Prvi put je tim znanstvenika uspješno uzgojio slanutak na mjesečevoj prašini, odnosno u simuliranom mjesečevom tlu (regolitu), što predstavlja značajan napredak.…

Istraživanje je provedeno u suradnji s teksaškim sveučilištem A&M, a rezultati su objavljeni u časopisu “Scientific Reports”.

Sara Oliveira Santos, glavna istraživačica projekta i postdoktorandica na Institutu za geofiziku Sveučilišta u Teksasu, ističe da je ovo veliki korak u razumijevanju kako proizvesti hranu na Mjesecu.

“Ovo istraživanje bavi se održivošću uzgoja usjeva na Mjesecu. Kako pretvoriti regolit u plodno tlo? Koji prirodni mehanizmi mogu omogućiti tu transformaciju?” rekao je Santos.

Mjesečev regolit (prašina) izrazito je negostoljubiv za biljke: nema mikroorganizama i organske tvari, a sadrži teške metale koji mogu biti otrovni. Iako ima bazične minerale, bez dodatne obrade ne podržava rast.

Za eksperiment je korišten simulator lunarnog tla tvrtke “Exolit Labs” koji vjerno oponaša uzorke donesene misijama Apollo.. Tim je dodao vermikompost (proizvod kalifornijskih crvenih crva) bogat hranjivim tvarima i raznolikim mikrobiomom.

Ovaj kompost se može proizvesti od organskog otpada (ostaci hrane, pamučna odjeća, higijenski proizvodi) koji bi inače bili bačeni tijekom misija.

Sjeme slanutka je prije sadnje tretirano arbuskularno mikoriznim gljivama (AMF). Ove gljive stvaraju simbiozu s biljkom: pomažu u apsorpciji hranjivih tvari, a istovremeno smanjuju unos toksičnih teških metala.

• #Znanost #Fizika #Kemija #Bioznanost #Matematika #Kvantni #Nuklearno #Inženjering 🧬 •

» Bioremedijacija simulanta lunarnog regolita putem mikoriznih gljivica i simbioze biljaka omogućuje slanutku sjeme https://t.co/xsXJe40aNT

— Tathagata M. (@tatha_gautama) 6. ožujka 2026

Rezultati su pokazali da mješavine s do 75% simuliranog regolita omogućuju normalan rast i žetvu zrelih mahuna. Pri većim koncentracijama regolita (preko 75%) biljke su pokazale stres i rano venuće. Međutim, one tretirane gljivom preživjele su dulje i bolje su podnijele stres u usporedbi s netretiranim biljkama.

Važno je otkriće da su gljive uspješno kolonizirale korijen i preživjele u simulantu – što znači da bi se u stvarnim uvjetima vjerojatno trebale unositi samo jednom.

Iako je berba slanutka velika prekretnica, pitanja o okusu, hranjivoj vrijednosti i sigurnosti ostaju otvorena. Trebalo bi utvrditi da li su u biljci ostali toksični metali i koliko je slanutak zdrav za astronaute, piše portal Sputnjik.

“Želimo sagledati njihovu izvedivost kao izvor hrane. Koliko su hranjivi? Sadrže li sve što je potrebno astronautima? Ako trenutno nisu sigurni za konzumaciju, koliko generacija treba da to postanu?” objašnjava Jessica Atkin, doktorandica na Odsjeku za tlo i usjeve na Sveučilištu Texas A&M.

Ovo nas istraživanje približava ideji da bi astronauti na Mjesecu jednoga dana mogli uzgajati vlastitu hranu bogatu proteinima – možda čak i napraviti “mjesečev humus”.

Izvor: Zanimobostidana.com