veličine ekrana, razlučivosti, osvježavanja i kontrasta, naučit ćete kako napraviti informiranu odluku prilikom kupnje. 

Tehnologija iza LCD monitora

LCD monitor, skraćeno za Liquid Crystal Display, često se koristi u svakodnevnom životu za prikazivanje slika, teksta i videozapisa. Ključna komponenta ovih monitora su tekući kristali smješteni između dva sloja stakla ili plastike. Ono što ih čini posebnima je njihova sposobnost promjene svoje strukture kako bi kontrolirali prolaz svjetlosti kroz njih. Svjetlosni izvor, često LED pozadinsko osvjetljenje, šalje svjetlosne zrake kroz svaki piksel na ekranu, bilo da se radi o stacionarnom kompjuteru ili laptopu. 


Svaki piksel sadrži tri podpiksela s crvenom, zelenom i plavom bojom. Te tekuće kristale možemo kontrolirati električkim naponom kako bi se promijenio kut svjetlosti koja prolazi kroz njih. Ovisno o konkretnom električnom naponu, pikseli će filtrirati određene boje i intenzitete svjetla, stvarajući tako sliku koju vidimo na ekranu.

Stacionarni kompjuter je izbor mnogih

Stacionarni kompjuter, ili osobno računalo, često se smatra “srčanim” sustavom za produktivnost i zabavu u mnogim domovima i radnim okruženjima. Nasuprot prijenosnim računalima, stacionarni kompjuter često nudi više snage, fleksibilnosti i prilagodljivosti. Moguće ih je nadograditi, zamijeniti komponente i prilagoditi specifičnim potrebama korisnika, čineći ih idealnim zahtjevnim zadacima poput video obrade, igara ili profesionalnog dizajna. 

Unatoč rastu popularnosti prijenosnih uređaja, stacionarni kompjuteri ostaju neprocjenjiv alat za one koji traže visoku izvedbu i prilagodljivost u svom računalnom iskustvu. S različitim konfiguracijama i opcijama, stacionarni kompjuter i dalje ima ključnu ulogu u suvremenom svijetu tehnologije.

Slični postovi:

itportal.ba

Svi su nasjeli na novu trendi jesensku frizuru zbog koje smo kao djeca plakali kod frizera

Dječje šiške, poznate i kao mikro šiške, novi su vrući trend sezone. Zbog prekratkih ravnih šiški plakali smo kao mali kod frizera, a ove jeseni ih nose sve svjetske ljepotice. […]

The post Svi su pali na novu trendy jesensku frizuru zbog koje smo kao djeca plakali kod frizera appeared first on City Magazine.

citymagazine.danas.rs

Portugal: Nekada na ivici bankrota, danas se govori o ‘ekonomskom čudu’

Prije deset godina, niko se ne bi kladio na Portugal, koji je tada bio na ivici finansijskog bankrota. Ali danas, neki posmatrači govore o “portugalskom ekonomskom čudu”.

Naime, 2011. Portugal je zaista dotakao dno, u ekonomskom smislu. Spasen je u posljednjem trenutku, planom pomoći od 78 milijardi eura koji su dodijelili Evropska unija (EU) i Međunarodni monetarni fond (MMF). Ipak, uslijedilo je drastično smanjenje budžeta, sa dubokim posledicama po ekonomsko i socijalno tkivo zemlje.

A onda…

Najzapadnija zemlja na evropskom kontinentu napredovala je korak po korak, diskretno, birajući hrabru politiku ponude, dok se fokusirala na svoj glavni adut, turizam. Danas mu njegovi naporni napori omogućavaju preraspodjelu na društvenom nivou.

Evo sedam stvari koje treba znati da biste razumjeli povratak Portugala

U portugalskom parlamentu ova najava je izazvala oduševljenje vladajuće socijalističke većine. Vlada, naime, planira da u 2023. godini ostvari javni suficit od 0,8% BDP-a, dok je ranije očekivala deficit od 0,4%, prema nacrtu državnog budžeta za 2024. godinu. U posljednjih 50 godina, ovo je najbolji rezultat – bez presedana. Izvršna vlast u narednoj godini računa na suficit od 0,2 odsto BDP-a, planirajući tako brži povratak uravnoteženim javnim finansijama, što je očekivala tek 2027. godine. Inflacija bi, također, trebalo da nastavi da pada na 5,3% u 2023, prije nego što uspori na 3,3% u 2024. godini.

Ova evropska država se bolje oporavlja u odnosu na druge, jer je i manje izložena posljedicama rata u Ukrajini, posebno kada govorimo o energiji. Portugal je, recimo, mnogo manje zavisio od uvoza ruskog gasa, za razliku Njemačke, piše portal latribune.fr.

Sofia Fernandes, stručnjak sa instituta Jacque Delors, kaže da je prošle godine izvoz, posebno tekstila i vina, bio snažan pokretač portugalske trgovine. To su, objašnjava, industrije sa veoma čvrstim znanjem i iskustvom. Osim toga, Portugal je 2021. postao i vodeći evropski izvoznik bicikala.

