DW: Zašto je Erdoganov saveznik postao medijski mogul u BiH?

Cengiz Holding, velika turska građevinska i rudarska kompanija, porasla je u posljednje dvije decenije zahvaljujući tenderima Erdoganove vlade. Sada se bavi političkom propagandom u Bosni i Hercegovini. Zašto?

„Banda petorice” ili “gang of five” – tako su kritičari nazvali prvih pet kompanija koje je vlada predsjednika Erdogana u Turskoj dosljedno nagrađivala najvećim infrastrukturnim projektima. Među njima je i kompanija Mehmeta Cengiza, generalnog direktora Cengiz Holdinga, piše DW.

Od izgradnje prve nuklearne elektrane u Turskoj do uvoza rekordnih količina sankcionisane robe, Džengiz Holding ima svoje prste u bezbroj sektora. Između 2002. i 2020. godine, kompanija je obezbijedila ugovore od 42,1 milijardu dolara, što je zapanjujuća suma koja je skoro jednaka veličini ukupne privrede Paragvaja.

Turski program DW je, zajedno sa Međunarodnim konzorcijumom istraživačkih novinara (ICIJ), takođe otkrio u Pandora papirima, kao i Panamskim papirima da je izvršni direktor Mehmet Džengiz uložio dio svog bogatstva stečenog javnim tenderima u poreske oaze.

Kompanija je nekoliko puta dospjela na naslovne strane tokom protekle decenije, najviše zbog kontroverzi oko javnih tendera koji se dodjeljuju direktno kompaniji, ali i zbog prijetnji novinarima i uticaja projekata kompanije na životnu sredinu.

Međutim, prema javnim dokumentima do kojih je došao DW, Cengiz Holding je odlučio da sam oblikuje naslovne strane – začudo, za to je odabrao Bosnu i Hercegovinu.

Anadolija

Jedna od desetina kompanija, kojima Holding upravlja, jeste Eti Bakir. Ona je 2015. godine osnovala kompaniju Simurg Media u Bosni i Hercegovini sa kapitalom od oko 29.000 eura. Simurg Media posjeduje dva medija: dnevni informativni internet portal Faktor i nedjeljni politički magazin STAV.

Zašto turska kompanija ulaže u bh. medije?

U razgovoru za DW, Borka Rudić, generalna sekretarka Udruženja novinara Bosne i Hercegovine, istakla je da su izdanja Simurg medija usmjerena na bošnjačku populaciju, koja čini polovinu stanovništva u zemlji. „Mi smo malo tržište kao država”, rekla je, „a Simurg Media se fokusirala samo na jedan dio, na Federaciju Bosne i Hercegovine. Nemaju šanse da ostvare profit niti da budu održiva medijska kompanija.” Prema riječima Radićeve to je takođe pokazatelj da je medijska investicija Cengiz Holdinga „politički motivisana”, te da ta kompanija nema cilj da ostvaruje profit.

Can Ertuna s privatnog istambulskog univerziteta Bahčešehir, koji je ujedno i novinar, kaže da je postala uobičajena praksa da poslovne kompanije ulaze u medije, ističući da im nije „jedini cilj da zarađuju novac od novinarstva ili izdavaštva”.

Ertuna smatra da međunarodne kompanije, poput Cengiz Holdinga, „ne ulaze u medije radi sticanja profita, već zbog opstanka svojih poslovnih odnosa“ i tvrdi da „kada ne postoje zakonske prepreke, imaju za cilj da stvore sferu uticaja za sebe“.

Cengiz Holding ubire kajmak na rekordnim tenderima

Cengiz Holding od 2012. godine dobija rekordne ugovore širom Bosne i Hercegovine. Ukupna vrijednost dva projekta autoputa u 2012. iznosila je 383 miliona dolara, odnosno oko 306 miliona eura.

U periodu od 2018. do 2020. godine, na tenderima je kompanija dobila poslove vrijedne preko 275 miliona eura. A u martu 2023. Džengiz Holding je dobio posao na još jednom rekordnom tenderu u vrijednosti od 420 miliona eura.

Džengizovi projekti veći od trgovinske razmjene dvije zemlje

Prema podacima Turskog statističkog instituta (TUIK), obim trgovine između Turske i Bosne i Hercegovine u 2022. iznosio je 900 miliona eura. U zemlji sa bruto domaćim proizvodom od 24 milijarde eura, ukupna vrijednost ugovora koje je Džengiz Holding dobio na tenderima u posljednjih 11 godina premašuje milijardu eura. Najveći dio finansiranja tih projekata obezbijedile su Evropska banka za obnovu i razvoj i Evropska investiciona banka.

DW: Zašto je Erdoganov saveznik postao medijski mogul u BiH?

Prema riječima Cana Ertuna uslovi da kompanije posluju u inostranstvu ne mogu se smatrati potpuno nezavisnim od spoljne politike, a posebno kada je riječ o poslovima između zemalja sa dobrim odnosima. „Očigledno je da kompanije koje imaju neki oblik javne podrške stiču prednost u odnosu na druge.”

