Bolesti srca i krvnih žila (kardiovaskularne bolesti) i dalje su vodeći uzrok smrti u svijetu, pa tako i u BiH, što čini prioritarni javnozdravstveni problem.
– Kardiovaskularne bolesti su najčešći uzrok smrti već više od 50 posto godinama unazad. U posljednjem desetljeću taj postotak se donekle smanjuje od uvođenja invazivnih kardioloških procedura, ali i dalje veliki broj ljudi umire od oboljenja srca i krvnih žila – istaknula je prim. dr. Diana Zelenika, kardiolog, povodom Svjetskog dana srca, koji se obilježava 29. septembra.
Napominje da su tokom epidemije koronavirusa ove bolesti bile češće prisutne, pri čemu su doktori primijetili povećani broj infarkta i srčanih oboljenja, što se pripisuje oštećenju srčanih stanica koje oblažu krvne žile i dovode do potencijalnog stvaranja ugrušaka, te nastanka infarkta miokarda (srčanog mišića).
I nije samo infarkt miokarda, kaže dr. Zelenika, oboljenje koje se povezivalo sa Covidom.
Prema američkoj studiji koja je obavljena na osobama koje su preboljele Covid, njih 70 do 80 posto imalo je prisustvo virusa covida u srcu i stanicama.
– Mi smo sami primijetili, kako kod nas koji smo preboljeli, tako i kod naših pacijenata, simptome umora, slabosti i smanjene tolerance napora kao posljedicu same upale srčanog mišića – dodaje.
Također, imali smo i slučajeve perikarditisa, oštećenja srčane ovojnice, kao i česte poremećaje srčanog ritma, osim infarkta.
Kada su u pitanju faktori rizika za oboljenja srca i krvnih žila, razlikujemo ih na nepromjenjive i promjenjive.
U nepromjenjive faktore spadaju dob, spol i genetika.
– Naravno, što smo stariji, veća je vjerojatnost oboljenja, dok su muškarci sedam puta više izloženi riziku u poređenju sa ženama generativne dobi, te se ta razlika izjednačava dolaskom menopauze – napominje dr. Zelenika.
Ako neko u porodici ima muškarca sa infarktom prije 55 godina ili ženu prije 65 godina, govori se o genetskoj komponenti oboljenja.
Kada je riječ o promjenjivim faktorima, veći dio srčanih oboljenja može se spriječiti izbjegavanjem rizika kao što su prekomjerna težina, nepravilna ishrana, pušenje, nedostatak fizičke aktivnosti i smanjenje stresa uz pomoć stručnjaka ako je potrebno.
Rano otkrivanje i liječenje oboljenja srca i krvnih žila mogu spriječiti preranu smrt i značajno poboljšati kvalitetu života.
Mostar i regija imaju visok nivo kardiologije
Kada je u pitanju koronarna bolest srca, Sveučilišna klinička bolnica (SKB) već od 2010. godine vrši koronarografiju (invazivnu dijagnostičku proceduru), kao i 24-satnu koronarografiju.
Ističe da su standardi liječenja na visokom nivou, te da Mostar ima razvijenu kardiološku hirurgiju koja također uspješno obavlja svoje zadatke.
Najveći izazov je, kaže, prepoznavanje faktora rizika i poziva pacijente da se jave na pregled i prepoznaju simptome koronarne bolesti – oboljenja srca koja proizilaze iz smanjenog protoka krvi kroz srčane arterije, piše Fena.
Objava Svjetski dan srca: Kardiovaskularne bolesti i dalje vodeći uzrok smrti u BiH pojavila se prvo na 24sata.ba.
Izvor: ( 24sata.info / Znamo.ba )
