Muzej ratnog djetinjstva dobitnik je regionalne Nagrade “Jelena Šantić – za hrabre iskorake”, koja je uručena sinoć u Muzeju devedesetih u Beogradu za program “Furaj mir”. Nagradu dodjeljuje Fondacija Jelena Šantić s ciljem promocije umjetničkih i društvenih inicijativa koje doprinose miru, toleranciji, razumijevanju i solidarnosti. Dodjeljuje se svake druge godine u znak sjećanja na Jelenu Šantić, jednu od najznačajnijih mirovnih aktivistica u regionu.
Obrazlažući odluku žirija, profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu i član žirija Filip Ejdus istakao je da je Muzej ratnog djetinjstva kroz svjedočenja ljudi koji su rat doživjeli kao djeca uspio učiniti nešto što rijetko kome polazi za rukom – približiti tragediju ljudskosti.
“Kroz participativni pristup ovaj muzej je omogućio hiljadama ljudi da prepoznaju jedni druge izvan dominantnih etnonacionalnih narativa, stvarajući pritom dragocjen prostor za razvoj inkluzivnog, građanskog i nadnacionalnog etosa u Bosni i Hercegovini”, rekao je Ejdus.
Posebno je istakao program “Furaj mir”, koji je žiri prepoznao kao primjer inovativnog pristupa radu s mladima i izgradnji mira.
“‘Furaj mir” je pokazao da tranziciona pravda ne mora biti suhoparan i apstraktan koncept, već iskustvo koje se živi, dokumentuje i dijeli”, rekao je Ejdus.
Izvršna direktorica Fondacije Jelena Šantić Irina Ljubić istakla je da se posebna vrijednost “Furaj mir” ogleda u tome što mladima nije dodijelila ulogu posmatrača, već aktivnih stvaralaca promjena.
“Kroz istraživanja, izložbe, javne događaje i zajednički rad, učesnici su pokazali da suočavanje s prošlošću može biti temelj za odgovornije, otvorenije i mirnije društvo, što predstavlja samu suštinu vrijednosti koje Nagrada Jelena Šantić prepoznaje i podržava”, rekla je Ljubić.
Nagradu je u ime Muzeja ratnog djetinjstva primila komunikacijska menadžerica Maida Salkanović, koja je istakla da su mladi uključeni u program svojim izborom tema pokazali da su za snažno i stabilno društvo – ono što nazivamo pozitivnim mirom – neophodni pravda, istina, empatija i jednake prilike.
“Mladima je potrebna nada. Potrebno im je da vide da se trud, rad i angažman prepoznaju i promovišu kao vrijednosti. U vremenu kada to nije uvijek slučaj, vjerujem da smo kroz ovaj program pokazali da upravo te vrijednosti mogu biti put da se istaknu i postanu uzori drugima”, rekla je Salkanović.
Tokom dvije godine trajanja, program “Furaj mir” okupio je više od 120 mladih ljudi iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine, koji su kroz istraživanja, intervjue, umjetničke procese i izložbe istraživali i predstavljali teme važne za izgradnju mira i jačanje društvene kohezije. Program se realizuje u okviru projekta “Mirovne priče”, uz podršku Fonda za izgradnju mira Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija. Partneri projekta su Fondacija Mozaik, Centar za obrazovne inicijative Step by Step i Asocijacija srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini.
Pored Muzeja ratnog djetinjstva, koji je nagradu dobio u kategoriji organizacija civilnog društva, nagradu za pojedinca dobio je Dragan Popović za knjigu “Gubljenje ljudskosti – Srebrenica kao istorijska činjenica”, dok su priznanja za poseban doprinos dodijeljena inicijativi Balkan Talks iz Niša, organizaciji Karton revolucija iz Tuzle i Plenumu studenata u blokadi Državnog univerziteta u Novom Pazaru.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na telefonskoj sjednici, na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, donijela Odluku kojom se propisuje mjera neposredne kontrole cijena određivanjem najvišeg nivoa maloprodajnih cijena pojedinih proizvoda u trgovinama na malo na području FBiH.
Ovom odlukom se za 100 proizvode propisuje najviši nivo maloprodajnih cijena, u dvije grupe.
Privredni subjekti (trgovci) registrovani za obavljanje trgovine na malo, za proizvode iz ove odluke obavezni su odrediti cijene najviše do nivoa propisane maksimalne maloprodajne cijene za najmanje jednu vrstu artikla unutar iste kategorije proizvoda, ako ih nude u svom asortimanu.
Ovom odlukom se za 100 proizvode propisuje najviši nivo maloprodajnih cijena, u dvije grupe
U slučaju da određena vrsta artikla istog proizvoda nije dostupna u prodaji, trgovci određuju drugi artikal istog proizvoda koji nude u svom asortimanu, a koji će biti predmet ograničene cijene.
Pravna lica registrovana za obavljanje trgovine na malo, u svim svojim prodajnim objektima, obavezne su odrediti najviši nivo maloprodajnih cijena za proizvode, i to za sve proizvode iz grupe 1. i najmanje 25 proizvoda (po ličnom izboru) iz grupe 2. Fizička lica registrovana za obavljanje trgovine na malo, u svom prodajnom objektu, obavezne su odrediti najviši nivo maloprodajnih cijena za najmanje 20 proizvoda iz grupe 1.
Kako bi se osigurala pravovremena informisanost potrošača o maloprodajnim cijenama proizvoda, trgovci su dužni uz maloprodajnu cijenu jasno, vidljivo i čitko istaknuti vizualnu identifikacijsku oznaku, na ulazu u prodajni objekt ili na drugom mjestu unutar prodajnog objekta i na internet stranici, ako je uspostavljena, jasno, vidljivo i čitko istaknuti plakat koji sadrži minimalno vizuelnu identifikaciju i popis artikala s navedenom prethodnom (redovnom) cijenom i “Zaključanom cijenom” istog proizvoda.
