Blog Stranica 22

GEOPOLITIČKE IGRE IZA KULISA: Ko će biti novi visoki predstavnik u BiH i šta donosi transatlantski jaz?

Znamo.ba
-
0
GEOPOLITIČKE IGRE IZA KULISA: Ko će biti novi visoki predstavnik u BiH i šta donosi transatlantski jaz?

U Sarajevu je počelo ključno zasjedanje Vijeća za implementaciju mira (PIC), a glavna tema o kojoj bruji domaća i evropska javnost jeste izbor nasljednika Christiana Schmidta. O diplomatskim procesima iza zatvorenih vrata, relaciji VašingtonBrisel, te pozicijama ključnih igrača, za emisiju Špica govorio je Erol Avdović, dugogodišnji novinar, politički analitičar i ambasador BiH u Belgiji i Luksemburgu.

Između diplomatske diskrecije i velikih očekivanja

Pitanje izbora novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini ponovo je u fokusu međunarodne javnosti. Dok javnost s nestrpljenjem očekuje zvanične ishode sjednice Upravnog odbora PIC-a, ambasador Erol Avdović poziva na oprez, naglašavajući specifičnu prirodu diplomatskog djelovanja u prelomnim trenucima.

“Kao diplomata ne smijem imati očekivanja, već trebam skupljati informacije, koje je trenutno najteže dobiti. Sve je počelo mnogo ranije, a sutrašnji dan je zapravo epilog”, objašnjava Avdović, ukazujući na to da se sudbonosne odluke rijetko donose preko noći pred kamerama.

“Pokušavam saznati što više. Vrlo je teško dobiti te informacije. Iz iskustva i analitike znamo kako se sve to odvija iza zatvorenih vrata, jer poznajemo stavove zemalja članica Upravnog odbora PIC-a”, dodaje on.

Evropski samit u Tivtu i regionalni kontekst

Budućnost OHR-a rješava se u izuzetno dinamičnom i napetom momentu za evropsku diplomatiju. Paralelno sa zasjedanjem u Sarajevu, pažnja političkih krugova usmjerena je i prema predstojećem velikom samitu o proširenju Evropske unije u Tivtu.

Na ovaj samit stižu najviši zvaničnici Brisela: predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, nova šefica evropske diplomatije Kaja Kallas, kao i predsjedavajući Evropskog vijeća António Costa, koji već boravi u regionu. Iako su vodeći zapadni mediji primarno okupirani globalnim krizama od Ukrajine do Bliskog istoka, Avdović naglašava da je jedan dio Evrope itekako zaokupiran i zabrinut situacijom na Balkanu.

Transatlantski jaz: “Buldožer diplomatija” naspram institucionalne unije

Jedan od najvažnijih naglasaka u analizi ambasadora Avdovića jeste eksplicitno obznanjen jaz unutar transatlantske zajednice – tačnije, razilaženje u pristupima između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije kada je riječ o BiH.

Neophodnost transformacije Daytonskog sporazuma

Uprkos taktičkim razlikama i vidljivom jazu u operativnom djelovanju između Vašingtona i Brisela, Avdović smatra da i dalje postoji zajednički nazivnik i duboka svijest o krajnjem cilju.

Daytonski mirovni sporazum u svom izvornom, rigidnom obliku mora doživjeti transformaciju kako bi se potpomogla i osigurala dugoročna politička efikasnost zemlje. Bosni i Hercegovini je, zaključuje ambasador, i dalje potreban mentorski rad međunarodne zajednice, ali postavljen na zdravim, funkcionalnim i evropskim temeljima koji će zemlju konačno izvući iz permanentne političke krize.

tvsa.ba

Karišik za TV SA: Dobićemo novog visokog predstavnika, ali ne i novu strategiju; EU nam poručuje da nismo politički faktor

Znamo.ba
-
0
Karišik za TV SA: Dobićemo novog visokog predstavnika, ali ne i novu strategiju; EU nam poručuje da nismo politički faktor

U Sarajevu je počelo dvodnevno zasjedanje Vijeća za implementaciju mira (PIC), a jedna od ključnih tema o kojoj će se raspravljati jeste izbor novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini nakon odlaska Christiana Schmidta. Iako se u javnosti pominje nekoliko imena, niko za sada nema jednoglasnu podršku, a očekivanja javnosti i političkih aktera su podijeljena.

O tome šta donosi sjednica PIC-a i kakva je budućnost međunarodne zajednice u BiH, u emisiji Špica govorila je politička analitičarka Elma Karišik.

Novi visoki predstavnik bez nove strategije

Karišik ističe kako promjena na čelu OHR-a suštinski neće donijeti zaokret u politici međunarodne zajednice prema našoj zemlji.

“Očekivanja su takva da ćemo mi dobiti novog visokog predstavnika, ali nećemo dobiti novu strategiju koja bi u ovom trenutku bila važna za Bosnu i Hercegovinu. Pod tim mislim na spremnost članica PIC-a da nam konkretno pomognu kako bismo konačno postali članica Evropske unije i krenuli reformskim putem koji nam se godinama obećava”, naglasila je Karišik.

Dodala je da analitičari koji prate procese u BiH nemaju ista očekivanja kao građani, prvenstveno zbog poteza još uvijek aktuelnog visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji su od samog starta pokazali loš smjer – poput nametanja Izbornog zakona u izbornom danu, čime su potpuno obesmišljeni prethodni izbori.

“Evo, u ovom trenutku iščekujemo izbore 2026. godine potpuno nesvjesni šta će nam oni donijeti. Puno smo više očekivali, a malo dobili”, jasna je analitičarka.

Koncept “faznog pristupa” – EU nas ne vidi kao partnera

Karišik se osvrnula i na trenutne ponude koje dolaze iz Brisela, ističući da se BiH više i ne nudi stvarno članstvo niti plan rasta, već novi koncept koji u javnost plasira predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Radi se o tzv. faznom pristupanju Evropskoj uniji.

Opstanak OHR-a je pitanje opstanka BiH

Komentarišući jučerašnje proteste građana ispred OHR-a u organizaciji Kruga 99, na kojima je traženo zadržavanje bonskih ovlasti, Karišik je upozorila da je situacija mnogo ozbiljnija nego što domaća javnost i političari misle.

“Pitanje opstanka OHR-a direktno vežem za pitanje opstanka Bosne i Hercegovine. Svima je jasno da BiH u ovom trenutku ne može funkcionisati bez OHR-a. Sudbina BiH i njen opstanak su već odavno na stolu, a da mi toga nismo ni svjesni”, upozorava Karišik.

Razlog za slabu reakciju građana i političku apatiju analitičarka vidi u ranijim političkim dogovorima unutar zemlje. Prema njenim riječima, sudbina ključnih institucija već je načelno trasirana “u vinskim podrumima u Laktašima”, čime je najviše profitirao Milorad Dodik, čija je prvenstvena želja upravo odlazak visokog predstavnika i gašenje OHR-a.

tvsa.ba

Brazilska ljepotica sprema se za penziju, a kćerka je već spremna da je naslijedi

Znamo.ba
-
0
Brazilska ljepotica sprema se za penziju, a kćerka je već spremna da je naslijedi

Foto: Instagram

Alessandra Ambrosio godinama važi za jedno od najprepoznatljivijih lica modne industrije. Njena brazilska ljepota, harizma i impresivna karijera obilježile su brojne modne piste, a mnogi je smatraju jednom od najuspješnijih manekenki koje su nosile krila brenda Victoria’s Secret, uz Adrianu Limu.