Bavljenje „partijskom propagandom”

Prema medijskom izvještaju „Propaganda, dezinformacije i modeli mržnje u medijima i komunikaciji u Bosni i Hercegovini”, koji je 2020. objavljen uz podršku Evropske unije, STAV, koji je povezan sa Cengiz Holdingom, prati „političku partijsku agendu SDA (Stranka demokratske akcije) i blagonaklono izvještava o njenim članovima i turskom predsjedniku Erdoganu”. U izvještaju se navodi i da je „svaka vrsta kritike na račun stranke prikazana kao napad na Bošnjake i državu”.

DW: Zašto je Erdoganov saveznik postao medijski mogul u BiH?
Naslovnica magazina Stav

Prema riječima Cana Ertune, s obzirom na postojeći splet odnosa u Turskoj, ne čudi što kompanije poput Cengiz Holdinga „ulažu u medije u korist vlade koja podržava ta ulaganja u inostranstvu kako bi kompanija sačuvali sopstvene poslovne odnosa u zemlji.”

Sociolog Dirim Ozkan, koji već dugi niz godina živi u Sarajevu, kaže da stranka SDA, koju je 1990. godine osnovao bošnjački političar Alija Izetbegović, potiče iz islamističke tradicije i da je podržava Erdoganova vlada.

„SDA se može smatrati neoosmanističkom“

Ističući ideološki aspekt podrške SDA predsjednika Erdogana, Ozkan kaže: „SDA je stranka koja se čak može smatrati neoosmanističkom”.

„Dok je Srbija veliki brat bosanskih Srba, Hrvatska je veliki brat Hrvata. Bošnjaci i muslimani nemaju na koga da se oslone. Turska im je pozicionirana kao zaštitnički brat.” Međutim, prema Ozkanu, Turska nije veliki trgovinski partner Bosne i Hercegovine.

DW: Zašto je Erdoganov saveznik postao medijski mogul u BiH?
TCCB/Murat Çetinmühürdar/Anadolija

Prema podacima Evropske statističke agencije EUROSTAT, 5,9 odsto uvoza Bosne i Hercegovine u 2022. godini dolazilo je iz Turske, dok je samo 1,7 odsto ukupnog izvoza zemlje ostvareno u Turskoj. „Čak i ako taj diskurs zadrži odrešit ton, on ima simboličan značaj za konzervativne glasače u obje nacije”, kaže Ozkan.

Prijateljstvo Izetbegovića i Erdogana

Na čelu SDA je sin osnivača stranke Alije Izetbegovića, Bakir Izetbegović. On je od 2010. do 2018. u dva mandata bio bošnjački član Predsjedništva BiH. Predsjednik Erdogan, kojeg je Izetbegović nazvao „moj brat i prijatelj”, bio je kum na vjenčanju njegove kćerke u Sarajevu 2021.

„Ti emotivni trenuci Izetbegovića i predsjednika Erdogan prikazani na televiziji, i njihovo bratstvo, utiču na muslimanske glasače u Bosni”, kaže Ozkan.

On podsjeća da je Fahrudin Radončić, jedan od najvažnijih političkih rivala Bakira Izetbegovića, poslije poraza na predsjedničkim izborima u BiH prokomentarisao da se „na izborima borio ne samo protiv Izetbegovića, već i protiv Redžepa Tajipa Erdogana”. Prema Ozkanu, jasno je da postoji politička bliskost dvojice lidera.

Takvo mišljenje ima i Selma Zulić-Šiljak, projektna koordinatorka u Mediacentru Sarajevo. Prema njenim riječima, to prijateljstvo se dosta često prikazuje u medijima, posebno u vrijeme izbora.

„Uočavamo da se narativ orijentisan na mržnju povećava, posebno tokom izbornih perioda”, kaže Šiljak, dodajući da su „crvenom zastavom” označili veb stranicu dnevnih onlajn vijesti Faktor zbog „objavljivanja dezinformacija”.

U izvještaju pod nazivom „Štetni narativi tokom izbora” koji je objavio Mediacentar Sarajevo analizirano je to kako su mediji pratili kampanju u vrijeme opštih izbora u BiH 2022. godine. U izvještaju se među izvorima pristrasnog medijskog izvještavanja nalaze i STAV i Faktor. Navodi se i da su glavne mete ta dva medija bile opozicione stranke i bivši članovi SDA.

DW: Zašto je Erdoganov saveznik postao medijski mogul u BiH?
Erdogan i Orban (REUTERS/Bernadett Szabo)

Poznavaoci tvrde da se STAV finansira iz anonimnih izvora, jer novac dobijen od reklama nije dovoljan da pokrije troškove već sada velike redakcije.

Novinar Can Ertun navodi da je etički problematično što medijima – koji bi u ime javnog interesa trebalo da nadgledaju zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast – vode konglomerati koji dobijaju javne tendere i dodaje , „Medijske kuće zapravo imaju poslovne odnose sa institucijama koje bi trebalo u ime društva da preispituju. Zato se postavlja ozbiljno pitanje: u kojoj mjeri takav zadatak oni mogu da ispune.”

Mehmet Cengiz i Utku Gok, menadžeri Cengiz Holdinga za Bosnu i Hercegovinu, nisu odgovorili na zahtjev DW da o svemu ovome daju svoj komentar.

(24sata.info / DW)

24sata.info

DRUGI UPRAVO ČITAJU

Možda vas zanima