Za realizaciju i nadzor nad provođenjem ove odluke zadužuju se federalna, kantonalna, gradska i općinska tržišna inspekcija.
Ova odluka se primjenjuje 90 dana od dana stupanja na snagu, a stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenim novinama Federacije BiH.
Kako je naveo predlagač u obrazloženju Odluke, u odnosu na prethodni period primjene mjera kontrole cijena, proširen je obuhvat proizvoda s ranije utvrđenog broja proizvoda na ukupno 100 proizvoda koji su također raspoređeni u dvije grupe.
Proširenjem liste proizvoda omogućava se veća dostupnost artikala sa ograničenim cijenama, veći izbor za potrošače, kao i ravnomjernija zastupljenost proizvoda različitih kategorija i proizvođača. Istovremeno, trgovcima je ostavljena određen nivo fleksibilnosti kroz mogućnost izbora artikala unutar pojedinih kategorija proizvoda koje nude u svom asortimanu.
Cilj propisivanja nove mjere neposredne kontrole cijena je smanjenje inflacije u segmentu osnovnih životnih namirnica, koje je od značaja za svakodnevnu potrošnju građana, osiguranje njihove pristupačnosti, posebno građanima s najnižim prihodima. Također, cilj je osigurati raznolikost i konkurenciju na tržištu, omogućavajući potrošačima da biraju između različitih opcija, dok istovremeno trgovci održavaju niže cijene koje ne ugrožavaju kvalitet proizvoda.
Predlagač ističe da je ova mjera bitna za stabilnost tržišta, zaštitu potrošača i očuvanje zdravog tržišnog okruženja, uz potrebnu fleksibilnost koja omogućava trgovcima da ponude raznovrsne marke (artikle) unutar minimalnih okvira cijena.
(24sata.info)
The post Vlada FBiH ograničila cijene 100 proizvoda: Pogledajte koji su artikli na listi appeared first on 24sata.info.
JU Zavod zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona raspisuje javni oglas za prijem radnika u radni odnos na neodređeno vrijeme na sljedeće radne pozicije:
Stručni saradnik za kontrolu – 1 izvršilac
Viši stručni saradnik za medicinska pitanja i farmaciju – 1 izvršilac
1,7 miliona KM iznose kazne distributerima nafte izrečene u RS
0,25 KM iznosi maloprodajna marža po litru derivata
18 benzinskih pumpi kontrolirano krajem marta
Po principu pokvarenog sata koji dva puta dnevno pokaže tačno vrijeme, nacional-socijalisti iz Republike Srpske svojim kontinuiranim antidržavnim djelovanjem u Parlamentarnoj skupštini BiH putem blokade svih inicijativa na čije usvajanje nisu primorani američkim “zavrtanjem ruke”, ponekad nehotično, ipak “pogode metu”. Posljednji raritet te vrste odnosi se na odbijanje usvajanja zakonskih dopuna kojima bi se privremeno ukinule akcize na gorivo i na taj način, kako tvrde pobornici tog rješenja, značajno ublažile posljedice globalne naftne krize uzrokovane agresijom Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran.
Berzanske cijene
Naravno, odbacivanje tog prijedloga obrazloženo je prvenstveno paranoičnim buncanjima o neprihvatljivosti prenosa nadležnosti sa entiteta na državu koje takva zakonska intervencija tobože krije u sebi – uobičajenim besmislicama čija je svrha preventivno odvraćanje glasačkog stada od eventualnog preispitivanja ispravnosti poteza poslanika i delegata uživljenih u ulogu Srba većih od Karađorđa i Miloša Obilića zajedno. No, prateća pojašnjenja neslaganja sa ukidanjem akciza na gorivo apsolutno su na mjestu, čak i kada je riječ o upozorenjima parlamentarne showgirl Sanje Vulić da se radi o klasičnom primjeru populističke politike i da “instant rješenja složenih problema mogu dovesti do ozbiljnih posljedica na finansijsku stabilnost institucija i funkcioniranje BiH”, ili za standarde hronično nemuštog državnog ministra finansija Srđana Amidžića prilično konciznoj konstataciji da “oni koji predlažu dopune Zakona o akcizama, predlažu nestabilnost budžeta i sva davanja iz budžeta, a odricanjem od akciza, odrekli bismo se sanacije i gradnje puteva, koji se prevashodno finansiraju iz akciznih prihoda”.
Upitno je koga štite predložene zakonske dopune
Ogroman ekstraprofit
Da u navedenim opaskama, zaokruženim Amidžićevim podsjećanjem da u praksi nikada nije došlo do pada cijena uslijed smanjenja poreza, itekako ima istine, potvrđuje i argumentacija predlagača ukidanja akciza Saše Magazinovića, koja navodi na zaključak da je cilj ojačati ekstraprofit domaćih trgovaca naftnim derivatima, a ne zaštititi potrošače od svojevrsnog naftaškog lihvarstva i posljedičnih inflatornih udara na krilima nekontroliranog rasta maloprodajnih cijena goriva, kojem su, doduše, doprinijeli i sami građani, masovno pohrlivši na pumpe čim je prva američka raketa dotakla iransko tlo, baš kao da svi u podrumima kriju mini terminale čijim krcanjem će se dugoročno zaštititi od poskupljenja i eventualnih nestašica.
“Koliko je hitno govori i sljedeći podatak sa jedne od benzinskih pumpi – 3. marta cijena je bila 2,43 KM, osam dana poslije za 56 feninga, a jučer (16. mart, op. a.) za 71 fening skuplje nego prvog dana mjerenja.
Lančana poskupljenja, već smo ovu priču imali u vrijeme korone, uvijek prate, pa su čak i predmet zloupotreba kada raste cijena naftnih derivata.