Iako danas znatno rjeđe prihvata angažmane nego u vrijeme najveće slave, Alessandra je i dalje redovna gošća prestižnih modnih događaja, zaštitno lice luksuznih kampanja i zvijezda naslovnica vodećih svjetskih magazina.

Najnoviji dokaz njene popularnosti stigao je kroz editorijal za magazin „Harper’s Bazaar“, u kojem nije zablistala sama. Pred objektiv je stala zajedno sa svojom kćerkom Anjom Ambrosio Mazur, koja sve više privlači pažnju javnosti i modnih stručnjaka.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Harper’s Bazaar Brasil (@bazaarbr)

Majka i kćerka pozirale su u nizu elegantnih monohromatskih kombinacija u kojima je dominirala crna boja. Sofisticirani kaputi, efektne haljine i pažljivo odabrani krojevi dodatno su naglasili njihov prepoznatljiv stil.

Fotografije su ubrzo preplavile društvene mreže, a najveću pažnju privukla je upravo 17-godišnja Anja. Mnogi smatraju da je pokazala kako ima sve predispozicije za uspješnu karijeru u svijetu mode te da bi jednog dana mogla krenuti stopama svoje slavne majke.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Harper’s Bazaar Brasil (@bazaarbr)

„Ista majka“, „Nevjerovatno koliko liče“, „Prava nasljednica svoje mame“ i „Obje su predivne“ samo su neki od komentara oduševljenih pratitelja koji su zatrpali objavu.

The post Brazilska ljepotica sprema se za penziju, a kćerka je već spremna da je naslijedi appeared first on Azra Magazin.


azra.ba

Crna Gora zaustavila 90 Srba s kriminalnim dosjeima: sumnja na hibridno djelovanje uoči Vučićeva dolaska

Znamo.ba
-
0
Crna Gora zaustavila 90 Srba s kriminalnim dosjeima: sumnja na hibridno djelovanje uoči Vučićeva dolaska

Crnogorska policija zabranila je u srijedu ulazak u zemlju skupini od devedeset državljana Srbije koji su čarter letom stigli na aerodrom Tivat. Putnici su zadržani na mjestu slijetanja nakon što je pronađena sumnja na mogućo hibridno djelovanje, a zrakoplov je zadržan na pisti radi detaljnih provjera.

Prema neslužbenim informacijama iz Uprave policije, dio putnika koji je stigao letom avionske tvrtke Air Serbia — koji je sletio u 10:41 — registriran je kao sigurnosno relevantne osobe s zapisima u kriminalnom dosjeju. Akcija se odvila dan prije nego što se očekivao dolazak visokog srpskog dužnosnika u Crnu Goru.

Kako prenosi jabuka.tv, incident je iznjedrio pitanja o sigurnosnim rizicima i potencijalnim pokušajima destabilizacije u regiji. Crnogorske vlasti nisu objavile dodatne detalje o identitetu putnika ili točnim razlozima njihovog boravka u zemlji.

Događaj dolazi u vrijeme povećane pažnje na sigurnosne prijetnje u Jugoistočnoj Evropi, a regionalni mediji prate razvoj situacije. Zasad nema službenog komentara od strane aerodroma ili viših vlasti.

Objava Crna Gora zaustavila 90 Srba s kriminalnim dosjeima: sumnja na hibridno djelovanje uoči Vučićeva dolaska pojavila se prvi puta na Posušje.info.

www.posusje.info

Javni poziv za podnošenje prijava branilaca i članova njihove porodice Tuzlanskog kantona u svrhu ostvarivanja finansijskih sredstava za SAMOZAPOŠLJAVANJE 2026

Znamo.ba
-
0
Javni poziv za podnošenje prijava branilaca i članova njihove porodice Tuzlanskog kantona u svrhu ostvarivanja finansijskih sredstava za SAMOZAPOŠLJAVANJE 2026
Ministarstvo za boračka pitanja

Na osnovu člana 16. Zakona o dopunskim pravima branilaca  i članova njihovih porodica, drugi prečišćeni tekst, (“Službene novine Tuzlanskog kantona“, broj: 10/20, 14/22, 9/23, 5/24, 13/24 i 3/26), člana 8. Programa korištenja sredstava za realizaciju dopunskih prava i ostalih izdvajanja sa kriterijima za raspodjelu korisnicima boračko – invalidske zaštite u 2026. godini (“Službene novine Tuzlanskog kantona“, broj: 03/26), člana 23. Odluke o ostvarivanju prava na finansijska sredstva  za samozapošljavanje i zapošljavanje branilaca i članova njihovih porodica na području Tuzlanskog kantona, broj: 11/25 i broj: 02/1-11-15725-1/26 od 21.05.2026. godine), i Odluke o tačnom terminu objave javnog poziva,  broj: 15/1-11-15725 od 02.06.2026. godine,  Ministarstvo za boračka pitanja Tuzlanskog kantona objavljuje:

J A V N I   P O Z I V 

za podnošenje prijava branilaca i članova njihove porodice Tuzlanskog kantona u svrhu ostvarivanja finansijskih  sredstava  za SAMOZAPOŠLJAVANJE

 

I  Lica koja mogu podnijet prijavu  po ovom javnom pozivu

(1) Pravo na finansijska sredstava (u daljem tekstu: sredstva) u svrhu samozapošljavanja  po ovom javnom pozivu ima lice iz člana 1. Zakona o dopunskim pravima branilaca i članova njihovih porodica (u daljem tekstu: Zakon), odnosno:

– član porodice šehida, poginulog, umrlog i nestalog branioca; ratni vojni invalid; dobitnik ratnog priznanja i odlikovanja; demobilisani branilac, mirnodopski vojni invalid, kao i članovi porodice ratnog vojnog invalida, dobitnika ratnog priznanja i odlikovanja, demobilisanog branioca i mirnodopskog vojnog invalida (u daljem tekstu: lice), koji se nalazi u evidenciji Javne ustanove Službe za zapošljavanje Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Služba).

(2) Samozapošljavanje podrazumjeva i zapošljavanje nezaposlenih  lica iz stava (1) ove tačke koja bi koristeći sredstva zajednički registrovali i otpočeli obavljati djelatnost.

 

II Planirana visina sredstva koja se može dodijeliti

   (1) Sredstva se dodjeljuju licu iz tačke I ovog javnog poziva, kao grant, u visini do 15.000,00 KM (slovima: petnaesthiljada i 00/100 KM), odnosno do iznosa učinjenih izdataka iz poslovnog plana, ali ne preko iznosa od 15.000,00 KM.

(2) U slučaju samozapošljavanja lica u statusu ratnog vojnog invalida/demobilisanog branioca/dobitnika najvećeg ratnog priznanja i odlikovanja, kao direktnog učesnika odbrambeno oslobodilačkog rata, odobreni iznos se uvećava za 50% po zaposlenom licu.

