Piše: Rajko Milić
U jeku ljetnjih vrućina, tokom jula, boravio sam u Dubaiju kao dio novinarske ekipe iz Crne Gore, na poziv uglednog investitora Mohameda Alabara – čovjeka čije ime stoji iza spektakularnih projekata koji su Dubai pretvorili u simbol futurističkog urbanizma i svjetske biznis metropole. Povod – obilazak projekata i razgovor s investitorom. Lokacija i obim investicija planiranih za Crnu Goru još nijesu poznati, ali namjera je nedvosmisleno potvrđena tokom ličnog susreta s Alabarom, koji nas je dočekao drugog dana posjete.
Smješteni u modernom hotelu Vida Dubai Mall, fizički povezanog s čuvenom Burj Kalifom, imali smo privilegiju da iz prve ruke upoznamo razvojne projekte kompanije Emaar Properties, čiji je Alabar izvršni direktor i jedan od ključnih akcionara. Obišli smo neke od najambicioznijih građevinskih i urbanih poduhvata Bliskog istoka – projekte koji kombinuju luksuz, funkcionalnost i nevjerovatan osjećaj prostornog planiranja.
Dubai Creek Harbour – Grad budućnosti na vodi
Dubai Creek Harbour je ambiciozni urbanistički mega-projekat kompanije Emaar Properties, koji se razvija uz obalu istorijskog Dubai Creeka. Riječ je o vizionarskom planu za izgradnju potpuno novog grada unutar grada, prostorno više nego dvostruko većeg od Downtown Dubaija (gdje je Burj Khalifa).
U srcu ovog projekta nalaziće se Dubai Creek Tower, planirani najviši toranj na svijetu, zamišljen da nadmaši i samu Burj Khalifu i simbolično redefiniše Dubai kao svjetsku prijestonicu vertikalne arhitekture. Iako je izgradnja privremeno usporena, kula je i dalje u planu kao ključni element novog gradskog horizonta.
Uz toranj, tu su i:
- Dubai Creek Marina, elitna luka za luksuzne jahte
- Shopping kompleks koji će nadmašiti Dubai Mall po površini
- Stambene zgrade sa pogledom na lagunu, šetališta, parkovi i javni prostori
- Ekološki koncept sa fokusom na održivost, obnovljive izvore energije i prirodnu ventilaciju
Dubai Creek Harbour nije samo investicioni projekat, već manifestacija nove urbane filozofije – spoj luksuza, funkcionalnosti i održive gradnje.
Dubai Mall – Konzumeristički centar u srcu pustinje
Dubai Mall, smješten u podnožju Burj Khalife, nije samo najveći šoping centar na svijetu – on je urbani mikrokosmos, gdje se luksuz, zabava, gastronomija i tehnologija susreću na nevjerovatnih 1.1 miliona kvadratnih metara.
Brojke koje ga opisuju su impresivne:
- Više od 1.200 prodavnica, uključujući sve najvažnije svjetske luksuzne i modno-komercijalne brendove
- Najveći akvarijum i podvodni zoološki vrt u zatvorenom prostoru
- Olympic-size klizalište, kino kompleksi, tematski parkovi za djecu
- Direktan pogled na Dubai Fountain, koja je – kad radi – spektakl svjetske klase
- Godišnje posjeti više od 100 miliona ljudi
Za Emiraćane, Dubai Mall nije mjesto samo za kupovinu, već životni prostor, društveni centar i turistička atrakcija u jednom. Ovaj centar je ogledalo ambicije Dubaija da ostane lider globalne maloprodaje i iskustvene ekonomije.
Dubai Hills Estate – Urbana oaza u pustinji
Ako Downtown Dubai simbolizuje vertikalni luksuz, Dubai Hills Estate predstavlja njegovu horizontalnu, rezidencijalnu alternativu. Smješten između Al Khail i Mohammed Bin Zayed puta, ovaj masterplan projekat kompanije Emaar razvijen je kao zeleni grad u pustinji – balansirana kombinacija prirode, luksuza i infrastrukture.
Ključne karakteristike uključuju:
- Dubai Hills Golf Club, prestižni teren sa 18 rupa sa zadivljujućim pogledom na Burj Khalifu u daljini
- Dubai Hills Park, najveći javni park unutar Emaar projekta, sa biciklističkim stazama, prostorima za roštilj i dječijim igralištima
- Dubai Hills Mall, novootvoreni šoping centar sa fokusom na lokalno iskustvo i srednje-premium segment
- Moderna školska i bolnička infrastruktura, pogodna za porodični život
Ovaj kvart se razvija kao premium stambena zona za one koji žele blizinu centra, ali i mir predgrađa, sa visokim standardima gradnje i bogatim zelenim površinama – rijetkost za ovaj dio svijeta.
Finansijski distrikt Dubaija (Dubai International Financial Centre – DIFC) – Gdje arhitektura susreće kapital
U Dubaiju ništa nije polovično – ni visina zgrada, ni širina bulevara, a ni ambicija. Dubai International Financial Centre (DIFC) oličenje je te filozofije. To nije običan kvart; to je država u državi – sa sopstvenim pravnim sistemom zasnovanim na britanskom pravu, specijalizovanim sudovima i regulativama koje omogućavaju maksimalnu fleksibilnost investitorima i finansijskim institucijama.
