Udio hidroelektrana u proizvodnji energije bio je 31,99%, vjetroelektrana 1,96%, ostalih izvora 1,57%, dok je udio termoelektrana značajan – 64,48%. Trenutni indeks udjela energije iz obnovljivih izvora kreće se u rasponu od 20 do 25% (za period 2017-2022), što ima veliki uticaj na emisiju CO2.

Ovi podaci, koji su slični u svim zemljama Zapadnog Balkana, pokazuju da je potrebno hitno raditi na promjenama koje će doprinijeti boljoj ekonomiji, zaštiti klime i usklađivanju sa ciljevima EU o klimatski neutralnom kontinentu.

Vlada Savezne Republike Njemačke je spremna podržati i promovirati promjene u energetskom sektoru Zapadnog Balkana, što je potvrdio i njemački ambasador u BiH, dr. Thomas Fitschen, na nedavnom “Energetskom samitu 2024” u Neumu, izjavivši da je “Njemačka posvećena podršci Bosni i Hercegovini i ostalim državama regije u postizanju klimatskih ciljeva i tranziciji sa fosilnih goriva. U tu svrhu, Vlada Njemačke je pokrenula, kako to nazivamo, Regionalno klimatsko partnerstvo Njemačke i šest zemalja Zapadnog Balkana.

Kancelar Njemačke Olaf Scholz je ovo partnerstvo najavio na prošlogodišnjem Samitu Berlinskog procesa u Tirani, a ono nudi značajna sredstva – do 1,5 milijardi eura do 2030. godine. Vjerujem da će ova vrsta saradnje između Njemačke i BiH donijeti velike koristi ekonomiji i stanovništvu Bosne i Hercegovine”.

Do 500 miliona eura u kratkoročnom i srednjem roku usmjereno je za stabilizaciju energetskog sektora, a jedna milijarda eura namijenjena je za dugoročna ulaganja u infrastrukturu zelene energije do 2030. godine. Za ova ulaganja, KfW Development Bank će blisko sarađivati sa međunarodnim finansijskim institucijama kao što su Svjetska banka, EBRD i Francuska razvojna agencija (ADF).

Dok Njemačka održava partnerske odnose sa različitim zemljama širom svijeta, ova izuzetna regionalna partnerska klimatska saradnja, usmjerena ka produbljivanju saradnje sa Zapadnim Balkanom u oblasti energetike i klime, ističe se zbog svoje zajedničke vizije budućnosti. U ime Savezne vlade Njemačke GIZ provodi i projekte koji podržavaju ubrzanu implementaciju Zelene agende za Zapadni Balkan.

Projekti imaju za cilj pokretanje zelene transformacije regije kroz efikasnu implementaciju Akcionog plana Zelene agende za Zapadni Balkan (ZAZB) 2021-2030 na regionalnom nivou. Njegovim odobravanjem region je preuzeo obavezu usklađivanja s težnjom Evropskog zelenog plana da Evropa bude prvi klimatski neutralan kontinent i da do 2050. godine nema neto emisija stakleničkih plinova.

Zelena agenda za Zapadni Balkan, sa svojim ambicioznim klimatskim ciljevima, ključna je za zaštitu i unapređenje životnog standarda, životne sredine i prosperiteta regije i Evrope u cjelini. U BiH svi moramo preuzeti odgovornost i krenuti ka pravednoj tranziciji, jer svako kašnjenje može negativno uticati na ekonomiju i zdravlje građana, poručili su članovi neformalne parlamentarne grupe “Zeleni klub” na Energetskom samitu u Neumu.

Istakli su da su svi nivoi vlasti u BiH se obavezali da će doprinijeti sprovođenju Agende za održivi razvoj 2030, kao i Zelene agende i Sofijske deklaracije.

Vlada Njemačke kroz projekte i aktivnosti u ovoj oblasti ističe važnost saradnje sa Zapadnim Balkanom. Investiranje u infrastrukturu koja podržava klimu bi omogućilo domaćim kompanijama održivost i dugoročni ekonomski rast, otvarajući nova radna mjesta. Rješavanje zahtjeva energetske održivosti za zemlje Zapadnog Balkana je ključno za pristup tržištima EU.

“Kada govorimo o zelenoj energiji, obično mislimo na vjetroelektrane i solarnu energiju. Malo ko razmišlja o elektroenergetskim mrežama koje su ključne za prelazak na obnovljive izvore energije tokom energetske tranzicije”, izjavljuje Nicolas Heger, projektni menadžer GIZ-a.

Čista energija je uslov za njemačke kompanije koje žele investirati u BiH. O tome je bilo riječi na nedavnom Automotive Summitu u Sarajevu, koji su organizovali Njemačka privredna komora i na kojem se razgovaralo o partnerstvima sa globalnim proizvođačima u vezi sa automobilskom industrijom u BiH i regiji.

Pokazatelj koliko je prilika velika je činjenica da je Savezna Republika Njemačka jedan od ključnih trgovinskih partnera BiH sa obimom spoljne trgovine preko 4 milijarde KM.

“Njemačka vlada, putem GIZ-a, uspješno sprovodi energetsku tranziciju na lokalnom nivou. Ključni su inovativni pristupi i građanske inicijative, poput energetskih zajednica. Energetske zajednice, koje su već uspostavljene u zemljama poput Njemačke i Velike Britanije, pružaju dobre primjere koji se mogu prilagoditi za korišćenje u BiH. Aktivno uključivanje lokalnih vlasti, privatnog sektora i građana u projekte energetskih zajednica može rezultirati lokalnom proizvodnjom zelene energije, podsticanjem lokalne ekonomije i jačanjem energetske nezavisnosti zajednica”, navodi Minela Isaković, stručnjakinja za energiju u GIZ-u.

Regionalno klimatsko partnerstvo se gradi na dosadašnjim uspjesima Njemačke u saradnji sa BiH. Njemačka je finansijski podržala izgradnju ili obnovu hidro i vjetroelektrana kapaciteta 850 MW, uključujući prvi vjetropark u BiH. Sanacija hidroelektrana u Prozoru/Rami, Trebinju i Čapljini produžila je vijek hidroenergetskih kapaciteta za najmanje 30 godina, smanjujući emisiju CO2 za 900.000 tona godišnje.

Kroz GIZ i njemačku tehničku saradnju podržano je više od 30 zakonodavnih inicijativa na svim nivoima vlasti u BiH, uvođenjem propisa koji stvaraju pravni okvir za obnovljivu energiju i energetsku efikasnost, kao i razvoj Kalkulatora uštede energije za fondove za zaštitu životne sredine u oba entiteta.

“Prepoznajući potencijal za energetsku efikasnost u stambenim zgradama, fokusirani smo na podizanje svijesti etažnih vlasnika o renoviranju koje smanjuje troškove i energiju. Stoga, u ime Vlade Njemačke, podržavamo udruženja etažnih vlasnika u pripremi za renoviranje, kao i opremanju gradova i općina za te procese. Ova podrška pomaže zajednicama da preuzmu vodeću ulogu u energetskoj tranziciji”, kaže Kirstin Bretthauer, projektna menadžerica u GIZ-u u BiH.

Energetski sektor ističe se kao važan segment regionalne saradnje na Zapadnom Balkanu, kao i sa EU. Njegov značaj je naglašen i kroz Berlinski proces, čiji Samit će se održati u Berlinu 14. oktobra, ističući podršku Njemačke ekonomskom razvoju zemalja Zapadnog Balkana i njihovoj integraciji u EU.