Sa kolosalnim udjelom u portugalskom BDP-u, sektor turizma je uistinu glavno ekonomsko bogatstvo iberijske države. Prema zvaničnoj statistici, u 2022. prihodi iz ovog sektora premašili su one iz 2019. i to za 20 odsto. Samo u prvoj polovini 2023. na portugalskim aerodromima zabilježen je 31 milion turista: u pitanju je rekord koji je ovoj zemlji donio 22 milijarde prihoda. Fernandes dalje objašnjava da se desila prava eksplozija, te da Portugal gosti putnike iz cijelog svijeta.

Turizam je i sektor koji podstiče tržište rada sa rekordnim brojem zapošljavanja. Skoro 320.000 ljudi radi u hotelskoj i ugostiteljskoj industriji u Portugalu, ali je loša strana to što turizam počinje da se suočava sa poteškoćama upravo u zapošljavanju; trenutno treba popuniti 50 hiljada radnih mjesta.

Nekoliko godina limitirane budžetskim ograničenjima koje je nametnuo Brisel, portugalske vlade koje su se smjenjivale – oslanjale su se na veoma aktivnu politiku ponude.

“Zemlja je, zapravo, dočekala brojne strane investicije, sa veoma povoljnim poreskim programima za međunarodne investitore i penzionere iz drugih evropskih zemalja, uključujući Francusku”, objašnjava stručnjak sa pomenutog instituta.

Kamen temeljac ove politike su čuvene “zlatne vize”, pokrenute krajem 2012. godine, a prestale su da važe u martu 2023. U zamjenu za boravišnu dozvolu, korisnici ove posebne vize morali su da plate najmanje 500.000 eura za kupovinu nekretnine u Portugalu, da ulože milion eura u svoju privrednu djelatnost, ili da se obavežu da će otvoriti deset stalnih radnih mjesta.

Tokom posljednjih deset godina, iberijska zemlja je prihodovala ukupno više od 6,5 milijardi eura u zamjenu za više od 11.000 odobrenih boravišnih dozvola, pri čemu je više od 18.000 viza izdato i rođacima ovih ulagača.

Portugal je, kao što znamo, direktni susjed Španije, sa kojom dijeli veliku granicu. Vremenom, uspio je da od nje stvori značajnog ekonomskog saveznika. Španija nije samo glavna destinacija za nacionalni izvoz Portugala, već i njen glavni ekonomski partner.

Prema podacima portugalskog nacionalnog instituta za statistiku (INE), trgovina između dvije zemlje porasla je sa 17,6 milijardi evra u 2000. godini, ili oko 14 odsto BDP-a, na 55,5 milijardi evra u 2022. godini, ili 23 odsto BDP-a. To je, ponovo, rezultat bez presedana.

Zavisnost portugalske privrede od Španije je tolika da je u posljednjoj deceniji četvrtina izvoza otišla na špansko tržište. Što se uvoza tiče, trećina je stigla – ponovo – iz susjedne Španije. Njemačka i Francuska su drugi i treći trgovinski partner Portugala.

Ovo je druga strana medalje ekonomske politike sprovedene u posljednjoj deceniji: da bi očistio svoje finansije, Portugal je enormno smanjio svoja ulaganja u javnom sektoru usluga. Obrazovanje, zdravlje i stanovanje su trenutno tri velika problema, takoreći rupe.

“Uprkos boljem ekonomskom zdravlju zemlje, mnogi građani Portugala imaju osjećaj da su degradirani”, ističe Sofia Fernandes, a istraživanja pokazuju da je pristup stanovanju glavna tačka nezadovoljstva Portugalaca.

Za deset godina, zbog procvata u turizmu, cijene nekretnina su “eksplodirale”, u prosjeku za 75 odsto. Uz veoma visoku napetost u urbanim zonama glavnih gradova, kao što su Lisabon i Porto, prestanak “zlatnih viza” i uvođenje oporezivanja povoljnijeg za tržište dugoročnih zakupa – jesu dvije mjere koje je Vlada usvojila da bi se izborila sa ovim nezadovoljstvom.

Ali, mnogi Portugalci ove mjere smatraju – nedovoljnim

Ipak, na drugom frontu je budžet portugalske vlade za 2024. koji predviđa povećanje javnih investicija u zdravstveni sektor (kao u Francuskoj, pogoršanje bolničke njege je realni problem), obrazovanje i stanovanje. Za narednu godinu planirano je i značajno smanjenje poreza na dohodak, tako da će minimalna zarada tokom 14 mjeseci porasti sa 760 na 820 evra, a penzije u prosjeku za 6,2 odsto.

Portugal svoju budućnost vidi u digitalnoj i zelenoj energiji, svjestan potrebe za diversifikacijom svoje ekonomije. Zemlja, dakle, danas intenzivno ulaže u nove industrije, a Sofia Fernandes to ovako objašnjava:

“Portugal je prošle godine pokrenuo veliki akcioni plan za digitalnu tranziciju. Takođe, ima značajan tehnološki ekosistem pokretanja. Sve više digitalnih nomada dolazi u Portugal, gdje se nalaze i call centri za velike kompanije, kao što je Microsoft.