 

III Uslovi za dodjelu sredstava za samozapošljavanje

Pravo na dodjelu sredstava po ovom javnom pozivu ima lice pod uslovom da:

  1. je prijavljen na evidenciji Službe  kao nezaposleno lice i koji bi koje bi koristeći sredstva pokrenulo i obavljalo osnovnu djelatnost u svoje ime i za svoj račun,
  2. je tokom trajanja javnog poziva podnijelo zahtjev za registraciju privrednog društva ili obrta kao osnovne djelatnosti.

 

IV Ograničenje prava na dodjelu sredstava za samozapošljavanje

Pravo na dodjelu sredstava po ovom javnom pozivu nema lice koje:

  1. je u periodu od pet godina prije objave javnog poziva koristilo bespovratna sredstva, odnosno kredite na samozapošljavanje/zapošljavanje u skladu sa programima Službe, a nije ispoštovalo ugovorene obaveze,
  2. je već registrovalo i obavljalo istu djelatnost u poslednjih pet godina,
  3. ima neizmirenih dospjelih obaveza po osnovu javnih prihoda iz prethodnih godina,
  4. bi izvršilo registraciju djelatnosti koja spada u oblast:

– priređivanja igara na sreću,

– djelatnosti trgovine na malo odjećom u specijalizovanim prodavnicama (TR butik) i

– djelatnosti pružanja ugostiteljskih usluga iz grupe “barovi” vrste “caffe bar”, koja se odnosi isključivo na usluživanje pića,

  1. je u periodu od momenta objavljivanja javnog poziva pa do potpisivanja ugovora zasnovalo radni odnos kod poslodavca.

 

V Kriteriji za dodjelu sredstava za samozapošljavanje

Red prvenstva za dodjelu sredstava u svrhu samozapošljavanja, utvrđuje se prema broju bodova koji pripadaju licu iz tačke I ovog javnog poziva, prema sljedećim kriterijima:

  1. vrsta djelatnosti,
  2. branilački status,
  3. stepen vojnog invaliditeta,
  4. priznanja i odlikovanja u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: OS BiH) i
  5. dužina prijave na evidenciji Službe.

 

Va Način bodovanja:

(Bodovi po osnovu vrste djelatnost)

Bodovi po osnovu vrste djelatnosti pripadaju na način kako slijedi:

  1. a) proizvodna djelatnost………………………………………………………………………….. 50 bodova i
  2. b) uslužna djelatnost……………………………………………………………………………….. 10 bodova.

 

 (Bodovi po osnovu branilačkog statusa)

(1) Bodovi po osnovu branilačkog statusa, pripadaju na način kako slijedi:

  1. a) licu u statusu člana porodice šehida, poginulog,

    umrlog i nestalog branioca………………………………………………………………………..96 bodova i

  1. b) licu u statusu ratnog vojnog invalida i demobilisanog branioca za svaki započeti mjesec učešća u OSBiH od dana stupanja u OS BIH do 22.04.1996. godine…………………….. 2 boda.

(2) Licu u statusu članova  porodice ratnog vojnog invalida i demobilisanog branioca po ovoj odluci pripada polovina bodova utvrđenih stavom (1) ovog člana.

      

 (Bodovi po osnovu stepena vojnog invaliditeta)

(1) Licu u statusu ratnog vojnog invalida, pored bodova po osnovu branilačkog statusa, na osnovu utvrđenog procenta invalidnosti po poslednjem prvostepenom rješenju, odnosno po rješenju izdatom u postupku revizije, odnosno u postupku kontrole zakonitosti, pripadaju bodovi kako slijedi:

  1. a) RVI 100%, I i II grupa invaliditeta………………………………………………………. .20 bodova,
  2. b) RVI 90%, III grupa invaliditeta……………………………………………………………..19 bodova,
  3. c) RVI 80%, IV grupa invaliditeta……………………………………………………………..18 bodova,
  4. d) RVI 70%, V grupa invaliditeta…………………………………………………..17 bodova,
  5. e) RVI 60%, VI grupa invaliditeta……………………………………………………………..16 bodova,
  6. f) RVI 50%, VII grupa invaliditeta…………………………………………………………….15 bodova,
  7. g) RVI 40%, VIII grupa invaliditeta……………………………………………………………14 bodova,
  8. h) RVI 30%, IX grupa invaliditeta……………………………………………………………..13 bodova i
  9. i) RVI 20%, X grupa invaliditeta……………………………………………………………… 12 bodova.

(2) Licu u statusu članova porodice ratnog vojnog invalida po ovoj odluci pripada polovina bodova utvrđenih stavom (1) ovoga člana.

 

(Bodovi po osnovu priznanja u OS BiH)

(1) Licu kao dobitniku ratnog priznanja i odlikovanja, pored bodova po osnovu branilačkog statusa i bodova po osnovu stepena vojnog invaliditeta, pripadaju i bodovi kako slijedi:

  1. a) Značka “Zlatni ljiljan”, Red hrvatskog trolista, Orden slobode, Red bana Jelačića, Orden Heroja oslobodilačkog rata, Red Nikole Šubića-Zrinjskog, Orden oslobođenja, Red Kneza Domagoja sa ogrlicom, Orden “Zlatnog grba sa mačevima”, Orden “Zlatnog ljiljana sa zlatnim vijencem”, Orden “Zlatnog ljiljana sa srebrenim vijencem”, Medalja za hrabrost, Medalja pobjeda, Medalja otpora, Medalja za vojne zasluge, Policijska Medalja za hrabrost i Zlatna policijska značka – zvijezda………………………………………………………………………………….20 bodova,
  2. b) Srebrena Policijska zvijezda i Srebreni štit……………………………………………..15 bodova i
  3. c) Red hrvatskog pletera……………………………………………………………………………12 bodova.

(2) Licu u statusu članova  porodice dobitnika ratnog priznanja i odlikovanja, po ovoj odluci pripada polovina bodova utvrđenih stavom (1) ovoga člana.

 

 (Bodovi po osnovu dužine prijave na evidenciji Službe)

(1) Licu u statusu člana porodice šehida, poginulog, umrlog i nestalog branioca, ratnog vojnog invalida i demobilisanog branioca, po osnovu poslednje prijave na evidenciji Službe, pripada po dva boda za svaki započeti mjesec od dana prijavljivanja na evidenciju Službe.

(2) Licu u statusu člana porodice ratnog vojnog invalida i demobilisanog branioca, po osnovu poslednje prijave na evidenciji Službe pripada po jedan bod za svaki započeti mjesec od dana prijavljivanja na evidenciju Službe. 