Formula Vlade RS za obračun akciza se masovno krši
Nafta će se vratiti na neke cijene u zavisnosti od berze, a ja ne znam jeste vi vidjeli da su ostali proizvodi koji poskupe pod uticajem poskupljenja nafte ikada vratili svoju cijenu na prijašnju”, glasi Magazinovićeva “argumentacija”, iz koje proizilazi da je potpuno svjestan da se radi o klasičnom ratnom profiterstvu, a ne praćenju globalnih cjenovnih trendova, na koje bi država prvenstveno trebala reagirati intenziviranjem inspekcijskih kontrola i pooštravanjem sankcija za prekršitelje propisa o ogrnačenju maloprodajnih marži na naftne derivate na 25 feninga po litru, a ne ukidanjem akciza koje bi vlasnicima pumpi osiguralo dodatnih 30 do 40 KM zarade po litru, zavisno od vrste goriva, bez bilo kakvih garancija da će i promil te porezne olakšice biti ukalkuliran u krajnju cijenu.
Magazinovićev populizam prepoznali su čak i Vulić i Amidžić
Kako funkcionira tržišna logika domaćih trgovaca naftnim derivatima, koja se bazira na automatskom praćenju globalnih cjenovnih uspona i kolektivnom ignoriranju suprotnih trendova, vjerno ilustrira činjenica da je gorivo koje se trenutno prodaje na bosanskohercegovačkim pumpama kupljeno još krajem prošle ili početkom ove godine, kada je berzanska cijena barela nafte bila oko 58 američkih dolara (oko 96,30 KM po tadašnjem kursu) po barelu, skoro dvostruko niža od trenutne s kojom svoje cjenovnike usklađuju “naftaši” u BiH. Preciznije, računajući rafinerijske marže te transportne i druge troškove, nabavna cijena goriva koje danas trošimo iznosila je oko 0,65 dolara (oko 1,10 KM) po litru, a kada joj se pridodaju akciza i putarine (60 – 70 feninga) i 17 posto poreza na dodanu vrijednost (PDV) dobija se ukupan iznos od 2,05 KM, koji uvećan za 25 feninga maloprodajne marže čini realnu cijenu od 2,30 KM, što će reći da trgovci na svakom litru benzina uberu pedesetak feninga, a na dizelu i cijelu konvertibilnu marku ekstraprofita. O koliko lakom, a parali poslu se radi, potvrđuje i podatak da je Republička tržišna inspekcija već u drugoj sedmici od početka američko-izraelskog napada na Iran za čak 55 trgovaca gorivom u RS izrekla kazne zbog nepridržavanja propisanih marži, u ukupnom iznosu od 825.000 KM, koji je do sredine aprila uvećan na čak 1,7 miliona KM. Koliko su u toj sedmici zaradili, kada im je isplativo i plaćanje kazne od 15.000 KM po benzinskoj pumpi, pitanje je o kojem se samo može nagađati.
Cijena goriva 3. marta je bila 2,43 KM, osam dana poslije za 56, a 16. marta za 71 fening skuplje nego prvog dana mjerenja, argumentacija je predlagača ukidanja akciza, koja i sama potvrđuje gdje leži suština problema
“Obzirom da u Republici Srpskoj postoji oko 500 objekata benzinskih pumpi, važno je da potrošači znaju da se kontrola vrši uvidom u poslovnu dokumentaciju trgovca, kalkulacije cijena, izdate fiskalne račune te ukoliko inspektor danas nije stigao izvršiti kontrolu na nekoj pumpi, to ne znači da će stanje od toga dana biti bez kontrole. Uvidom u dokumentaciju vrši se kontrola koja obuhvata prethodni period, a ne samo stanje na dan kontrole.
Dok inspektori iz RS izriču milionske kazne, federalni tvrde da nema kršenja propisa
Konačni iznos maloprodajne cijene u pravilu zavisi od iznosa nabavne cijene, na koju se obračunava propisani procenat marže. Nabavna cijena na koju se obračunava marža obuhvata fakturnu cijenu proizvođača, odnosno dobavljača, uvećanu za zavisne troškove nabavke, kao što su troškovi carinjenja, transporta, skladištenja, troškovi špediterskih usluga i slično. Ukoliko dođe do rasta nabavne cijene i konačna maloprodajna cijena će biti veća, međutim, za količine koje se nalaze na zalihama i koje su nabavljene ranije po nižim cijenama, marža se obračunava na cijenu po kojoj je tada izvršena nabavka.
Propisane kazne su visoke, a svaki prekršaj će biti strogo sankcionisan. Predviđena novčana kazna za trgovca kao privredno društvo je 10.000 KM ako se ne pridržava propisane marže, uz 5.000 KM kazne za odgovorno lice u privrednom društvu. Da li je propisani iznos kazni potrebno mijenjati, nije pitanje o kojem inspekcijski organi mogu odlučivati, jer je to nadležnost zakonodavca”, ističu iz Inspektorata RS u izjavi za Business Magazine, uz opasku da “ukoliko je jedan objekat predmet kontrole danas, to ne isključuje mogućnost da kroz nekoliko dana bude predmet ponovljene kontrole”.
Federalna pasivnost
Za razliku od svojih kolega iz RS, federalni inspektori su još u dubokom zimskom snu, koji su tek nakratko prekinuli krajem marta, kada su izvršili kontrolu u 18 benzinskih pumpi tokom kojih, kako su saopćili, “nije utvrđeno prekoračenje maksimalne marže”, osim u jednom sarajevskom maloprodajnom objektu kojem je izrečena kazna od 2.000 KM, jer se “trgovac nije pridržavao prodajne cijene proizvoda”. Podjednaka neažurnost karakteristika je i Ministarstva trgovine FBiH, čija se reakcija svela na istup resornog ministra Amira Hasičevića s početka tržišne anarhije, koji je situaciju ocijenio gotovo idiličnom, pritom amnestirajući Vladu i trgovce od bilo kakve odgovornosti za rast cijena.