Osim toga, udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije u Portugalu je jedan od najvećih u Evropi, oko 60%, prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA). Kako se navodi, to se dešava zahvaljujući vjetru i hidroelektrici, kao i investicijama u solarnu energiju.

Međutim, uprkos ovim naporima, Portugal i dalje ostaje zavisan od fosilnih goriva u ukupnoj potrošnji, prenosi Telegraf Biznis.

(033.ba)

biznis.ba

PRIJE POTPISIVANJA UGOVORA: Davidovac odlučio da mu je cilj i želja povratak u Zvezdu

0

Košarkaše Crvene zvezde Meridianbet očekuje duplo kolo Evrolige.

Nakon trijumfa protiv Borca, crveno-beli sutra gostuju Monaku. Zatim u petak gostuju kod Virtusa.

Jedan od desetorice igrača koji su stigli u prijelaznom roku je i povratnik Dejan Davidovac. Vratio se nakon godinu dana iz CSKA i osvojio srebro sa Srbijom na SP-u. O ovim i drugim temama govorio je u razgovoru za klupsku televiziju.

Pitali su ga što mu je nedostajalo u toj godini izbivanja.

Mnogo toga mi je nedostajalo kada sam prvi put otišao iz Srbije, iz Zvezde, bio sam u nekom međuprostoru prva dva-tri mjeseca dok se nisam snašao i opustio u Moskvi. Mogao sam barem Zvezdu gledati na TV-u. Da sam ostao u kontinuitetu, sigurno bi došlo do zasićenja. Promjena je dobra za svakog čovjeka, pogotovo ako je pozitivna, On je rekao.

Govorio je i tijekom boravka u Moskvi uz logističku podršku Nikole Milutinova.

Potom su ga upitali zašto je odlučio da se vrati u Zvezdu:

Odlučio sam to malo ranije. Nisam previše razmišljao o tim ponudama, jer sam se stvarno odlučio vratiti u Zvezdu. To mi je bio cilj i želja. Odlučio sam se i prije nego što sam potpisao ugovor. Brzo je bilo gotovo, dodao je krilni centar crveno-bijelih.

Istaknuo je kako mu je drago što je bio dio reprezentacije i osvojio srebro na Mundobasketu.

Klub potvrdio: On je prvo pojačanje Zvezde za novu sezonu!

Na kraju je upitan kako misli o novoj momčadi Zvezde koju vodi Duško Ivanović.

Znam neke igrače. Igrao sam s nekima u klubu. Igrao sam s nekima od njih u reprezentaciji, trenera ne poznajem, tek smo se prvi put sreli, ekipa mi se čini super. Prije svega puno novih, iskusnih igrača koji su dugi niz godina na euroligaškoj sceni. Iskusan tim. Dolazili smo u fazama, što s prvenstva, što iz Amerike. Ne treba dizati povike da je ovo najbolja momčad ikada, najbolja momčad na svijetu. Potrebno je vrijeme. Svi trebamo misliti pozitivno, raditi, šutjeti i ići korak po korak dok se ne snađemo, zaključio je Davidovac.


Sportska centrala

Stano: EU i SAD ostaju snažne pristalice europske budućnosti čitave regije

0

 Europska unija (EU) i Sjedinjene Američke Države (SAD) ostaju snažne pristalice normalizacije odnosa između Kosova i Srbije i europske budućnosti čitave regije, kazao je u utorak, u Bruxellesu glasnogovornik EU Peter Stano, a povodom posjeta predstavnika EU, SAD-a, Njemačke, Italije i Francuske Beogradu i Prištini.    

“Imamo jasna očekivanja da će strane nastaviti proces normalizacije i ispuniti svoje obveze bez odlaganja ili uvjeta”, rekao je Stano.

Posebni predstavnik EU za dijalog Kosova i Srbije Miroslav Lajčak, američki izaslanik za zapadni Balkan Gabriel Escobar, te glavni savjetnici čelnika Francuske, Njemačke i Italije, Emmanuel Bonne, Jens Plötner i Francesco Talo, posjetit će 21. listopada Kosovo i Srbiju kako bi se sastali s kosovskim premijerom Albinom Kurtijem i srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem.

“Svrha ovog posjeta je postizanje konkretnog napretka u provedbi Sporazuma na putu ka normalizaciji odnosa nakon nedavnih događaja”, rekao je Stano.

Posjet tzv. Velike petorke dolazi nakon oružanog napada na kosovsku policiju 24. rujna u Banjskoj na sjeveru Kosova tijekom kojeg je ubijen kosovski policajac te tri srpska napadača.

Službena Priština je za taj napad optužila Srbiju i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, a službeni Beograd negira umiješanost u te događaje.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kazala je u ponedjeljak, u Tirani da EU čeka rezultate istrage napada u Banjskoj kako bi imala službeni stav prema Srbiji.

No kosovska predsjednica Vjosa Osmani kazala je danas na konferenciji za novinare u Prištini da su istrage institucija Kosova uz podršku međunarodnih partnera već jasno dokazale da Srbija stoji iza terorističkog napada od 24. rujna, prenose Reporteri.net.

