Veća plata i zvučnija titula više nijesu dovoljni da privuku mlade na rukovodeće funkcije. Generacija Z dobro vidi cijenu menadžerskog posla – duže radno vrijeme, veći stres i odgovornost za sve brojnije timove – pa samo oko šest odsto mladih želi da stigne do vrha poslovne hijerarhije. Jedina ograda je da je „niko“ namjerno novinarsko pojačavanje, dok podatak govori o približno šest odsto zainteresovanih. Za portal je, po mom sudu, sasvim prihvatljivo jer se već u leadu precizira stvarni obim trenda.
Sve je manje mladih zaposlenih koji žele da postanu menadžeri, a kompanije koje ne uspiju da razviju novu generaciju lidera mogle bi se suočiti sa ozbiljnim problemima u održavanju poslovne efikasnosti.
Za pripadnike Generacije Z uspješna karijera više se ne poistovjećuje nužno sa napredovanjem na hijerarhijskoj ljestvici. Mnogi od njih prednost daju ravnoteži između poslovnog i privatnog života, umjesto većoj odgovornosti, dužem radnom vremenu i pritisku koji dolazi sa rukovodećom pozicijom.
Takav odnos prema karijeri postaje sve veći izazov za kompanije, od kojih mnoge već imaju teškoće da pronađu i osposobe buduće lidere.
„Prema globalnim istraživanjima, svega oko šest odsto pripadnika Generacije Z želi da preuzme više menadžerske funkcije i postane šef. Za organizacije i njihovu strukturu to predstavlja veoma veliki problem“, kazao je za Euronews Tomas Šklarski, izvršni direktor kompanije Enpulse i stručnjak za angažovanost zaposlenih.
Sve veći teret menadžerskog posla
Prema njegovim riječima, glavni razlog zbog kojeg mladi izbjegavaju rukovodeće pozicije jeste sve veći obim odgovornosti koji prati menadžerski posao.
Broj zaposlenih koji odgovaraju jednom menadžeru posljednjih godina znatno je porastao. Prosječan tim, prema podacima koje navodi Šklarski, udvostručen je sa približno šest na 12 članova.
To menadžere stavlja pod dvostruki pritisak. Sa jedne strane, upravama i višem rukovodstvu odgovaraju za ostvarivanje poslovnih ciljeva, dok se sa druge od njih očekuje da brinu o razvoju, motivaciji i dobrobiti sve većeg broja zaposlenih.
„Generacija Z pažljivo je odmjerila šta znači ravnoteža između poslovnog i privatnog života u odnosu na žrtve koje je potrebno podnijeti da biste postali šef. Mladi jasno vide teret koji dolazi sa rukovodećom funkcijom. Menadžer odgovara nadređenima, ali i za sve veće timove kojima je potrebna stalna podrška“, objašnjava Šklarski.
Problem koji bi posebno mogao pogoditi Evropu
Pad interesovanja za menadžerske funkcije nije problem samo pojedinačnih kompanija. Riječ je o globalnom trendu koji bi mogao posebno teško pogoditi Evropu, gdje demografske promjene i starenje stanovništva već smanjuju raspoloživu radnu snagu.
„Biće sve manje ljudi koji rade, naročito u Evropi. Ako ne obučimo novu generaciju menadžera i ne pripremimo ljude da preuzmu odgovornost za timove, suočićemo se sa sve većim problemima u očuvanju organizacione efikasnosti“, upozorio je Šklarski.
Kompanije će zato morati da mijenjaju način na koji oblikuju i predstavljaju rukovodeće pozicije. Veća plata i zvučnija titula očigledno više nijesu dovoljne ako napredovanje istovremeno podrazumijeva hronični stres, neograničenu dostupnost i odgovornost za preveliki broj zaposlenih.
Za poslodavce bi rješenje moglo biti u manjim timovima, većoj podršci rukovodiocima, jasnijoj podjeli odgovornosti i menadžerskim modelima koji ne zahtijevaju odricanje od privatnog života.
Vještačka inteligencija ne može zamijeniti lidere
Iako vještačka inteligencija sve dublje ulazi u poslovni svijet i automatizuje veliki broj procesa, Šklarski smatra da ona neće riješiti nedostatak menadžera.
Još nije jasno da li bi zaposleni bili spremni da prihvataju naloge algoritama, niti da li bi vještačka inteligencija mogla djelotvorno da obavlja sve funkcije rukovodioca.
Vođenje ljudi i dalje zahtijeva sposobnosti koje je teško automatizovati – empatiju, izgradnju odnosa, motivisanje zaposlenih i donošenje odluka koje uzimaju u obzir ljudsku stranu poslovanja.
Upravo zato nedostatak mladih spremnih da preuzmu rukovodeće funkcije nije samo kadrovsko pitanje. On bi u narednim godinama mogao postati ozbiljno ograničenje za rast, razvoj i stabilnost kompanija.
.fb-background-color {
background: #ffffff !important;
}
.fb_iframe_widget_fluid_desktop iframe {
width: 100% !important;
}