Nema tržišnih poremećaja, tvrdi Hasičević
“Rast cijena je prvenstveno posljedica kretanja na globalnom tržištu nafte. Važno je naglasiti da je rast maloprodajnih cijena manji od rasta nabavne cijene, upravo zbog ograničenja marži koje su na snazi u FBiH.
Nema povećanja cijena goriva bez odobravanja i kontrole VladeFBiH, odnosno Ministarstva trgovine, što znači da je prostor za povećanje cijena jasno definisan.
Federalna uprava za inspekcijske poslove provodi pojačane kontrole na tržištu i prema informacijama koje trenutno imamo nisu utvrđena značajnija odstupanja ili zloupotrebe.
U ovom trenutku nezahvalno je davati precizne prognoze kretanja cijena, ali tržišni pokazatelji ukazuju na mogućnost stabilizacije i postepenog pada u narednom periodu”, glasi paralelna stvarnost predstavljena od ministra Hasičevića, koji je tu ružičastu viziju začinio i zaključkom da “u ovom trenutku nema potrebe za aktiviranjem robnih rezervi, jer je snabdijevanje uredno, postoje alternativni pravci uvoza i na tržištu nema ozbiljnih poremećaja”.
Mada su iz Ministarstva odbili komentirati Hasičevićevo iskrivljavanje istine i njegove promašene procjene, svakom prosječnom potrošaču goriva jasno je u kolikoj mjeri su izrečene tvrdnje u koliziji sa realnim stanjem. To se posebno odnosi na ministrov zaključak u vezi sa robnim rezervama, koji je sporan sa više aspekata. Prije svega, smisao postojanja robnih rezervi upravo i jeste mogućnost reakcije na tržišne poremećaje poput trenutnog “divljanja” cijena nafte i njenih derivata. No, problem je što “iz prazne ne puca”, tako da i kad bi htjela, Vlada FBiH ne može na tržište izbaciti dodatne količine goriva kojim bi stabilizirala tržište, o čemu svjedoči i činjenica da federalne terminale već mjesecima besplatno nudi na korištenje privatnim distributerima nafte i naftnih derivata, s kojima je tek započela inicijalne razgovore o uspostavljanju strateških rezervi goriva i to samo za slučajeve totalnog prekida snabdijevanja tim energentom. Na kraju, čak i da su njeni naftni terminali dupke puni, Vlada FBiH bi ih mogla koristiti isključivo za vlastite potrebe, jer ih nema gdje plasirati u maloprodaji, budući da je davno “strateški” strancima prodalaEnergopetrol i, sinhronizirano sa vlastima RS, koje su isto učinile sa rafinerijama u Bosanskom Brodu i Modriči, kompletnu naftnu industriju Bosne i Hercegovine prepustila u ruke Mađarima, Rusima i domaćim “investitorima” bliskim vladajućim krugovima.
Koliko je domaćim naftašima isplativo kršenje propisa o ograničenju marži, ilustrira podatak da je inspekcija u RS od početka napada na Iran do sredine aprila po tom osnovu izrekla kazne u ukupnoj vrijednosti većoj od 1,7 miliona KM
Iz pobrojanih razloga rezervi goriva “ni za upaljača” nema ni Vlada RS, koja svoju nemoć pokušava zamaskirati kozmetičkom odlukom o umanjenju maloprodajne cijene goriva za 10 feninga po litru za sva fizička i pravna lica iz tog entiteta, koja je, unatoč svojoj više nego upitnoj provodivosti u praksi, za nijansu ipak smislenija od federalne inicijative za šestomjesečno ukidanje carine na uvoz nafte i naftnih derivata iz SAD i ostalih zemalja sa kojima BiH nema sporazume o slobodnoj trgovini, a koje nisu pod sankcijama Evropske unije…
“Odlukom o određivanju marže koja se primjenjuje prilikom formiranja cijena naftnih derivata, propisano je da su trgovci, ukoliko imaju na zalihi naftne derivate, obavezni da prodajnu cijenu formiraju uzimajući u obzir i cijenu tih zaliha, u skladu sa formulom utvrđenom u Odluci. Na ovaj način kupci će biti dodatno zaštićeni i osigurano poštovanje maksimalno propisanih marži.
rgovci gorivom ne žele ni besplatno skladištiti gorivo u terminalima
Također, Odlukom je definisano da se ograničenje marže neće primjenjivati na aditivirane naftne derivate, koji su višeg nivoa kvaliteta, osim u slučaju kada trgovci na svojim benzinskim pumpnim stanicama prometuju isključivo aditivirane derivate. U tom slučaju bi bili obavezni da se pridržavaju maksimalne maloprodajne marže od 0,25 KM po litru derivata”, u izjavi za Business Magazine iz Ministarstva turizma i trgovine RS podsjećaju na važeća “pravila igre”, koja se očito masovno krše.
Dok se nadležne entitetske i državne institucije natječu u demagogiji i teoretiziraju, pritom marljivo slažući novac koji mnogim njihovim članovima liježe od “lova u mutnom” putem javnih i tajnih udjela u naftnom biznisu, bh. uvoznici i distributeri nafte i naftnih derivata bezbrižno uživaju u trenutku, trudeći se da ga što bolje iskoriste i nadajući se da će on što duže potrajati. Na pitanja o osnovi za podizanje maloprodajnih cijena goriva kupljenogmjesecima ranije, realnosti očekivanja jednako promptne reakcije na globalna tržišna kretanja kada cijene krenu naniže i sličnim dilemama, iz domaćih “naftaških” udruženja ne žele odgovarati, a u suštini za to nema ni potrebe, jer je svima odavno sve jasno, ali, ovisno o poziciji, neki su nemoćni, a neki nezainteresirani da bilo šta efikasno poduzmu…
Sve bi bilo drugačije da nismo “strateški” prodali naftnu industriju strancima
Lančana reakcija
Poskupljenje goriva idealan je izgovor za nastavak dugogodišnjeg trenda galopirajućeg podizanja cijena praktično svih vrsta robe široke potrošnje, a pogotovo osnovnih životnih namirnica, koje su odavno skuplje nego u Njemačkoj i drugim daleko razvijenijim i bogatijim zemljama od naše.