Prema riječima Osmani, postoje četiri elementa koja povezuju Srbiju s ovim napadom, a koja vode do srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.

“Četiri su bitna elementa koja povezuju Srbiju s ovim napadom, a koja vode do Vučića i to financiranje kriminalnih struktura, oružje koje je proizvedeno u vojnoj industriji Srbije, obavljene obuke što ni srpska država ne poriče da je radila za te skupine, i umiješanost i političke veze srpske države s teroristima koji su predvodili ovaj napad”, rekla je Osmani.

Osmani drži da je nakon dvanaest godina potrebno preispitati proces dijaloga, jer je takav pristup potaknuo Vučića na nasilje i agresiju te da iz događaja od 24. rujna treba izvući lekcije i promisliti o cijelim procesu dijaloga u svjetlu onoga što se dogodilo u Banjskoj.

Srbijanska premijerka Ana Brnabić kazala je u ponedjeljak u Tirani kako razgovori s europskim i predstavnicima SAD-a krajem tjedna neće biti laki ali kako očekuje da će predstavnici tzv. Velike petorke shvatiti kako žive Srbi na Kosovu  i kako je to izvan svih europskih standarda.

“Ja očekujem, možda zvuči naivno, ali da zaista vide kako Srbi na Kosovu žive i koliko je to izvan bilo kakvih standarda koji trebaju postojati bilo gdje na svijetu, a najmanje u okviru europskog kontinenta”, rekla je Brnabić.

Srbijanska premijerka Ana Brnabić izjavila da se tijekom summita Berlinskog procesa nije sastala s kosovskim premijerom Albinom Kurtijem ali je istaknula da svi sudionici tog samita smatraju da je “krajnje vrijeme” za osnivanje Zajednice srpskih općina (ZSO).

“Čula sam i to mi je drago, uglavnom su svi pričali o tome da je zaista krajnje vrijeme za osnivanje ZSO i da je prošlo više od 10 godina, da je potpis EU također na tom dokumentu, Briselskom sporazumu i da se treba formirati ZSO. Evo to mi se čini nekako upečatljivije nego na svim sastancima do sada”, rekla je premijerka Srbije.

Kurti i Vučić sastali su se posljednji put u okviru dijaloga 14. rujna u Bruxellesu, a na tom sastanku nisu uspjeli dogovoriti plan redoslijeda provedbe dogovora za što je EU okrivila kosovskog premijera te je nakon toga uvela kaznene mjere Kosovu.

The post Stano: EU i SAD ostaju snažne pristalice europske budućnosti čitave regije appeared first on Dnevni.ba.

dnevni.ba

Prošao cijele Alpe, liječio se u Veroni, rat u BiH dočekao ga u Sarajevu…, u Grudama slavio 100. rođendan

0

Naš zemaljski život možemo usporediti s jednim lijepim sunčanim danom, njegovim izlaskom i zalaskom. Kad sunce izlazi, toplim zrakama obasjava, ali one su još slabe, što predstavlja sve nas kao djecu. Nakon toga ono dolazi na podne i grije svom silinom, a to smo mi svi u naponu snage kada mislimo da nam nitko nije ravan. Onda sunce polako ide prema svom zalasku i počinku. Ono grije i pred sam zalazak, ali nema one jačine kao u podne. Upravo tako je i s čovjekovim životom. Prvo je snažan, a onda se polagano gasi.” Te je riječi na otvaranju Doma za starije osobe “Vita” u Grudama 2012. godine izgovorio danas pokojni fra Ante Šaravanja, zaključivši kako i starost može biti lijepa ako se možemo o sebi brinuti ili se ima tko za nas skrbiti, kao što se za korisnike brinu u Viti u Grudama, piše Večernji.ba.

