Koliko prosječan čovjek radi svaki dan?

Otprilike osam milijardi ljudi živi na planeti, a svaki od njih doživljava 24 sata dana malo drugačije. To jeste 190 milijardi jedinstvenih sati ljudskog života proživljenih tokom svake rotacije Zemlje.

Iako svako od nas ima pristojnu koncepciju o tome kako provodimo svoje vrijeme, postupci naših bliskih, od naših komšija do ljudi koji žive u dalekim zemljama, mogu izgledati prilično misteriozno. Gledaju li TV? Da li rade koliko govore? Koliko koriste telefon? Da li kuhaju? Da li provode vrijemena gledajući svoju djecu?

Jednostavno rečeno, šta prosječan čovjek radi svaki dan?

U analizi bez presedana nedavno objavljenoj u Proceedings of the National Academy of Sciences, istraživači sa Univerziteta McGill pokušali su odgovoriti na to pitanje. Oni su agregirali podatke iz 145 zemalja prikupljene između 2000. i 2019. godine. Podaci su uključivali istraživanja o korištenju vremena, nacionalnu statistiku zapošljavanja i radnog vremena i međunarodne evidencije o obrazovanju i zapošljavanju mladih. Ovaj herkulovski napor otkrio je ono što su istraživači nazvali “globalnim ljudskim danom” – to jest, “potpunu procjenu onoga što ljudi rade, u prosjeku tokom vremena i za cijelu populaciju”.

Prvo i najvažnije, prosječan čovjek provede oko 9,1 sat spavajući ili odmarajući se. Odraslim lišenim spavanja to bi moglo izgledati puno, ali imajte na umu da studija uključuje podatke o djeci koja su bila i novorođenčad, koja imaju mnogo sna.

Dok je budna, prosječna osoba provede skoro jednu trećinu svog dana na pasivne, interaktivne i društvene aktivnosti. Ovih otprilike 4,6 sati uključuje čitanje, gledanje televizije, stvaranje umjetnina, igranje igrica, odlazak na okupljanja s prijateljima ili porodicom ili jednostavno ne radi ništa. Prehrana i priprema hrane traje još 2,5 sata. Higijena, uključujući doterivanje, pranje i oblačenje, traje oko 1,1 sat. Čišćenje i održavanje prostora u kojima živimo košta nas 0,8 sati dnevno.

Iako zaposlenje može oduzeti mnogo vremena za zaposlene pojedince, kada se pogleda kroz sočivo globalnog ljudskog dana, čini se kao samo djelić vremena, samo 2,6 sati. Obrazovanje takođe nije jako zahtjevno, samo 1,1 sat. I fascinantno, izrada robe, izgradnja domova i infrastrukture, te rudarenje i prikupljanje potrebnih materijala za ove poduhvate traje 0,8 sati prosječnog ljudskog dana. Razmislite o tome: našim domovima, svim stvarima kojima se okružujemo, kao i gradovima i mjestima u kojima živimo, potrebno je samo 3% našeg zajedničkog vremena za stvaranje.

Istraživači su također bili znatiželjni o tome kako se prosječno korištenje ljudskog vremena mijenja sa bogatstvom.
Otkrili su neke očigledne razlike.

Stanovnici zemalja s najvišim prihodima provode oko 1,5 sati više svakog dana od stanovnika zemalja s najnižim prihodima na iskustva, kao što su obroci, fizička rekreacija i opće slobodne aktivnosti. Uz to, ljudi u najbogatijim zemljama provode u prosjeku samo pet minuta dnevno na uzgoj i berbu hrane, dok ljudi u najsiromašnijim zemljama provode više od sat vremena radeći to.

Ali istraživači su pronašli i mnogo zajedničkih stvari. Širom svijeta, svi smo skloni da provedemo približno istu količinu vremena jedući, pripremajući hranu, prevozeći se, dotjerivanju i pranju.

-Razumijevanje načina na koji globalni ljudski sistem funkcionira je ključno ako želimo održivo kretati se planetarnim granicama, prilagoditi se brzim tehnološkim promjenama kao što je umjetna inteligencija i postići globalne razvojne ciljeve, napisali su istraživači.

(033.ba)

biznis.ba

DRUGI UPRAVO ČITAJU

Možda vas zanima