Na taj dodatni udar na kućne budžete, Vlada FBiH odgovorila je “hitnim” produženjem važenja Odluke o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena određivanjem najvišeg nivoa cijena za pojedine proizvode sa 60 na 120 dana, odnosno do 1. maja ove godine. Navedenom odlukom “zaključane” su cijene 63 prehrambena i higijenska proizvoda, koja potrošači u FBiH doživljavaju kao svojevrstan mit u rangu Jetija – svi su za njih čuli, ali ih nikada niko nije vidio.
Dok iz Vlade FBiH poručuju da “na tržištu nema ozbiljnih poremećaja” i predlažu ukidanje carina na gorivo, vlasti u RS pariraju im “akcijskim” popustom od 10 feninga po litru i podsjećanjem da se roba iz zaliha ne može tretirati kao nova
Vlada RS, pak, u borbu protiv prijeteće hiperinflacije ušla je Odlukom o određivanju marže u prometu određenih proizvoda, kojom je ona do 1. juna za lijekove ograničena na maksimalno osam posto u veleprodaji i 20 posto u maloprodaji, te na šest posto u veleprodaji i osam posto u maloprodaji za so, svinjsku i biljnu mast, suncokretovo ulje, mlijeko, jogurt, pšenično brašno i hljeb, šećer kristal, hranu za dojenčad, pelene i deterdžente.
Italijanski model
Italija je smanjila akcize, ali uz prijetnju porezom na ekstraprofit (italija)
Kao jedan od ključnih argumenata za privremeno ukidanje akciza na gorivo, zagovornici te mjere nude tvrdnju da su za njom posegnule i mnoge zemlje Evropske unije, što je notorna neistina, jer to nije učinila baš nijedna EUčlanica
Italija je smanjila akcize, ali uz prijetnju porezom na ekstraprofit
Najkrupniji korak u tom smjeru je načinila Italija, koja je ranije akcize – od 0,73 eura po litru benzina i 0,63 eura po litru dizela, od sredine marta do kraja aprila kratkoročno smanjila za po 20 centi, što je, računajući i smanjenje PDV-a (22 posto) trebalo rezultirati pojeftinjenjem goriva na pumpama za 24 centa po litru, što se u startu i desilo, da bi se protokom vremena ta akcizna razlika postepeno topila do nivoa na kojem se otprilike pola te akcizne olakšice prelijeva na maloprodajnu cijenu.
No, čak i ako se zanemari taj djelimični gubitak efekta smanjenja akciza na maloprodajnu cijenu, ostaje nekoliko krupnih sistemskih razlika zbog kojih se ni italijanski primjer ne može preslikati na Bosnu i Hercegovinu. Prije svega, smanjenje akciza na gorivo italijanske vlasti propratile su prijetnjom reaktiviranja poreza na ekstraprofit energetskih kompanija, primjenjivanog na početku rata u Ukrajini, sa stopom od 50 posto na razliku dobiti u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno, Italija nema fiksno propisanu maržu, ali ima transparentnost cijena u smislu njihovog obaveznog dnevno objavljivanja pod državnim monitoringom, zdravu tržišnu konkurenciju i potrošačku svijest koja podrazumijeva bojkot nekorektnih trgovaca, antitrust kontrolu koju provode regulatori tržišta te, što je možda i najbitnije, rigorozne sankcije za manipuliranje cijenama i druge malverzacije – kazne za kartelsko udruživanje i dogovaranje cijena iznose do 10 posto godišnjeg prometa kompanije, što u praksi iznosi na desetine do stotina miliona eura (prošle godine šest italijanskih naftnih kompanija kažnjeno je sa ukupno 936 miliona eura), za varanje potrošača (nepoštena poslovna praksa) putem lažno prikazanih cijena ili obmanjujućih informacija o gorivu do pet miliona eura po pojedinačnom slučaju, a za manipulaciju cijenama na pumpama (neisticanje i neobjavljivanje cijena, naplaćivanje iznad prikazane cijene) do 10.000 eura po lokaciji, uz privremeno ili trajno zatvaranje pumpe, dok za utaje poreza i falsifikovanje faktura slijedi pet do osam godina zatvora, zapljena imovine te zabrana rada kompanije.
Objava Ukidanje akcija na gorivo jača ekstraprofit naftaša? pojavila se prvi puta na Business Magazine.
Miroslav Malinić, komandant Vatrogasne brigade Banja Luka, u izjavi za Radio-televiziju Republike Srpske (RTRS) rekao je da je požar u banjalučkom naselju Lauš, u kome je stradalo jedno dijete, gasilo devet vatrogasaca sa dva vozila.
Intervencija je trajala oko sat vremena, a vatrogasci su na lice mjesta stigli pet minuta nakon prijave gdje su zatekli požar u razvijenoj fazi.
“Јedna soba je gorjela, a ostali dio kuće je bio zadimljen. Na terasi su zatekli beživotno tijelo male bebe i tri osobe su evakuisali sa balkona. Požar nije bio velikog intenziteta, ali smo zatekli beživotno tijelo. Svi koje smo zatekli na balkonu bili su vidno potreseni”, rekao je Malinić te objasnio da su odrasle osobe tijelo bebe iz kuće iznijele na balkon.
Pored vatrogasaca, na licu mjesta bili su bili Hitna pomoć i policija.
Prethodno je Okružno javno tužilaštvo Banja Luka saopštilo da je u ulici Karađorđeva danas oko 10.20 došlo do požara u potkrovlju kuće vlasništvo lica R.K.