Ratne priče i sjećanja

Ekipa Večernjaka nazočila je nedavno obilježavanju Međunarodnog dana starijih osoba, a toliko je plesa i pjesama bilo, najukusnije hrane, da se svatko osjećao kao čovjek u najboljim godinama. Bilo je tu i svečanih proslava rođendana, a priča koju smo čuli od Stjepana Nižića iz Ljubuškog, koji je slavio 100. rođendan, je, blago rečeno, nevjerojatna. Istoga dana on je slavio i 75 godina braka sa svojom Dragicom, koja je također s njim u domu. Stjepanov život može biti predložak za hollywoodski film. U Drugom svjetskom ratu prošao je Alpe uzduž i poprijeko, liječio se u bolnici u Veroni, a rat u BiH zatekao ga je u Sarajevu. No, krenimo redom, po Stjepanovim riječima, kojem na mudrosti mogu pozavidjeti višestruko mlađi. Nekako nam je tradicionalno prvo pitanje postalo: – Kako ste? – Hvala Bogu, dobro sam, samo mi je hladno. Izgubio sam imunitet, loše iznutra stojim, znate, a što se tiče pameti, pamtim sve, pa vi pitajte što treba – govori za Večernji list Stjepan u uvodu. Rođen je u Crvenom Grmu 30. rujna 1923. – Tu je granica danas, sve je tu. A u najranijim godinama sve je bilo seljački. Ja sam otišao od kuće u 21. godini, 12. listopada 1943., i bio sam u Italiji godinu dana, ma svugdje. Alpe sam prešao sve do švicarske granice. A što mogu, tako mi je određeno bilo. Nikad nisam mislio da ću se vratiti i živjeti toliko godina, ali to je Božja providnost. Danas je drugo vrijeme. Ja sam se molio Bogu onako kako treba i kako odgovara, a vi danas možete kako hoćete – priča nam kao da pomalo kritizira današnji način života, a s obzirom na to da ni nama taj način nije nešto profinjen, jer mnogi uglavnom žive virtualne živote, hrabrimo ga da nastavi. Te 40-e su ga, kao većinu mladih, a i starijih tih godina, odvele u rat. – Ja sam bio hrvatski vojnik, život me svugdje vodio. U rujnu 1943. bio sam u talijanskom mjestašcu Riva Del Garda i zadržao se 4 mjeseca. Onda sam dobio jaku upalu pluća te sam završio u bolnici u Veroni gotovo pola godine. Računao sam da me nitko ne može spasiti, ali sam došao kući. Da me ubijete, ja ne znam kako sam došao. To je bila takva situacija da ne znaš gdje ideš. I tada su u Italiji mislili da je “finišala guerra”, da je završio rat, međutim, nije. Po povratku u Ljubuški Stjepan završava u zatvoru, i to kod Mirka Praljka. Ono što nam je Stjepan rekao praktički je svjetska ekskluziva jer o ocu Slobodana Praljka uglavnom smo čuli da je bio zloglasan. – Niste čuli za Mirka Praljka? – pita nas i na naše: – Jesmo – nastavlja: – To je otac Slobodana Praljka. Međutim, Mirkov brat bio je sa mnom tamo, u hrvatskoj vojsci, Ivan Praljak. Kad su me udbaši izveli pred Mirka, Ivan me pratio i uveo kod njega. Kad sam sjeo, Mirko me upita gdje sam bio. Ja mu kažem: – Bio sam s tvojim bratom Ivanom. Stražaru, koji je također bio tu, odmah je rekao: – Izlazi! I tako je i bilo. Stražar je morao izići. Mirko me ispitao kako je bilo, imam li još ikog svoga koga treba pustiti i pitao me bih li išao u vojsku. Ja rekoh da bih, bolje mi je i to nego da me odmah ubiju, a strijeljanje je bilo svakog jutra u 4 sata. Nas 12 natrpano u ćeliju gdje stanu 3-4 osobe. Tamo iza Općine bilo je strijeljanje, čuli smo sve… A ja sam poslan u vojsku i kažu mi jedan dan: – Ideš u Sarajevo. Niti sam čuo dobro za Sarajevo niti sam ikad bio tamo. I u otvorenom vagonu sam išao, cijelog dana putovao, onda je u Aleksinu Hanu bio prijelaz pa smo čekali drugi vlak… Došao sam u Sarajevo 24. svibnja 1945. godine. I onda su nas postrojili. Pitali su zapovjednici svakoga odakle je. Ja sam već bio dobro nasekiran od svega i toliko hrabar da mi je postalo svejedno. I ja kažem: – Ja sam rodom iz Ljubuškog. Kaže meni zapovjednik: – Zar ima netko živ tamo? Ja mu odgovaram: – Imam ja, i to sam Hrvat. Sve je umuknulo, ali me nije bilo briga, a nisu mi uzeli za zlo. Tu sam ostao, tri godine bio je uvjet da budem u vojsci, takav je bio zakon, kad se nađeš tu, moraš biti. Čim su prošle 3 godine, ja sam dao otkaz i otišao raditi na Željeznicu. Kad se napravila željeznička pruga Šamac – Sarajevo, prešao sam tu raditi kao vlakovođa i ostao do svoje mirovine 13. veljače 1983. Tu sam živio sa ženom i djecom, a onda je stariji sin umro 6. listopada 1985. godine – prisjeća se u razgovoru za Večernji list.

