Prema jednoj studiji, rad od kuće je i nakon okončanja pandemije korone dio svakodnevice u mnogim kompanijama, posebno u informatičkoj industriji. Osim toga, povećava se udio kompanija, koje žele da to pojačaju.
Nakon završetka pandemije korona virusa, kućni uredi su i dalje sastavni dio poslovanja u mnogim kompanijama. 80 posto zaposlenih u oblasti informatičke ekonomije najmanje jednom sedmično radi od kuće. Ovo je rezultat istraživanja Instituta za ekonomska istraživanja ZEW, koje je dostupno novinskoj agenciji dpa.
U prerađivačkoj industriji, koja je više vezana za mjesto proizvodnje, broj onih koji rade od kuće iznosi 45 posto. Otprilike 1.500 anketiranih kompanija u naredne dvije godine također očekuje veće korištenje kućnih ureda a ne njihovo smanjivanje, piše Deutsche Welle.
„Kao što pokazuje trenutna ekspanzija kućnih ureda u junu 2023., trend hibridnog rada, koji je započeo pandemijom korone, nesmanjeno se nastavlja”, objasnio je stručnjak ZEW-a Daniel Erdsiek. Njemački zavod za statistiku također je nedavno izvijestio o „stabilnoj stopi” rada od kuće.
Rad od kuće će vjerovatno ekspandirati tokom narednih godina. Prema studiji ZEW-a, udio zaposlenih koji rade iz sopstvena četiri zida barem jednom sedmično je otprilike isti kao u protekle tri godine korone. Prije pandemije, udio kompanija koje su prakticirale „rad sa udaljenosti” iz oblasti informacione ekonomije, koja uključuje industriju informacionih i komunikacionih tehnologija, pružaoce medijskih usluga i pružaoce stručnih usluga u oblasti planiranja i razvoja, konsaltinga, menadžmenta i marketinga, iznosio je 48 odsto. U proizvodnji je taj udio iznosio 24 posto.
“S obzirom na naredne dvije godine, ni kompanije u informatičkoj industriji, niti u proizvodnom sektoru ne očekuju pad broja zaposlenih koji rade od kuće”, rekao je Erdsiek. Umjesto toga, prosječan udio kompanija koje žele koristiti „homeoffice” 2025. godine, kao i udio zaposlenih koji rade od kuće barem jednom sedmično, će se povećati. Tako na primjer, 58 posto kompanija u informatičkoj industriji i 19 posto u proizvodnji planiraju da za dvije godine više od 20 posto zaposlenih radi – barem djelimično – u kućnom uredu. Međutim, većina preduzeća (skoro 90 posto), koja trenutno ne dozvoljavaju rad od kuće, ne planiraju ni u naredne dvije godine dati zaposlenima takvu mogućnost.
Njemačka na drugom mjestu
Nedavna studija minhenskog ifo instituta došla je do sličnog zaključka. Prema rezultatima tog istraživanja 61 posto kompanija u Njemačkoj svojim zaposlenima nudi mogućnost rada od kuće. Međutim, postoje značajne razlike između velikih i malih preduzeća. Dok skoro sve anketirane kompanije sa više od 500 zaposlenih (94 posto) imaju propise o kućnom uredu i dozvoljavaju da se u prosjeku 7,1 dan mjesečno radi od kuće, samo 32 posto malih firmi sa do 49 zaposlenih dozvoljava „homeoffice”.
Prije godinu dana ta brojka je iznosila 46 posto. Prosječno radno vrijeme od kuće bilo je 6,6 dana mjesečno, u odnosu na 7,4 dana u 2022. To je vjerovatno zbog prestanka pandemije korone, tokom koje su neke kompanije imale obavezu rada od kuće.
90 posto kompanija koje zapošljavaju između 250 i 499 ljudi omogućavaju kućni ured. Kod preduzeća sa 50 do 249 zaposlenih da kvota je iznosila dvije trećine. Prema institutu ifo, kompanije u Njemačkoj su u pogledu rada od kuće daleko ispred evropskog prosjeka. Sa prosječno jednim danom od kuće sedmično, Njemačka zauzima drugo mjesto u poređenju sa 17 evropskih zemalja. Samo je Velika Britanija u Evropi ispred Njemačke sa 1,5 dana sedmično u homeoffice-u. Od ukupno 34 zemlje svijeta, ispred Njemačke su Kanada sa 1,7, SAD sa 1,4 i Australija sa 1,3 dana u sedmici, provedenih u kućnom uredu.
(033.ba)