 

 

VI Prioritet za dodjelu sredstava za samozapošljavanje

Ukoliko na preliminarnoj rang listi ili konačnoj rang listi, dva ili više lica imaju isti ukupan broj bodova, prednost kod dodjele sredstava ima lice koje je duže prijavljeno na evidenciji Službe, odnosno u slučaju iste dužine prijave na evidenciji, prioritet se utvrđuje sledećim redoslijedom:

  1. član porodice šehida, poginulog, umrlog i nestalog branioca,
  2. ratni vojni invalid prema većem procentu invaliditeta,
  3. dobitnik priznanja i odlikovanja prema vrsti priznanja i
  4. demobilisani branilac prema dužini učešća u OS BiH.
VII  Iznos i način isplate odobrenih sredstava
  • Sredstva odobrena licu za samozapošljavanje mogu se isplatiti tek kada isto potpiše ugovor kojim se obavezuje da će sredstva utrošiti namjenski prema podnesenoj prijavi.
  • Ugovor iz stava (1) ove tačke zaključuje se na period od 12 mjeseca i to u roku od 15 dana od dana isticanja konačnih rang listi.
  • Lice koje u roku iz stava (2) ove tačke ne potpiše ugovor, smatrat će se da je odustalo od sredstava i gubi pravo na dodjelu istih.

(4) Lice kome su odobrena sredstva obavezno je u roku od 30 dana, od dana potpisivanja ugovora u pisanoj formi, zatražiti uplatu sredstava uz dostavljanje odgovarajućeg dokaza, kako slijedi:

  1. a) original predračun sa specifikacijom troškova, ako se oprema, alati, roba i/ili repromaterijal nabavljaju kod pravnog lica registrovanog kod nadležnog suda, odnosno fizičkog lica koje obavlja obrtničku ili srodnu djelatnost, za koju je registrovano kod nadležnog organa (u daljem tekstu:dobavljač) čije je sjedište u Bosni i Hercegovini ili
  2. b) fotokopija predračuna sa specifikacijom troškova, ako se oprema, alati, roba i/ili repromaterijal nabavljaju od dobavljača iz inostranstva.

(5) Sredstva odobrena za samozapošljavanje isplaćuju se jednokratno.

(4) Lice koje u roku iz stava (4) ove tačke ne podnese zahtjev za isplatu sredstava, smatraće se da je odustalo od istih i sredstva se mogu dodijeliti sledećem rangiranom na konačnoj rang listi.

 

VIII Namjena korištenja sredstava za samozapošljavanje

(1) Sredstva odobrena za samozapošljavanje koriste se za troškove nabavke opreme i/ili alate i/ili roba i/ili repromaterijala koji moraju biti namijenjeni za novu djelatnost za koju se lice registruje.

(2) Nabavka opreme i/ili alata i/ili roba i/ili repromaterijala, ili bilo kakva kupovina, dozvoljena je isključivo kod pravnog  lica registrovanog kod nadležnog suda, odnosno fizičkog lica koje obavlja obrtničku ili srodnu djelatnost, za koju je registrovano kod nadležnog organa  čije je sjedište u Bosni i Hercegovini odnosno lica iz inostranstva.

            (3) Izuzetno, od stava (2) ove tačke, licu se  priznaje izvršena nabavka opreme i/ili alata i/ili roba i/ili repromaterijala  i izvršeno plaćanje nakon objave preliminarnih odnosno konačne rang liste.

 

IX Ograničenje korištenja sredstva

Sredstva odobrena za samozapošljavanje ne mogu se koristiti za:

  1. plate i naknade plate,
  2. plaćanje poreza i doprinosa iz plata,
  3. zakupninu prostora,
  4. režijske troškove (struja, voda, grijanje, komunalni otpad, telekomunikacije, internet, upravljanje zgradom),
  5. gorivo,
  6. troškove reprezentacije,
  7. dugovanja i rezervne gubitke,
  8. kupovinu nepokretnosti (objekata i zemljišta),
  9. adaptaciju, obnovu, rekonstrukciju i modernizaciju objekata za ličnu upotrebu,
  10. najam ili prodaju,
  11. kazne i troškove sudskog spora,
  12. kamate, dugovanja po kamati i kreditiranje trećih osoba,
  13. troškove police osiguranja imovine,
  14. studijske projekte,
  15. iznajmljivanje zemljišta i
  16. kupovinu opreme i/ili alata i/ili roba i/ili repromaterijala od fizičkog lica.

 

X Obaveze lica koji se samozapošljava

  • Lice koje se samozapošljava dužno je vršiti redovan obračun i uplatu poreza i doprinosa u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak i Zakonom o doprinosima.
  • U slučaju prestanka rada registrirane djelatnosti po osnovu koje je lice ostvarilo pravo na sredstva, dužno je u roku od tri dana od dana prestanka rada, o tome obavijestiti Ministarstvo.

(3) Ako u toku ugovornog perioda dođe do prestanka obavljanja  registrovane djelatnosti, lice  je dužno u roku od 30 dana od dana prestanka  obavljanja iste, Ministarstvu vratiti iznos doznačenih, a neopravdanih sredstava, izuzev u slučaju:

  1. više sile (elementarne nepogode, zemljotresi, požari, i dr.);
  2. političkih zbivanja (rat, neredi većeg obima, štrajkovi);
  3. nenamjernog oštećenja/uništenja sredstava iz tačke VIII stav (1) ovog poziva,
  4. usljed teškog oboljenja i
  5. e) smrti korisnika sredstava za samozapošljavanje.

 (4) Za svaku situaciju iz stava (3) ove tačke izuzev tačke b) obavezno je dostavljanje odgovarajuće dokumentacije iz koje se može konstatovati da je nemoguće nastaviti obavljanje registrovane djelatnosti,

(5) Dokumentacija iz stava (4) ove tačke ne smije biti starija od šest mjeseci od momenta nastale situacije. 

 

XI Potrebna dokumentacija

 

Lice uz prijavu za samozapošljavanje koja se podnosi na obrascu iz Aneksa I, obavezno prilaže svu dokumentaciju iz Aneksa II koja ne može biti starija od 30 dana prije objave javnog poziva, kako slijedi:

Redni broj:

Naziv dokumenta

Organ koji ga izdaje dokument

1.       

Prijava za učešće  – ANEX I (original)

Ministarstvo za boračka pitanja TK

 

2.       

Dokaz da je prijavljen na evidenciju JU Službe  za zapošljavanje,

(original ili ovjerena fotokopija)

JU Služba za zapošljavanje

 

3.       

Uvjerenje JU Službe za zapošljavanje da podnosilac nije koristio bespovratna sredstva, odnosno kredite za samozapošljavanje u periodu od pet godina prije objave javnog poziva, a ako jeste da je ispoštovao ugovorene obaveze

(original ili ovjerena fotokopija)

JU Služba za zapošljavanje

4.       

Dokaz da je u toku postupak registracije od nadležnog općinskog/gradskog  organa, odnosno nadležnog suda,

(original ili ovjerena fotokopija)

Nadležni gradski/općinski organ

5.       

Poslovni program za obavljanje djelatnosti (ANEX III) (original)

Ministarstvo za boračka pitanja TK

 

6.       

Dokaz o pripadnosti boračkoj populaciji:

a)      za korisnika prava u statusu, PŠ-PB poslednje rješenje na snazi.

 

b)   za korisnika prava u statusu RVI, oba dokumenta kumulativno:

1.       poslednje rješenje na snazi o priznatom svojstvu RVI i

2.    uvjerenje o dužini učešća u OS BIH FMB 3 obrazac.