Ljubav traje 75 godina

Dok slušamo ratnu priču, pitamo ga gdje je upoznao svoju Dragicu jer ipak smo došli i u povodu ljubavne priče koja traje 75 godina. – U Sarajevu sam je upoznao, a ona je rodom iz Trebižata kod Čapljine, ali, kako je u Hercegovini vlada glad, dolazila je u Sarajevo u berbu kukuruza. Bila je jedna uzana stanica i tu smo se upoznali – priča nam. Međutim, ni nakon toga nije išlo sve glatko. Prvo su se vjenčali u općini, a onda poslije i u crkvi, ali… – Tada je bilo bolje otići u smrt nego se vjenčati odmah u crkvi, ali 12. lipnja 1949. smo i to učinili, a prije toga vjenčani smo u općini. Vjenčali smo se crkveno u Čapljini. Htjeli smo to učiniti na Humcu i platili smo župniku da se to obavi, ali nije nas vjenčao, nešto je bio naklonjen Vrgorcu, valjda jer je tamo bila partija, što ti ja znam, ali to nigdje nije objavljeno bilo, čak ni Općina nije objavila da smo se tu vjenčali. Kad sam bio pred mirovinom, došao sam u Ljubuški, gdje su mi rekli da nisam oženjen i stvarno to nije nigdje bilo upisano. Jadi su to bili, budite uvjereni – priča za Večernjak Stjepan. Traume iz jednog rata nije zaboravio, a u mirovini ga je dočekao drugi. – Supruga i ja sve smo poteškoće preživjeli, i taj rat u Sarajevu. Ne daj vam Bože biti u svemu tome, a svugdje sam bio. Išao sam i kroz tunele Sarajeva i ispod zračne luke. Išao sam u Živogošće ženi nešto donijeti, a u stanu je bilo -15, nigdje prozora, Srbi su sve polupali… Mlađi sin napustio je Sarajevo 1998. godine i otišao u Australiju. Za kratko je vrijeme naučio jezik, radio je u gradskom prometu i nama slao svaki drugi mjesec po 1000 dolara, a i našao nam je ovaj dom. Malo je takve djece – s ponosom će nam Stjepan. Proslavio je 100. rođendan i 75. obljetnicu braka sa svojom Dragicom. Prošao je kroz bure i oluje. – Došao sam ovdje 18. ožujka ove godine, a sin mi je našao dom. Kazao mi je: – Tata, ima u Ljubuškom dom, ali u Grudama je bolji, a tako i jest. Ovdje nam je lijepo i ja sam do smrti ovdje. Ništa mi ne nedostaje, nego mi je žao što mi je oslabio imunitet pa sam slab iznutra i ne mogu trpjeti hladnoću. Meni je vani 10 minuta kao da sam godinu dana, ali pamet me služi – priča Stjepan, vojnik, vlakovođa cijelog radnog vijeka koji se brinuo o 2000 putnika, čovjek koji je preživio dva rata. – Mirovina mi je nakon svega bila 380 KM, a sad je nešto porasla, ali sve je to onako. Kad bih platio lijekove, ništa ne bi ostalo, pa da nije sina u Australiji, ne znam biste li sada sa mnom i suprugom razgovarali. Uglavnom, ja sam zadovoljan. I moja supruga je bistrog razuma. Mnogo je doprinijela što smo tolike godine zajedno – s radošću zaključuje Stjepan, a dok se pozdravljamo, govori mi da će mu u posjet doći nevjesta, supruga starijeg sina koji je preminuo, zatim unučad i praunučad…, a zvat će i sin iz Australije koji se redovito raspituje za svoje roditelje.

pressmediabih.com

5 životnih načela koja vode vaš horoskopski znak točna su do srži

0

Sve nas kroz život vode različita načela, nekima su najvažniji čast i poštenje, a drugima je zakon njihova sloboda i neovisnost.

Otkrijte životna načela koja vode vaš horoskopski znak.

Ovan

1. Sa mnom se ne isplati svađati.
2. Bolje je nešto učiniti, nego kasnije žaliti što nisi.
3. Čovjek uvijek ostaje mlad ako mu je duh mlad.
4. Tvrdoglavost nije porok.
5. Ne napadam, branim se.

Bik

1. Ne želim ništa što je tuđe i ne želim da itko dira ono što je moje.
2. Tko ne voli hranu, ne voli ni ljude.
3. Nikad nisi dovoljno bogat da kupuješ jeftino.
4. S budalom se ne isplati raspravljati.
5. Povjerenje se teško stječe, a lako gubi.

Blizanci

1. Tko zna što donosi sutra.
2. Dva mozga su uvijek pametnija od jednog.
3. Ljude jedino tješi da je kvaliteta važnija od kvantitete.
4. Ljubav prolazi, prijatelji ostaju.
5. Dosada je đavolje igralište.

Rak

1. Moja kuća – moja sloboda.
2. Tko čeka, taj i dobije.
3. Lakše je pronaći manu nego je ispraviti.
4. Pametne ljude drugi su često nazivali ludima.
5. Oni koji se nikada ne predomišljaju vole sebe više od istine.

Lav

1. Bolje je otići na vrhuncu slave nego doživjeti propast.
2. Dobro ponašanje je pola uspjeha.
3. Ako nešto učinite, učinite to kako treba.
4. Ljubav koja se ne pokazuje dovoljno – to nije to.
5. U laži su kratke noge.

Djevica

1. Strpljenje i upornost ključ su uspjeha.
2. Laž nije zlo, ako čini dobro drugima.
3. Čovjek se poznaje u tri slučaja – u hrani, imetku i pijanstvu.
4. Trošiti vrijeme na nešto što se ne isplati je najveća glupost.
5. Mozgu uvijek treba vjerovati, a srcu vrlo rijetko.

Vaga

1. Sreća je veća ako se dijeli.
2. Diplomacija je put do prave pobjede.
3. Držati se principa često je glupo.
4. Drži prijatelje blizu, a neprijatelje još bliže.
5. Ljubav treba dokazati.