“Tom prilikom smrtno je nastradalo dijete, a drugo dijete je zadobilo tjelesne povrede i smješteno je u UKC RS-a Banja Luka. Uviđaj na licu mjesta obavio je dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, zajedno sa policijskim službenicima PU Banjaluka i inspektorom Odjeljenja za eksplozivne materije i poslove zaštite od požara PU Banjaluka”, naveli su iz Tužilaštva.
Dodali su da je uviđaju prisustvovao i dežurni ljekar mrtvozornik Doma zdravlja Banja Luka.
“Tužilac je naložio da se preduzmu sve potrebne istražne radnje i mjere na utvrđivanju okolnosti nastanka požara, a naložena je i obdukcija beživotnog tijela koja će biti obavljena u Zavodu za sudsku medicinu RS”, istakli su iz Tužilaštva.
Nikola Šobot, direkto UKC RS-a potvrdio je da su svi povrijeđeni hitno zbrinuti u Univerzitetskom kliničkom centru RS, gdje ljekari vode borbu za njihovo stabilizovanje. Prema njegovim riječima tri punoljetna pacijenta primljena su sa povredama i posljedicama trovanja te su smještena u dnevnu bolnicu Urgentnog centra.
Najteže povrijeđeni pacijent u ovoj nesreći je maloljetno lice, koje je odmah po prijemu hospitalizovano na Klinici za dječije bolesti. Zbog specifičnosti i težine povreda zadobijenih u požaru, donesena je odluka o hitnom premještaju u Beograd, te je dijete transportovano helikopterom.
(24sata.info)
The post Stravična ispovijest vatrogasca: Tijelo bebe pronađeno na balkonu appeared first on 24sata.info.
Na temelju članka 23. Zakona o namještenicima u organima državne službe u Federaciji BiH („Službene novine FBiH” br: 49/05 i 103/21), federalni ministar pravde objavljuje
JAVNI OGLAS
za prijem namještenika u radni odnos na neodređeno vrijeme
Viši samostalni referent za financijsko-računovodstvene poslove – 1 (jedan) izvršilac
Opis poslova: Priprema i analizira podatke i dokumenta koji su potrebni za izradu Proračuna; vrši zaključna knjiženja i sudjeluje u pripremi izrade godišnjeg obračuna Proračuna; vrši računsku obradu, kontiranje i knjiženje situacija po ugovorima i knjiženje ostalih financijskih dokumenata; obavlja poslove koji se odnose na koordinaciju i logičku provjeru unosa svih vrsta potraživanja kao i kontrolu računske i zakonske ispravnosti dokumentacije koja se unosi u sistem; usuglašava Glavnu knjigu s pomoćnim knjigama i nalozima za knjiženje; usuglašava financijsko s materijalnim knjigovodstvom i vrši knjiženje dokumenata u materijalnom knjigovodstvu; vrši sve poslove vezane za predbilansne radnje i konačno usuglašavanje Glavne knjige i pomoćnih knjiga; popunjava propisane obrasce svih vrsta izvješća i obračuna (periodični i godišnji); te vrši druge poslove koje mu odredi neposredni rukovoditelj.
Opći uvjeti: Pored općih uvjeta propisanih člankom 24. Zakona o namještenicima u organima državne službe u FBiH (da je državljanin BiH, da je punoljetan, da ima opću zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta, da ima vrstu i stepen školske spreme potrebnu za obavljanje poslova radnog mjesta prema pravilniku o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe, da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja internog oglasa nije otpušten iz organa državne službe kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u FBiH, odnosno BiH, da nije obuhvaćen odredbom članka IX 1. Ustava BiH), kandidat treba da ispunjava i sljedeće :
Posebni uvjeti: VŠS, viša ekonomsko-komercijalna škola ili prvi stupanj ekonomskog fakulteta ili druga odgovarajuća viša škola ekonomskog smjera, najmanje jedna godina radnog staža, stručni ispit i poznavanje rada na računaru.
Uz prijavu je potrebno da kandidat priloži sljedeće dokumente (original ili ovjerene kopije):
uvjerenje o državljanstvu (ne starije od 6 mjeseci)
diplomu o završenoj višoj školskoj spremi
potvrdu da ima najmanje jednu godinu radnog staža u struci
uvjerenje o položenom stručnom ispitu
dokaz o poznavanju rada na računaru
ovjerenu izjavu da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja oglasa nije otpušten iz organa državne službe, kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno Bosni i Hercegovini
ovjerenu izjavu da nije obuhvaćen odredbom članka IX I Ustava Bosne i Hercegovine.
Izabrani kandidat će nakon izbora biti dužan dostaviti ljekarsko uvjerenje o općoj zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta ne starije od tri mjeseca.
Kandidat koji nema položen stručni ispit može biti primljen u radni odnos, uz obvezu da isti položi u roku od 6 mjeseci od dana prijema u radni odnos.
Radni odnos se zasniva na neodređeno vrijeme.
Rok za podnošenje prijava kandidata je 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja u dnevnim listovima ( računajući od dana posljednje objave).
Prijave na oglas sa dokazima o ispunjavanju uvjeta dostaviti u zatvorenoj koverti isključivo putem pošte, na adresu:
FEDERALNO MINISTARSTVO PRAVDE
Komisija za provođenje Javnog oglasa za prijem namještenika u radni odnos na neodređeno vrijeme
Ul. Valtera Perića 15
71 000 Sarajevo
sa naznakom – NE OTVARAJ
Nepotpune i neblagovremene prijave neće biti uzete u razmatranje.
Natječaj je preuzet iz drugih izvora oglašavanja. Služba za zapošljavanje HNŽ/HNK ne odgovara za navode iz natječaja, izmjene i dopune za vrijeme trajanja natječaja, niti za greške nastale prilikom prenošenja teksta natječaja.
Natječaj je objavljen na oglasnoj ploči i na web stranici Službe za zapošljavanje HNŽ-HNK
Veliki infrastrukturni projekat na obali Albanije, koji je povezan s Džeredom Kušnerom (Jared Kushner), zetom američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump), suočava se sa sve jačim protivljenjem javnosti i ekoloških organizacija.