3.     

b)   za korisnika prava u u statusu DB:

1.        uvjerenje o dužini učešća u OS BiH.

 

c)    za korisnika prava u statusu dobitnika ratnog priznanja i odlikovanja oba dokumenta kumulativno:

1.       poslednje rješenje na snazi i

2.       uvjerenje o dužini učešća u OS BIH FMB 3 obrazac.

d)      lica u statusu djeteta i supružnika nosioca prava, svi dokumenti od 1. do 4. kumulativno:

1.    poslednje rješenje na snazi nosioca prava,

1.    uvjerenje o dužini učešća u OS BiH,

2.    izvod iz matične knjige rođenih podnosioca prijave i

3.     izvod iz matične knjige vjenčanih podnosioca prijave.

 

e)       lice u statusu udove supružnika korisnika prava, svi dokumenti od 1. do 5. kumulativno:

1.      poslednje rješenje na snazi nosioca prava,

2.     uvjerenje o dužini učešća u OS BiH,

3.     izvod iz matične knjige rođenih podnosioca prijave,

4.      izvod iz matične knjige vjenčanih podnosioca prijave i

5.   ovjerena izjava sa dva svjedoka  da nije stupio/la vanbračnu zajednicu

(original ili ovjerena fotokopija)

 

Gradska/općinska služba nadležna za boračko invalidsku zaštitu (tč.a)

Gradska/općinska služba nadležna za boračko invalidsku zaštitu (tč.1)

 

Grupa za pitanja iz oblasti vojne evidencije (tč.1)

 

 

Gradska/općinska služba nadležna za boračko invalidsku zaštitu (tč.1)

 

 

 

 

 

Gradska/općinska služba nadležna za boračko invalidsku zaštitu (tč.1)

 

 

Grupa za pitanja iz oblasti vojne evidencije (tč.2)

Gradska/općinska služba opću upravu i zajedničke poslove ( tč. 3. i 4.)

 

Gradska/općinska služba nadležna za boračko invalidsku zaštitu (tč.1)

Grupa za pitanja iz oblasti vojne evidencije (tč.2)

 

Gradska/općinska služba opću upravu i zajedničke poslove ( tč. 3., 4. i 5.)

 

7.

 

Uvjerenje  o postojanju/nepostojanju duga po osnovu javnih prihoda iz prethodnih godina

(original ili ovjerena fotokopija)

Porezna uprava F BiH

Ispostave porezne uprave po Grada /općine

8.

Obrazac JS 3610 za lica koja su na evidenciji JU Službe za zapošljavanje kraće od 5 godine, od momenta raspisivanja konkursa.

Napomena:

1. za lica koja su u posljednjih pet godina imala registrovanu djelatnost a što je konstatovano na priloženom obrascu JS3610 Poreske uprave, dužni su uz zahtjev priložiti ftc.rješenja od registracionog organa iz kojeg se može utvrditi vrstu djelatnosti koju su ranije obavljali, a ukoliko lice od poreske uprave ne može dobiti obrazac JS 3610, dužno je dostaviti potvrdu o nepostojanju podataka izdatu u skladu sa članom 19. Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa (“Sl. novine Federacije BiH”, broj: 42/09, 109/12, 86/15, 30/16 i 96/21).

(original ili ovjerena fotokopija)

Porezna uprava F BiH

Ispostave porezne uprave po Grada /općine

9.

Izjava – ANEX IV (original)

Ministarstvo za boračka pitanja TK

10.

Saglasnost  za učešće u projektu  – ANEX V (original)

Ministarstvo za boračka pitanja TK

 

 

XII Rokovi za podnošenje zahtjeva

(1) Prijava na javni poziv sa potrebnom dokumentacijom, podnosi se u roku od 20 dana od dana objavljivanja javnog poziva, na pisarnicu Ureda za zajedničke poslove kantonalnih organa uprave ili putem pošte na adresu Ureda za zajedničke poslove kantonalnih organa uprave, ul. Fra Grge Martića broj 8. 75000 Tuzla,

[sa naznakom]

 

Ministarstvo za boračka pitanja Tuzlanskog kantona,

„Prijava na javni poziv  u svrhu ostvarivanja finansijska sredstva  za SAMOZAPOŠLJAVANJE

branilaca i članova njihove porodice“

 

 (2) Prijavu na javni poziv (Anex I), poslovni program (Anex III), Izjava (Anex IV) i saglasnost  za učešće u projektu ( Anex V)  zainteresovano lice može preuzeti  na/u:

  • internet stranici Vlade Kantona,
  • Ministarstvu i
  • gradskim/općinskim službama nadležnim  za boračko invalidsku zaštitu.

 

Javni poziv je otvoren počev od  03.06.2026. godine do 23.06.2026. godine.

 

Neblagovremene i nekompletne prijave ne uzimaju se u razmatranje, a lica se  o istom obavještavaju putem zasebne liste u kojoj su navedeni razlozi  nerazmatranja.

      

                                                                               Ministarstvo za boračka pitanja  Tuzlanskog kantona

Javni poziv za podnošenje prijava branilaca i članova njihove porodice Tuzlanskog kantona u svrhu ostvarivanja finansijskih sredstava za SAMOZAPOŠLJAVANJE 2026

ANEX I

ANEX II smozapošljavanje

ANEX III

ANEX IV

ANEX V

ANEX VI samozapošljavanje

Odluka

enovosti.ba

Vratila sam se sama nakon operacije, a jedna poruka promijenila je cijelu moju porodicu

Znamo.ba
-
0
Vratila sam se sama nakon operacije, a jedna poruka promijenila je cijelu moju porodicu

Članak preuzet sa Ljepota.Ba orginal možete pronaći na linku: Vratila sam se sama nakon operacije, a jedna poruka promijenila je cijelu moju porodicu

Sa šezdeset sedam godina vratila sam se iz Klivlenda poslije teške operacije srca, noseći mali kofer, otpusne papire i bol koji sam pažljivo skrivala ispod široke bluze. Avion je sletio u Atlantu malo poslije jedan, a ja sam ostala sjediti dok su svi oko mene ustajali, zvali porodice i žurili prema izlazu. Nisam imala snage da ustanem odmah, ali imala sam dovoljno ponosa da se ne raspadnem pred nepoznatim ljudima.

Zovem se Marija Tompson i cijeli život sam bila žena koja ne pravi probleme. Kada me nešto boljelo, govorila sam da je sitnica. Kada bih bila umorna, govorila sam da mogu još malo. Kada bi me porodica zaboravila, govorila sam sebi da su zauzeti i da ne treba sve primati k srcu.

Tri sedmice ranije otišla sam u Klivlend na zahvat koji sam sinu predstavila kao „manju proceduru“. Istina je bila da su mi doktori ugradili uređaj koji je trebalo da pomogne mom oslabljenom srcu. Nisu mi obećali čudo, samo šansu, a u mojim godinama čovjek nauči da šansa ponekad zvuči kao najljepša riječ na svijetu.