Škorpion

1. Ako vas u životu ne vodi strast, radite nešto krivo.
2. Vuk dlaku mijenja, ali ćud nikad.
3. Sve što vrijedi treba zaslužiti.
4. Ne poznaješ čovjeka dok s njim ne pojedeš kilo soli.
5. Ono što te ne ubije ojača te.

Strijelac

1. Bolje je s mudrim plakati nego s budalom pjevati.
2. Što više prijatelja imaš, to više vrijediš.
3. Ne uči se na tuđim greškama, nego na vlastitim.
4. Riječi su ništa bez djela.
5. Ništa nije teško ako voliš.

Jarac

1. Tko ne vjeruje, ili je izgubio vjeru u sebe, slab je.
2. Vrijeme je novac.
3. Lako je biti general nakon bitke.
4. Pravila postoje s razlogom.
5. Čovjek koji ne drži svoju riječ je bezvrijedan.

Vodenjak

1. Ako to ne tražim, onda to nije savjet, nego savjet.
2. Najveća ljepota je živjeti kako hoćeš.
3. Svatko je rođen sam.
4. Ljubav je divna, ali i najčešća slabost ljudi.
5. Ako želite neprijatelja, posudite novac prijatelju.

Riba

1. Zašto nešto forsirati danas, ako to možeš sutra.
2. Obećanja su prazne riječi.
3. Najvažnija stvar u životu je glazba, smijeh i suze.
4. Prava ljubav voli tuđe mane, a ne njihove vrline.
5. Teško je razumjeti druge, ako ne razumijete sebe.

Izvor: Prvo, Atma

Ovan izgleda jeza, Škorpion “ubija” karizmom, a što otkriva vaše lice?


luftika.rs

CARE TERMS OF REFERENCE FOR THE CONSULTANCY:  PROJECT VISIBILITY DESIGN – Udruženje mreža za izgradnju mira

0

For the project: Brčko Inclusive Socioeconomic Initiative

Deadline for application: Monday 30th, October, 15h

CARE International, within its project “Brčko Inclusive Socioeconomic Initiative (in further text: the Project), is looking to contract an external consultancy (individual consultant or a consultancy company) to design and develop, in a participatory process with the RGFBD, the project logo, slogan and appropriate design of the project visibility materials, to ensure recognition of all project activities and outputs.

General information

Job title:                                         Consultant(s) or company for conducting Project logo, moto and printing of designed materials

Project title:                                    Brčko Inclusive Socioeconomic Initiative

Donor:                                            Czech Development Agency and CARE Czech Republic

Project country:                              Bosnia and Herzegovina, Brčko District

Place(s) of work:                              Brčko District

Anticipated consultants:                  Specialized consultancy team comprised of experts with diverse and complementary skill sets and backgrounds, fitting the consultancy task

Engagement period and duration:    Approximately 40 working days, over the period  1st November – 15th December 2023

About CARE in the Balkans

CARE’s mission in the region of Balkans is to contribute to post-war recovery, socio-economic development and building the societies of equality in Bosnia & Herzegovina, Serbia, Montenegro, Kosovo, Albania and Macedonia (FYROM). CARE’s work in the Balkans started in 1993, when it provided humanitarian support to people affected by war. In the late 90-ties, CARE shifted its focus in the region from humanitarian post-war assistance and rehabilitation to socio-economic development, engaging in interventions directed at conflict prevention and peace-building, sustainable livelihoods, gender equality and the prevention of gender-based violence.

CARE in the Balkans places the quality of its program at the centre of its mission and has developed a regional strategy that encompasses two main program directions: Gender Equality and Social and Economic Inclusion. The goal of the Social and Economic Inclusion Program is to strengthen capacity and create opportunities for the marginalized, socially excluded and poor to integrate into society and access rights. CARE’s Gender Equality Program aims to empower women vulnerable to violence, discrimination and poverty, to reach better life opportunities and social justice and to work on prevention of peer violence and building of tolerance among young men in the Western Balkans. CARE’s engagement and contribution lies in strengthening sustainability of key regional, national and/ or local civil society organizations and networks promoting equality and diversity, in the context of social inclusion and non-violence.

Project information

The project “Brčko Inclusive Socioeconomic Initiative” will contribute to socio-economic integration of disadvantaged and vulnerable categories of citizens of Brčko District. The Project concentrates its efforts to Brčko District and invests in increasing the socio-economic inclusion of marginalized groups. This is mirrored in the Project Objective: to increase social inclusion and create sustainable employment opportunities for citizens in Brčko District (BD) with a particular focus on disadvantaged and vulnerable groups, through raising employment capacity, support to entrepreneurial activities and enabling a conducive environment for more inclusive economic development.

The following project results/outputs are expected:

Output 1:          Disadvantaged and vulnerable populations of the Brčko District have increased their capacity for employment and knowledge of their citizens’ rights, through project conducted trainings and awareness raising.

Output 2:          Increased capacity, skills and job opportunities for the unemployed citizens of BD and creation of new employment for the disadvantaged and vulnerable groups, via project financial and technical support.

Output 3:          Enhanced environment for a more efficient economic inclusion of vulnerable and disadvantaged groups, by creation of public-private partnerships to address labour market barriers and promotion of sustainable employment models.