Vlada Albanije ovaj projekat na jadranskoj obali predstavlja kao razvojnu šansu koja bi mogla transformisati zemlju, ojačati sektor luksuznog turizma i pomoći njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji (European Union), piše The Independent.Međutim, planirana investicija, koja obuhvata napušteno ostrvo i dio obale na jugu zemlje, izazvala je oštre kritike ekoloških grupa i političkih protivnika dugogodišnjeg premijera Edija Rame (Edi Rama).
Luksuzni projekat ima dvije ključne cjeline: razvoj u području lagune Narta, koja je zaštićeno prirodno stanište, te manji resort na nenaseljenom ostrvu Sazan, bivšoj vojnoj bazi iz doba komunizma.
Planirana izgradnja hotela, vila, apartmana i marine povezana je s Džeredom Kušnerom i njegovom suprugom Ivankom Tramp (Ivanka Trump), kćerkom Donalda Trampa.Ivanka Tramp je u intervjuu za američkog podkastera Davida Senru ispričala kako su lokaciju otkrili sasvim slučajno.
– Bili smo na brodu s prijateljima i stali smo da se okupamo. Tako smo zapravo i pronašli to mjesto – rekla je ona. – Otplivali smo do ostrva. Šetali smo bosi do vrha i bili potpuno oduševljeni.“Investiciona firma povezana s Kušnerom dobila je status specijalnog investitora od albanskih vlasti.Ekološki protesti i zabrinutost zbog prirodeAlbanija ima oko 450 kilometara obale koja je decenijama bila slabo razvijena nakon perioda strogog komunističkog režima.Međutim, ekološke organizacije upozoravaju da bi dijelovi netaknute obale mogli biti predati moćnim investitorima. Nezadovoljstvo javnosti dodatno je poraslo nakon snimaka na kojima se vidi kako privatno obezbjeđenje udaljava jednog aktivistu tokom protesta na lokaciji.
Projekat se planira u okviru prirodnog rezervata i jednog od najvažnijih biodiverzitetskih područja u zemlji, koje predstavlja ključnu tačku za migratorne ptice duž Jadranske rute.Na protestima u glavnom gradu Tirani (Tirana), demonstranti su nosili kartonske figure ružičastih flamingosa, jedne od zaštićenih vrsta ptica koje obitavaju u tom području.Od kraja maja, na terenu su prisutni bageri i teška mehanizacija, otvaraju se pristupni putevi, uklanja pijesak i vegetacija te postavlja ograda, što je dodatno pojačalo zabrinutost ekoloških organizacija.Ekološke grupe iz Albanije i drugih dijelova Evrope osudile su radove, navodeći da se „nepovratno uništavaju“ dugoročno zaštićena staništa.
Albanska agencija za borbu protiv korupcije potvrdila je da je pokrenuta istraga u vezi s projektom, ali detalji nisu objavljeni.Vlada tvrdi da je zemljište koje se koristi u projektu u privatnom vlasništvu, dok kritičari osporavaju proces privatizacije i zakonitost određenih odluka.Premijer Edi Rama brani projekat i tvrdi da je riječ o važnom iskoraku za Albaniju kao turističku destinaciju.- Albanija ne treba da bude zemlja koja se plaši ovakvog izuzetnog projekta, gdje su se okupili izvanredni partneri da investiraju 4 milijarde eura – rekao je Rama.Dodao je: „Dok sam ja ovdje, nema šanse da se ova investicija zaustavi.“
Sličan investicioni projekat ranije je izazvao kontroverze i u Srbiji, gdje je parlament usvojio poseban zakon koji je trebao omogućiti izgradnju luksuznog kompleksa u Beogradu, uz finansiranje kompanije povezane s Kušnerom.Međutim, kasnije su pokrenute optužnice protiv više osoba, uključujući i jednog državnog ministra, zbog zloupotrebe položaja i falsifikovanja dokumenata.Kušner se potom povukao iz tog projekta koji je trebao zamijeniti bivši vojni kompleks sa statusom kulturno-historijskog naslijeđa, čija je pravna zaštita ranije ukinuta.
Objava Projekat vrijedan milijarde u Albaniji pod lupom: Investicija vezana za Kušnera izazvala proteste i istragu pojavila se prvi puta na PressMedia.
Članak preuzet sa Ljepota.Ba orginal možete pronaći na linku: Rekao mi je da se ne miješam u njegov novac, pa sam mu prepustila sve račune
Moj muž Sean zarađivao je 320.000 filipinskih pezosa mjesečno, ali u naš dom nikada nije donosio ni jedan centavo. Svaka plata odlazila je njegovoj majci, bratu i njihovim beskrajnim „hitnim potrebama“. A ja sam plaćala stan, račune, hranu, održavanje i život koji je on pred drugima nazivao našim zajedničkim uspjehom.
Te večeri večerali smo u tišini kada mu je stigla poruka od brata Bena. Ben je tražio 2,4 miliona pezosa za navodni mali posao s prijateljem. Znala sam šta to znači, jer je Ben već godinama imao velike planove, male rezultate i naviku da gubi novac brže nego što ga drugi mogu zaraditi.
Pitala sam Seana šta se desilo ovaj put. On je samo spustio telefon ekranom prema stolu i rekao da je Ben mlad, da mu treba pomoć i da porodica ne okreće leđa porodici. To je uvijek bila njegova omiljena rečenica kada je trebalo uzeti novac iz našeg života i poslati ga njegovima.
Rekla sam mu da nemamo toliko gotovine. Tačno sam znala stanje računa, jer sam ja vodila sve troškove. On je mirno rekao da mogu dati svoj bonus, a on će „dodati nešto“ kasnije.