Moj sin Filip bio je uspješan advokat, uvijek zatrpan sastancima, rokovima i porukama koje počinju sa „mama, možeš li samo“. Njegova žena Dijana imala je važan posao i raspored koji je cijela porodica morala poštovati. Godinama sam bila ona koja uskače, čuva djecu, vozi, kupuje, kuha i rješava ono što se pojavi između njihovih obaveza.

Kada sam izašla ispred aerodroma, vrućina Atlante me udarila kao mokar zid. Sjela sam na klupu pored mjesta za preuzimanje putnika i otvorila porodičnu grupu. Napisala sam: „Moj let je sletio. Može li neko doći po mene?“

Dijana je prva pročitala poruku. Filip odmah poslije nje. Nekoliko minuta nije bilo odgovora, a onda je stigla poruka od moje snahe: „Danas smo zauzeti, pozovi taksi.“ Kao da se vraćam s odmora, a ne iz bolnice s grudima koje bole pri svakom dubljem udahu.

Filip je dodao: „Zašto nikad ne planiraš unaprijed, mama?“ Te riječi su me pogodile tiše nego šamar, ali dublje. Nisam mu napisala da sam ležala sama u bolničkoj sobi, da sam se budila uz aparate, da mi je medicinska sestra držala ruku jer nije bilo nikoga mog.

Mogla sam im poslati sliku zavoja. Mogla sam napisati da su doktori rekli da ne smijem dugo stajati, nositi kofer ni biti sama prvih dana. Umjesto toga, napisala sam samo: „U redu.“

Pozvala sam taksi i zamolila vozača da mi pomogne s koferom. Bio je mladić po imenu Aron, ljubazan i tih, i primijetio je da teško dišem dok sjedam u auto. Pitao je da li sam dobro, a ja sam automatski rekla da jesam, jer sam to govorila cijeli život.

Na pola puta kući počelo mi se vrtjeti u glavi. Aron je odmah skrenuo s puta i pitao da li treba da me odveze u najbližu hitnu službu. Htjela sam reći ne, ali bol u grudima i hladan znoj na vratu bili su jači od mog ponosa.

U bolnici su me primili brzo, mnogo brže nego što sam očekivala. Doktorica je pregledala otpusne papire iz Klivlenda i samo me pogledala preko naočala. „Gospođo Tompson, ko je trebalo da vas dočeka?“ pitala je, a ja sam prvi put tog dana spustila pogled kao dijete koje je uhvaćeno u laži.

Rekla sam joj da je porodica zauzeta. Nije me osuđivala, ali njena tišina je rekla dovoljno. Objasnila mi je da nisam smjela sama putovati od aerodroma do kuće bez pratnje i da moraju obavijestiti kontakt za hitne slučajeve naveden u mojim papirima.

Taj kontakt nije bio Filip. Nisam to promijenila iz osvete, nego iz iskustva. Prije operacije sam kao kontakt navela svoju staru prijateljicu Elen, ženu koja mi je donijela supu kada sam prije deset godina ostala udovica, dok je Filip tada imao „previše posla“ da svrati.

Elen je stigla za četrdeset minuta. Ušla je u sobu, zagrlila me pažljivo i rekla: „Dosta je bilo, Marija.“ Nije pitala zašto ih nisam zvala opet, jer je znala odgovor. Žene naših godina često ne prestanu voljeti porodicu, samo jednog dana prestanu dokazivati da zaslužuju osnovnu brigu.

Dok sam ležala na posmatranju, telefon mi je počeo vibrirati. Prvo jedan poziv od Filipa, zatim drugi, pa Dijana, pa opet Filip. Do večeri sam imala 48 propuštenih poziva i niz poruka koje su iz minute u minutu mijenjale ton.

Prva poruka bila je ljutita: „Mama, zašto se ne javljaš?“ Druga zabrinuta: „Gdje si?“ Treća panična: „Zvali smo tvoju kuću, niko se ne javlja.“ Onda je stigla ona zbog koje sam zatvorila oči: „Socijalna radnica iz bolnice nas je kontaktirala. Zašto nisi rekla da je operacija bila ozbiljna?“

Nisam odmah odgovorila. Ne zato što sam htjela da pate, nego zato što sam prvi put pustila da se suoče s prazninom koju su sami napravili. Godinama sam bila dostupna za svaku njihovu hitnu situaciju, a moja najveća hitna situacija njima je bila samo loše planiranje.

Sutradan su došli u bolnicu. Filip je ušao prvi, blijed, neobrijan i vidno uplašen. Dijana je stajala iza njega, držeći torbu uz sebe, ali bez onog sigurnog izraza kojim je obično vodila sve razgovore.

Filip je prišao krevetu i rekao: „Mama, zašto nam nisi rekla?“ Pogledala sam ga dugo. Zatim sam tiho odgovorila: „Rekla sam vam da slijećem u jedan. To je bilo dovoljno da dođete po majku koja se vraća iz bolnice.“

Nije imao odgovor. Dijana je pokušala reći da nije znala koliko je ozbiljno, da su mislili da sam dobro, da bi došli da su znali. Nisam vikala, samo sam rekla da sam ih petnaest godina učila da će Marija uvijek biti dobro sama, i da je možda moja greška što sam ih tome tako dobro naučila.

Tada sam iz torbe izvadila plavu fasciklu. U njoj nisu bili dokazi protiv njih, ni optužbe, ni dramatične prijetnje. Bili su moji novi papiri: punomoć za Elen, promijenjen kontakt za hitne slučajeve, ažuriran testament i otkazivanje automatskih uplata koje sam godinama plaćala za njihove sitne „privremene“ potrebe.

Filip je gledao papire kao da ne razumije šta vidi. Rekla sam mu da ih ne izbacujem iz života, ali da više neću biti nevidljiva podrška koju se pozove samo kad treba čuvati djecu, platiti kamp ili uskočiti kad se njihov raspored raspadne. Ako sam dovoljno odrasla da sama dođem iz bolnice, onda su oni dovoljno odrasli da sami vode svoje račune.

Dijana je počela plakati, ali ovaj put nisam žurila da je utješim. Rekla sam joj da suze nisu problem, ali da se briga ne dokazuje u bolničkoj sobi nakon 48 propuštenih poziva. Briga se dokazuje na aerodromu, na klupi, u trenutku kada neko napiše da mu treba prevoz.

Filip je sjeo pored mene i prvi put nakon mnogo godina izgledao je kao dječak, a ne kao advokat koji traži argument. Rekao je da se stidi. Ja sam mu rekla da stid može biti koristan samo ako nešto promijeni, a ne ako služi da se sve vrati na staro.

Nakon toga nisam otišla kod njih na oporavak, iako su me molili. Otišla sam kod Elen, u njenu gostinsku sobu s bijelim zavjesama i mirisom lavande. Tamo sam prvi put nakon dugo vremena dozvolila nekome da meni donese čaj, meni podigne jastuk i meni kaže da ne moram ništa raditi.

Filip je dolazio svaki drugi dan. Nekad je donosio voće, nekad samo sjedio pored mene i učio kako da ne popunjava tišinu opravdanjima. Dijana je trebalo duže da se promijeni, ali prvi put je pitala šta meni treba prije nego što je ispričala šta je njoj nezgodno.

