Početna NAJNOVIJE IZDVOJENO U prepunoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke održana promocija Zukorlićeve “Drevne Bosne”

U prepunoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke održana promocija Zukorlićeve “Drevne Bosne”

37
0
DIJELI

U kongresnoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke održana promocija knjige “Drevna Bosna” autora akademika Muamera Zukorlića. Ovo je prva promocija djela akademika Zukorlića u Sarajevu, pored njega o knjizi govorili predsjednik BANU akademik Muhamed Filipović i akademik Mehmed Akšamija. Prisustvovala delegacija Mešihata IZ-e u Srbiji, reis-ul-lema BiH, akademici, intelektualci, istraživači, studenti, učenici, te građani Sarajeva.

Prepuna kongresna sala odisala je književno-naučnim spisima, riječima. Akademik Akšamija obrativši se publici istakao je:”Od 74.-75. godine do danas nastojao sam obići veliki broj arhiva i sakupiti dokumente koji su vezani za Bosnu. Stare kulturno-historijske karte, razna dokumenta u ovom djelu se po prvi put pojavljuju. Pored svih bitnih podataka nastojali smo i kompletnu heuraliku Bosne objaviti, što su pečat, povelje. S ponosom mogu reći da je ovo jedan projekat koji je radio Bošnjak uz pomoć Bošnjaka o Bosni, a nije bilo uticaja sa Istoka i Zapada. Ovo je jedan materijal koji nudi skraćenu verziju, varijanta našeg cijenjenog prijatelja, akademika Zukorlića, nadam se da će biti još djela te da će se ova građa proširiti.”

Rukopis “Drevna Bosna” sadrži ranu historiju BiH. Akademik Muhamed Filipović je kazao:Meni je i privilegija i osobita čast govoriti o djelu akademika Zukorlića, čast mi je što sam predsjednik jedne institucije koja ima zadatak da da doprinos proučavanju naše zemlje i naroda kao i o postojanju jedne zemlje i jednog naroda. Ovo djelo je nastalo u okviru rada akademije kojom predsjedavam, a djelo su stvorila dvojica izuzetnih ljudi. Zukorlić kao autor teksta, a akademik Akšamija kao autor dizajna. Mi smo morali stvoriti institucije koje bi mogle držati sve te ljude koji bi mogli dobiti sve informacije o svom narodu i učestvovati u tome, nismo uspjeli otvoriti te institucije, imajući to u vidu, kao i imajući u vidu da svi narodi imaju svoje akademije, Srbi tri, Albanci dvije, Crnogorci, Slovenci po jednu, a mi tada, nijednu. Bošnjačku akademiju nauka i umjetnosti otvorila je skupina ljudi koja je zadužena bila da vodi i unaprijeđuje naučni rad u Bosni, i evo za nekoliko godina ova institucija je opravdala svoje postojanje. Ovo sam htio reći jer se u BiH ne pomažu ovakve institucije i ovakav rad jer se ne osjeća briga i interes, jer se želi sakriti njeno postojanje. Ova akademija objavila je četiri značajne knjige koje doprinose naučnom radu, a nikakvu finansijsku podršku nisu dobile. Djelo “Drevna Bosna” stvorio je akademik Zukorlić, ali akademik Mehmed Akšamija je dodao svojim grafičkim radom ovom djelu onu nit savršenstva.

 

Akademik Muamer Zukorlić je kazao:Sve je počelo spontano, godinama me je mučilo pitanje zašto ti Bošnjaci kod Jajca dočekaše Mehmeda Fatiha drugačije, ali jedna zajednica u sredini Bosne se odvažila da u jednom danu prihvati, njih 40 hiljada porodica islam od Mehmeda Osvajača, tražio sam odgovor uvjeren da tu ima nešto drugo. Istražujući vjeru Dobrih Bošnjana, polazeći da su bogumili bili dualistička grupacija, a onda prateći Istočne i Zapadne autore, vidio da ovi istočne tretiraju bogumilima a ove zapadne patarenima, kasnije sam češće dolazio do toga da nije bilo dualizma u vjerovanju, već da su bili monoteisti. Kasnije sam došao do čuvenog nikejskog sabora, i tako sam išao do klice Bošnjana. Osnova je bila doktrina vjere Bošnjana koji postaju kršćani koji su bili prije pagani, iliri il nešto drugo. Kultura dogovora je ono na čemu je Bosna nastal, ona nikada nije osvojena silom, ali isto tako nije ni potpuno odbranjena silom. Sve su one ma koliko bile silne završavale nekim dogovorom- kazao je akademik Zukorlić objašnjavajući svoje petogodišnje istraživanje, dodao da je vršio predavanja perioda prvog milenijuma, a studentima nije imao relevantnu građu o tome, on je istakao da ga je to navelo na pisanje, te da je bitno za njega bilo da za sve one koji vjeruju da Bosna i Bošnjaci imaju mnogo dublje korijene nego što su nam, kaže, govorili komšije. “Ne može visoko i moćno jedan narod izrasti bez adekvatnog dubokog i moćnog korijena.”

DIJELI