Ključne karakteristike DIFC-a:
- Više od 4.000 registrovanih firmi, uključujući investicione fondove, banke, osiguravajuće kuće i startape
- DIFC Courts – nezavisni pravosudni sistem specijalizovan za komercijalne sporove
- Gate Avenue – stilska kombinacija poslovnog, modnog i ugostiteljskog prostora
- Ultra-moderna arhitektura: stakleni tornjevi u kontrastu s arapskim detaljima, uz izuzetno pedantno uređenje javnih površina
- Oko 35.000 zaposlenih iz cijelog svijeta
Opšti utisak je da je Finansijski distrikt srce ekonomskog DNK Dubaija – simbol globalne ambicije i urbanističkog savršenstva. Sve što u svijetu finansija vrijedi – od Goldman Sachsa do najinovativnijih fintech startapa – ima adresu u DIFC-u. Prostor odiše elitizmom, ali je istovremeno otvoren, živ i funkcionalan.
Crna Gora vs Dubai: Šta Alabarov poslovni model znači za naš prostor
U svijetu investicija, kapital uvijek traži prostor. A kad kapital dolazi iz centara kao što su UAE, gdje su moć, brzina i veličina glavna mjerila uspjeha — prirodno je zapitati se: je li Crna Gora spremna za takvu filozofiju razvoja?
Mohamed Alabar je dokazano vizionar i graditelj. Njegovi projekti u Dubaiju i Abu Dabiju nastali su kroz simbiotski odnos države i privatnog kapitala, u sistemima gdje pravna sigurnost za investitora znači – brzina, centralizovana moć i odsustvo javnog otpora. U Emiratima, država i investitor su često jedan te isti entitet, dok je u Crnoj Gori to – barem na papiru – potpuno drugačije.
Pravni izazov: EU principi i UAE praksa se ne poklapaju
Crna Gora je država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji i već sada ima obavezu da usklađuje svoj pravni sistem sa EU legislativom. To podrazumijeva sisteme transparentnih tendera uz pažljive javne rasprave, ekološke studije uticaja i prostorna usklađenost te zabrana ad hoc rješenja.
Upravo to je nekompatibilno sa operativnim modelom koji vlada Emiratima, gdje se stvari rješavaju brzo, kroz direktne dogovore i politički konsenzus unutar jednostavnog sistema. U Crnoj Gori, makar formalno, to ne bi smjelo da bude moguće.
A svjedoci smo da je u praksi drugačije.
Geografski paradoks: Crna Gora nije pustinja
Dubai je niknuo iz pijeska. Crna Gora, naprotiv, obiluje prirodnim bogatstvima koja su sama po sebi razvojni resurs – ali i ograničenje. Njena snaga nije u prostranstvima za izgradnju, već u pejzažima koji zahtijevaju zaštitu: planine, jezera, obala, rijetke biljne i životinjske vrste.
A upravo ta prirodna bogatstva sve češće postaju mete betonskih megaprojekata, bez jasne institucionalne odbrane.
Problem Crne Gore nije u tome što dolaze milijarde iz inostranstva. Naprotiv. Problem je što ih nema ko da dočeka sa jasnim pravilima igre.
Državni prostorni plan faktički ne postoji, ili se ne poštuje
Institucije su i dalje slabe, neusklađene, često bez kapaciteta ili volje da brane javni interes. Stoga ne možemo kritivi Investitore koji žele maksimum – krivica je na državi koja ne definiše šta je minimum.
U tom smislu, tekst Investitora iz ranijeg perioda jasno upozorava da je Velika plaža u Ulcinju, koja se pominje kao prva meta Alabarovog interesovanja, pravno i prostorno neregulisan prostor. Ako se ne zna šta tu smije da se gradi, koliko, kada i po kom standardu, onda je svaka investicija – bez obzira na dobre namjere – potencijalna prijetnja.
Jer prije Alabara – tu mora doći država.
Prvo država, onda investitori
Crnoj Gori trebaju investicije, ali ne bilo kakve, ne bilo gdje i ne po svaku cijenu. Ako zaista želimo da privučemo ozbiljne igrače, moramo i sami biti ozbiljan igrač, s jasnim prostornim planovima, pravnom sigurnošću, ekološkim standardima i vizijom razvoja koja neće biti napisana rukom nekog iz inostranstva, već crnogorskog društva.
Bez toga, svaki investitor će graditi — ne u Crnoj Gori — nego na njoj.
Portal Investitor će u narednim danima prenositi posebne tekstove sa posjete i razgovor s Mohamedom Alabarom realizovanom u Dubaiju.
Autor je novinar, urednik i direktor portala Investitor.me
.fb-background-color {
background: #ffffff !important;
}
.fb_iframe_widget_fluid_desktop iframe {
width: 100% !important;
}