Nisam im zatvorila vrata, ali ih više nisam držala širom otvorena dok mene promaja lomi. Postavila sam granice, a porodica koja se navikla na tvoju dostupnost često ih prvo doživi kao kaznu. Kasnije, ako ima sreće, shvati da su granice jedini način da ljubav ne postane iscrpljivanje.

Danas se oporavljam polako. Srce mi i dalje traži oprez, ali duša mi je lakša nego što je bila prije operacije. Shvatila sam da čovjek ne mora čekati da ga porodica potpuno slomi da bi prestao govoriti „u redu“ kada zapravo misli „dosta je“.

Onog dana na aerodromu mislila sam da sam sama. Možda i jesam bila, ali ta samoća mi je konačno pokazala istinu koju sam godinama uljepšavala. Nije najtužnije kada nema ko da dođe po tebe. Najtužnije je kada cijeli život učiš druge da ne moraju, pa se iznenadiš kada te poslušaju.

Objava Vratila sam se sama nakon operacije, a jedna poruka promijenila je cijelu moju porodicu pojavila se prvi puta na Ljepota.Ba.

ljepota.ba

Kamberović: History Fest je postao prepoznatljiv europski brend i centar oko kojeg se okupljaju historičari iz cijelog svijeta

Znamo.ba
-
0
Kamberović: History Fest je postao prepoznatljiv europski brend i centar oko kojeg se okupljaju historičari iz cijelog svijeta

Jubilarni, deseti po redu History Fest, koji se od 2. do 6. juna održava u Sarajevu, okupio je ugledne domaće i međunarodne naučnike, istraživače i društvene aktere. Ovogodišnja centralna tema festivala fokusirana je na razvoj društava u Jugoistočnoj Evropi poslije velikih ratnih prekretnica, nudeći komparativnu analizu perioda nakon 1945. i 1995. godine. O tome kako se festival razvijao od svojih skromnih početaka do prepoznatljivog evropskog brenda, ali i o lekcijama koje iz prošlosti moramo izvući, u emisiji „Sarajevsko jutro“ TVSA govorio je profesor dr. Husnija Kamberović, jedan od glavnih organizatora ovog značajnog naučnog događaja.

„Kad smo počinjali prije deset godina, naravno da nismo razmišljali da ćemo trajati deset godina. Nismo razmišljali da ćemo trajati dvadeset ili više. Ali smo se razvijali, postepeno smo učili usput kako se to radi jer je ovo specifičan festival. Pokušavali smo nekako od početka da to bude festival, ali da zadržimo ozbiljnu naučnu dimenziju, da se to ne pretvori ni u kakav kič ili populizam. Dakle, na koji način ono što jeste teška, čvrsta istorija prezentirati javnosti i integrirati ljude da aktivno sudjeluju. Mislim da smo postali prepoznatljivi i u krugovima u Evropi i svijetu.“

Fokus ovogodišnjeg festivala na uporednu analizu poslijeratne obnove pokrenuo je brojna pitanja o procesima modernizacije, industrijalizacije, ali i urbanizma. Kamberović objašnjava da je nakon tri decenije od završetka rata 1995. godine došlo vrijeme da se ti procesi posmatraju isključivo kao istorija, ne s ciljem donošenja površnih sudova o tome koje je vrijeme bilo bolje, već kako bi se prepoznali ključni pravci razvoja društva. Kao slikovit primjer različitih modela razvoja, profesor je izdvojio urbanizaciju i funkcionalnost gradskih naselja.

„Možemo uzeti primjer Sarajeva. Imamo neke urbane kvartove koji su se gradili 60-ih ili 80-ih godina, Dobrinju na primjer, i imamo neke urbane kvartove poslije ’95, Tibru ili ne znam šta. I onda je pitanje šta je funkcionalnije. To nam govori o modelu urbanizacije koji se odvija. Naša zadaća kao istoričara bila je da o tome progovorimo, pretpostavljajući da bi ljudi koji donose odluke o razvoju gradova trebali uzeti u obzir iskustva i uvide koje istoričari imaju. Ako hoće – obično neće.“

Osvrćući se na česte javne rasprave i tendenciju da se za današnju stagnaciju i probleme u društvu krivica prebacuje na prethodne režime, Kamberović naglašava da je takav narativ u modernom kontekstu potpuno prevaziđen i besmislen. Prema njegovim riječima, na Balkanu je stvoreno sasvim novo društveno tkivo koje više nema nikakve dodirne tačke sa socijalističkim periodom.

„Mnogi će još i danas reći da nam je za sve kriv taj komunistički i socijalistički sistem. Istina, ostala je neka naslijeđena svijest, ali su već sad stvorene sasvim nove generacije koje se ničega više ne sjećaju. Čak i oni koji su rođeni ’85. ili ’86. godine nemaju nikakva dodirna iskustva s tim ranijim sistemom. Totalno su stvoreni u ovom novom dobu i besmisleno je za ono što nam se danas dešava optuživati neku naslijeđenu svijest. Ta stara vremena su prošla, Jugoslavija je istorijski istrošen model funkcioniranja države i niko o tome više ne razmišlja. Treba uzimati ono što je pozitivno istorijsko iskustvo, a odricati se onoga što je negativno i ne činiti iste greške.“

Kroz panele koji okupljaju stručnjake sa suprotstavljenim pogledima na istorijska pitanja, History Fest se pozicionirao kao jedinstvena platforma za dijalog na ovim prostorima. Kao sjajan primjer te prakse, Kamberović izdvaja diskusije o osjetljivim regionalnim pitanjima, ali i analize međunarodnog uplitanja na Balkanu, poput uloge Visokog predstavnika u BiH, što direktno korespondira s aktuelnim političkim trenucima.

„Danas imamo panel o makedonskom pitanju u kojem sudjeluju istoričari iz Sjeverne Makedonije, Bugarske i Grčke. Ako znamo njihova ranija iskustva, vidjeti ih za istim stolom u Sarajevu kako razgovaraju veliki je uspjeh. Ako išta pozitivno radimo, onda je to promoviranje kulture dijaloga koja je nužna. Također, imamo predavanje mađarskog istoričara koji govori o strategijama provedbe Dejtonskog sporazuma i ulozi visokog predstavnika od Karla Bilta do Pedija Ešdauna. To je nevjerovatno aktuelno, jer upravo danas zasjeda PIK. Mi to nismo znali kada smo pripremali program, ali se pokazalo da smo temu pogodili u sekundu.“

U vremenu opšte globalizacije, jedno od ključnih pitanja festivala jeste i očuvanje kolektivnih i individualnih identiteta. Kamberović poručuje da evropske integracije ne smiju značiti brisanje sopstvene kulture i istorije, već stalni trud pojedinca i društva da u okviru svog identiteta pruže svoj maksimum, te da se kritički odnose prema sopstvenoj prošlosti.