Tada sam ga pogledala i pitala gdje je njegova plata. Prije nekoliko dana primio je 320.000 pezosa, a ja nisam vidjela ni dio tog novca za stan, režije ili hranu. Prvi put nisam pitala tiho, niti sam ublažila rečenicu da ne povrijedim njegov ponos.
Sean je spustio kašiku i nasmijao se. Rekao je da je novac već dao majci, jer ona ima zdravstvene troškove, i bratu, jer mu treba podrška dok se ne „snađe“. Govorio je kao da je potpuno normalno da njegova porodica dobije sve, a naša kuća ništa.
Rekla sam mu da smo i mi porodica. Podsjetila sam ga da ja plaćam ratu stana, račune, struju, vodu, hranu, internet, sredstva za kuću i sve sitnice koje život traži svakog dana. Pitala sam samo jedno: zar ne može odvojiti makar mali dio svoje plate za naš dom?
Tada se podrugljivo nasmijao. „To je moj novac“, rekao je. „Ja sam se namučio da ga zaradim, i ti nemaš pravo da se miješaš u to kako ga trošim.“
Ta rečenica je u meni ugasila nešto što se godinama borilo da ostane živo. Nisam vikala. Nisam plakala. Samo sam rekla: „U redu.“
Vidjela sam da ga je moj mir zbunio. Navikao je da se raspravljam, molim, objašnjavam i na kraju popustim. Ovog puta sam samo ustala od stola, rekla da sam sita i otišla u svoju radnu sobu.
Na laptopu me čekao e-mail koji sam odlagala sedmicu dana. Kompanija mi je ponudila šestomjesečni projekat u Sjedinjenim Državama, s duplo većom platom, plaćenim stanom i pokrivenim troškovima. Ranije sam htjela razgovarati sa Seanom, jer sam mislila da se velike odluke u braku donose zajedno.
Sada više nije bilo potrebe za razgovorom. Pozvala sam direktora ljudskih resursa i rekla da prihvatam ponudu. Kada me pitao koliko brzo mogu krenuti, odgovorila sam: „Odmah.“
Odštampala sam ugovor, potpisala ga, skenirala i poslala nazad. Svaki potez olovkom bio je mirniji od prethodnog. Dok je printer izbacivao posljednju stranicu, osjećala sam kao da se moj život prvi put poslije dugo vremena vraća u moje ruke.
Sljedećeg jutra Sean je još spavao. Nisam ga budila. Spakovala sam odjeću, laptop, dokumente i sve što je pripadalo meni.
Zatim sam otvorila sef. Uzela sam vlasničke papire, potvrde o stanu, svoje diplome, ušteđevinu za hitne slučajeve i sve dokumente koje sam godinama čuvala. U sefu sam ostavila samo naš bračni list, kao jedini dokaz nečega što je na papiru postojalo duže nego u stvarnosti.
Stan u kojem je Sean živio plaćen je mojom ušteđevinom prije braka kao učešće, a rata je išla iz moje plate. Namještaj sam kupovala ja, račune sam plaćala ja, čak sam i njegovu odjeću često pokrivala kada bi rekao da mu je plata „već raspoređena“. Tek tada sam shvatila da nije on bio hranitelj porodice, nego predstava koju sam ja finansirala.
Nisam ostavila poruku. Nisam htjela da mu dam još jednu priliku da me ubijedi da pretjerujem. Samo sam zatvorila vrata za sobom i otišla na aerodrom sa koferom, pasošem i srcem koje je bilo umorno, ali konačno budno.
Tri dana kasnije, kada sam stigla i uključila telefon, ekran je eksplodirao. Sean me zvao 78 puta i poslao 96 poruka. Prvo je bio ljut, zatim uvrijeđen, zatim zbunjen, a na kraju uplašen.
Pisao je da nema novca za ratu stana, da mu je brat opet tražio pomoć, da majka zove bez prestanka i da su računi počeli pristizati. Pitao je gdje sam, zašto sam otišla i kako sam mogla ostaviti kuću bez ijednog pezosa. Kao da je tek tada shvatio da novac koji nikada nije smatrao svojim problemom zapravo održava njegov život.
Nasmiješila sam se bez radosti i odgovorila mu sa samo četiri riječi: „Sada se ne miješam.“ To je bilo sve što je dobio od mene tog dana.
Kasnije sam saznala da je njegova majka bila bijesna, Ben uvrijeđen, a Sean ponižen jer više nije mogao glumiti velikodušnog sina tuđim odricanjem. Računi su sada stizali njemu, a svaki je bio mala lekcija o tome koliko košta dom koji nikada nije cijenio. Prvi put je morao birati između svoje porodice i stvarnosti.
Ja sam u Americi radila, spavala mirno i prvi put nakon tri godine kupovala sebi kafu bez osjećaja krivice. Nisam otišla da bih ga kaznila, nego da bih spasila sebe od braka u kojem sam imala sve obaveze, a nijedno pravo.
Sean mi je rekao da se ne miješam u njegov novac, pa sam mu konačno pokazala kako izgleda život kada se ja prestanem miješati u sve što sam sama držala na nogama.
Objava Rekao mi je da se ne miješam u njegov novac, pa sam mu prepustila sve račune pojavila se prvi puta na Ljepota.Ba.
U Javnom pozivu za učešće na aukcijskoj prodaji broj 47, broj protokola za prodaju nekretnine na adresama Opatička broj 27 i Demetrova ulica broj 22, Zagreb, Republika Hrvatska, broj protokola: 01-05-15-321/2026 od 20. 5. 2026. godine (u daljem tekstu: Javni poziv), koji je objavljen na web-stranici Vlade TK www.vladatk.kim.ba dana 21. 5. 2026. godine i u dnevnim novinama Večernji list BH od 21. 5. 2026. godine, u poglavlju V – ROK ZA DOSTAVLJANJE PRIJAVA uočena je tehnička (štamparska) greška u četvrtom i petom redu teksta i datumu kojim se definiše rok za prijem prijava.
