AI je uspjela rekonstruirati “lice Isusa Krista” iz komada tkanine (Torinskog platna) za koji neki vjeruju da je korišten za umotavanje Isusa nakon njegovog raspeća…

Britanski Daily Express pomoću AI rekonstruirao je “lice Isusa Hrista”…

Torinsko platno je stoljećima dijelilo mišljenja, a neki tvrde da se na tkanini može vidjeti obris Kristova lica. Neki to odbacuju kao krivotvorinu, ali nova tehnologija talijanskih znanstvenika sugerira da bi platno moglo potjecati iz vremena Krista.

Predstavljeno je javnosti 1354. godine kao materijal u kojem je bilo umotano Kristovo tijelo nakon raspeća. Od tada je intrigiralo povjesničare, crkvene poglavare, skeptike i vjernike.

Prema Bibliji, Josip iz Arimateje je umotao Kristovo tijelo u laneno platno i stavio ga u grobnicu, a zatim platno Vitez Geoffrey de Charny poklonio crkvi u Lirayu u Francuskoj, proglasivši ga Svetim platnom.

Obrisi muškarca s bradom i ranama na tijelu jasnije se vide na crno-bijelim negativima nego u prirodnoj boji platna (sepia). Prve fotografije relikvije snimio je Secundo Pia 1898. godine piše na sajtu telegraf.rs

AI se sada koristi za reinterpretaciju tajanstvene svete relikvije kako bi se otkrio “pravi Isusov lik”. Daily Express je koristio najmoderniju AI za generiranje slika Midjourneyja kako bi stvorio simulaciju lica iza platna.

Na slikama se prikazuje Krist sa dugom kosom i bradom – slično mnogim klasičnim prikazima. Vidljive su posjekotine i ogrebotine oko lica i tijela, što sugerira da je upravo ubijen.

Skeptici smatraju da je nepoznati umjetnik iz 14. stoljeća lažirao “Mesijino platno” koristeći boju u prahu ili na tijelu modela, dok mnogi katolici vjeruju da je Kristov lik na neki način utisnut na platno u trenutku uskrsnuća.

1980-ih, radiokarbonska analiza odredila je da tkanina korištena za izradu pokrova potječe iz sredine 1300-ih, neposredno prije dokumentirane povijesti.

Dr. Liberato de Caro s Instituta za kristalografiju u Italiji, koristeći novu metodu širokokutnog X-zračenja, tvrdi da se tkanina podudara s uzorkom iz doba opsade Masade, Izrael, 55.-74.

Dr. de Caro dovodi u pitanje točnost radioaktivnog datiranja, navodeći da mikroskopske čestice peludi s Bliskog istoka pronađene između vlakana tkanine isključuju europsku krivotvorinu.

Tijekom godina, brojni skeptici pokušavali su rekreirati staru sliku, s različitim rezultatima. Omjer vjerojatnosti da je predmet proizveo nepoznati krivotvoritelj iz sredine 1300-ih je visok, no svatko tko ga je stvorio morao bi imati izuzetnu, gotovo nadnaravnu vještinu.

Razni pape prihvatili su Torinsko platno kao čudotvornu relikviju, uključujući Ivana Pavla II. i papu Franju 2013., ali Katolička crkva još uvijek nema službeni stav o njegovoj autentičnosti.

Izvor: Zanimobostidana.com