Information about the Project partner RGFBD:

The Development-Guarantee Fund of Brčko District Government – RGFDB (https://rgfbd.com/) is a public institution established under the Government of Brčko District (BD), responsible for providing financial support or guarantees to small and medium-sized enterprises, individuals or agricultural producers.

More specifically, the main current RGFDB services include:

  1. Approval of credit funds and their placement,
  2. Allocation of funds to small and medium-sized enterprises and entrepreneurs,
  3. Investing in securities,
  4. Providing guarantees for loans to small and medium-sized enterprises and independent entrepreneurs and farmers with the aim of faster employment,
  5. Providing guarantees for lending in the rural sector,
  6. Other credit and financial intermediation.

Role in the Project:  Unit for Implementation of International Projects at RGFDB (further PIU) has been mandated by the Government of BD to act as the main Project partner and beneficiary focal point (for all three project Outputs). PIU will also act as an intermediary between the selected the project applicant/implementer and the Government of BD, in particular on strategic issues such as legislation, long-term financing and sustainability of project outputs, etc. PPIU will, through this Project, establish and develop the (Self) Employment Socio-Economic and Entrepreneurship Centre, which will aim to provide comprehensive support to BD residents, and especially marginalized persons, on their path to self-employment, entrepreneurship and long-term/permanent employment. The Centre would serve to develop, strengthen and upgrade the skills of BD residents so that they are employable in the labour market. At the same time, it can provide retraining and other training courses, personalised training, coaching, consulting, mentoring, therapeutic and psychosocial services and similar types of help and assistance. It would serve also serve as an incubator for start-ups and early stage entrepreneurs.

Purpose of the consultancy

CARE International is looking for a consultant(s)/ organization/ company to undertake the following activities:

  • Together with the staff of RGFBD review their needs for the design of Project logo and moto.
  • Demand agreed with CSO RGFBD at the end must be confirmed with CARE Project Manager.
  • Provision of the Consultancy Report to CARE, in English, up to 3 pages with expected annexes of produced goods.
  • Production of 4 roll up banners for project purposes together with 4 table size banners.

CARE’s Outputs

  • Provide necessary information and documentation on the project to the Consultant and agree on the work plan with the Consultant;
  • Coordinate with partner organisation RGFBD as well as with the Consultant during the entire preparation and realisation of the task;
  • Provide logistical support to the Consultant necessary for the realisation of the task. Travel and accommodation costs for the anticipated fieldwork  should be included in the Consultants’ bid).

Schedule

The Consultant will be engaged for 5 working days, over the period 1th November to 30th November 2023, according to the following timetable: 

Action                                     

            Responsible      Date

Submission of the bid (electronically)     Consultant        30th October 2023

Contract signing, initial agreements       CARE, Consultant          1th November 203

Deadline for realisation of the task        Consultant        by 30th November 2023

Submission of the Consultancy report    Consultant        30th November 2023

Payment schedule

Final payment (100% of contracted amount), not later than 5th December Upon the approval of the Consultancy report by CARE

The detailed payment schedule will be outlined in the Consultancy Contract and will be made upon the work completion and the approval of the final consultancy report by CARE. The Payment will be carried out in line with all necessary documentation as per CARE’s administrative procedures (time sheets, consultancy report, etc).

Required qualification of the Consultant:

CARE invites individual experts, teams of experts, NGOs and agencies, familiar with the type of work required in the context of a CSOs development project, to submit their bids and present in details their expertise, experience, division of work and responsibility levels/responsible persons (in case of teams or agencies). The general requirements are:

  • 5 years knowledge and vast experience in CSOs communication and visual design.
  • 5 years knowledge of CSO scene in Bosnia and Herzegovina.
  • Clear demonstration that the consultancy team is able to meet the needs of CSO in limited timeframe of the consultancy task.
  • Excellent command over local and English language, oral and written.  Excellent writing skills.

The Consultant’s bid/application should consist of the following:

1.         Consultant’s CV (preferably in EU Format) or portfolio, with detailed information relevant to the required qualifications.

2.         Draft consultancy plan –implementation plan (schedule) for the consultancy.

3.         Bid – financial offer: The Consultant shall suggest a daily fee/rate in BAM per consultancy day. (Transportation, food and accommodation costs should be included). There is no standard format for the bid.

THE APPLICATION- BID SHOULD BE IN ENGLISH!

The received applications will be evaluated against the below stated criteria:

REFERENCE /HISTORY                     (experience in similar work) METHODOLOGY / APROACH  (appropriateness for the task) KNOWLEDGE /SKILLS (specific for the task) FUNDS                                               (value for money)

Interested candidates are invited to apply to the address:

CARE International, Balkans, Derviša Numića number 6, 71000 Sarajevo,            
or to the e-mail: shalkic@care.ba 

Closing date for applications is October 30th, 2023, 15h 

We thank to all applicants for their interest. Only selected applicants will be contacted. For any additional information concerning the application, please contact:

Branislav Tanasijevic, Project Manager

E-mail: btanasijevic@care.ba

Sarajevo, 13th October 2023

www.mreza-mira.net