„Mi se ne trebamo odricati nikakvog dijela naše istorije, ona je bogata i ispunjena različitim sadržajima. Pitanje je samo šta iz te prošlosti trebamo uzeti i afirmirati, a čega se trebamo odricati. Mi na Balkanu pogotovo imamo stvari kojih se trebamo stidjeti. Zašto bi neko promovirao ratne zločince ako možemo promovirati ratne heroje ili heroje uopće? Svako bi se trebao truditi da bude najbolja verzija sebe i da u onome što jeste naš posao pružimo maksimum.“

History Fest nudi bogat program i potpuno je otvoren za širu javnost i građane, a profesor Kamberović je uputio poseban poziv studentima i svima onima koji žele čuti drugačije i nove perspektive uglednih predavača iz Pariza, Berlina, Atine i drugih evropskih centara. Između ostalog, najavio je i razgovor sa značajnim savremenicima epohe, poput bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, ali i neke relaksiranije teme poput istorije sporta. Zbog najavljenih vremenskih neprilika u Sarajevu, organizatori su napomenuli da će se svi popodnevni programi, umjesto na spomen-parku Vraca, održati u prostorijama hotela Holiday.

Gostovanje pogledajte na linku ispod:

tvsa.ba

Salkić: SARTR već treću godinu učestvuje u velikom evropskom projektu Dunavske plesne alijanse

Znamo.ba
-
0
Salkić: SARTR već treću godinu učestvuje u velikom evropskom projektu Dunavske plesne alijanse

Sarajevski ratni teatar (SARTR) ponovo pomjera granice teatarskog djelovanja, ovaj put kroz učešće u velikom evropskom projektu Dunavske plesne alijanse (Danube Dance Alliance). Kao kruna trogodišnjeg rada, regionalne saradnje i radionica, SARTR pred sarajevsku publiku donosi bogat program savremenog plesa, čiji je centralni događaj plesna predstava „With Love from Bosnia“, koja će se odigrati u autentičnom ambijentu sarajevske Bembaše. Direktorica SARTR-a, Maja Salkić, gostujući u emisiji „Sarajevsko jutro“ na TVSA, istakla je važnost ovog međunarodnog projekta u kojem, pored Bosne i Hercegovine, učestvuju partneri iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bugarske i Mađarske.

Glavni događaj, plesna predstava „With Love from Bosnia“, zakazana je sutra u 21:30 sati na Bentbaši. Lokacija nije izabrana slučajno; ona je rezultat prošlogodišnjih kreativnih radionica na kojima su, uz mentorstvo arhitekata Amira Vuka Zeca i Borisa Trapara, učestvovali studenti tri sarajevske akademije i Arhitektonskog fakulteta. Namjera tima bila je da se kroz umjetničku formu udahne novi život prostoru koji u sjećanjima Sarajlija zauzima posebno mjesto, ali je godinama bio zapušten.

„To je bio atraktivan prostor na koji su ljudi dolazili da se opuste, da se druže, da plivaju, da se kupaju. Vrlo je zanimljiv prostor koji smo mi pokušali da oživimo. I jeste cilj bio ovog projekta da se razvija paralelno plesna platforma, ali i da se podsjetimo kroz ovaj projekat na urbane dijelove koji su zaboravljeni, a koji i bude različite emocije i sjećanja publike i stanovnika tog dijela grada. Pokazalo se da prostor Bembaše zaista bude različita sjećanja Sarajlija, ali da je atraktivan i kao scenski i teatarski prostor. Mi smo se zaista potrudili kao tim SARTR-a i umjetnici koji učestvuju u samom projektu. Imali smo i pomoć Vlade Kantona Sarajevo, potpuno smo očistili taj prostor, sredili, tako da je sad prilagođen.“

Predstava, koju je koreografski uobličio Branko Mitrović (koreograf porijeklom iz BiH sa adresom u Beogradu) uz asistenticu Zulejhu Kečo, donosi nesvakidašnju fuziju glumačkog ansambla SARTR-a i plesača. Kroz pokret i specifičan dizajn svjetla i scenografije, koju potpisuje Adisa Vatraš-Selimović, predstava progovara o oštrom prelazu društva u sistem neoliberalnog kapitalizma, ali i o emotivnim sidrima tradicije i sjećanja.

„Mi nismo navikli da radimo plesne projekte i napravili smo jednu fuziju glumaca i plesača. Na projektu su angažovani naši glumci: Davor Sabo, Emir Fejzić, Hana Zrno, Iva Prgić, Merjem Šiljak. Adisa Vatraš-Selimović je napravila jednu intervenciju scenografsku u tom prostoru – sačuvala je sam ambijent, samo ga upotpunila. Govori se o savremenom trenutku, o društvu koje je upalo u neki sistem neoliberalnog kapitalizma i brutalnosti odnosa društva prema svim tim zaboravljenim prostorima, ali i ubrzanog života, ali i nekako zastajemo u trenucima tradicije i nečega što su naša sjećanja, posebno na taj atraktivni prostor Bembaše.“

Ova sedmica u SARTR-u potpuno je u znaku savremenog plesa u sklopu festivala „Dani savremenog plesa“ (Jedini Interest Place), a ulaz na sve gostujuće predstave iz regije i Evrope je besplatan. Salkić naglašava da je ključni cilj ovakvih inicijativa dugoročno formiranje i edukacija domaće publike, kao i otvaranje novih prostora za djelovanje mladih umjetnika nakon završetka akademija. Sve ovo ne bi bilo izvodivo bez sistemske podrške evropskih fondova.

„Mogućnosti rada na ovim projektima su nama velike. Daju nam velike benefite. Prije svega u materijalnom smislu, ali i u smislu kadra, prepoznavanja nekih novih generacija. Ne bismo mogli ostvariti ovako ambiciozne projekte u Sarajevskom ratnom teatru da nismo dijelom ovih projekata. To nisu projekti koji se pišu u jednom mjesecu. Traju istraživanja i godinama da prepoznamo šta su to naše stvarne potrebe, na čemu treba raditi, na šta se treba fokusirati i na kraju krajeva u šta bismo trebali investirati u smislu i umjetničkog programa, ali i nekih tehničkih mogućnosti.“

Pored plesne platforme, SARTR za juni najavljuje izuzetno dinamičan repertoar. Publika će moći pogledati uspješne domaće naslove poput predstava „Preobrazba“, „Za život cijeli“ (posvećena FK Željezničar) i dugovječnu, emotivnu porodičnu priču „Moj sin samo malo sporije hoda“. Teatar se priprema i za gostovanje na Festivalu pozorišnih igara u Jajcu, kao i za učešće u programu „Kultura na ulice“ ispred Narodnog pozorišta sa savremenom operom „Tri boje cvekle“.

Posebnu ekskluzivu predstavlja i rad na novoj predstavi koju režira svjetski afirmisana vizuelna umjetnica Šejla Kamerić, što će biti njen prvi angažman u pozorišnoj sferi. Ipak, paralelno sa bogatim umjetničkim životom, u SARTR-u se odvijaju i veliki infrastrukturni radovi.

Gostovanje pogledajte na linku ispod:

tvsa.ba

Vogošćanski dani ponovo okupljaju sve generacije: Pripremljen bogat ljetni program

Znamo.ba
-
0
Vogošćanski dani ponovo okupljaju sve generacije: Pripremljen bogat ljetni program

U Sarajevskom jutru TVSA gostovale su Jasmina Fazlić, pomoćnica načelnika Općine Vogošća za privredu, integrisani lokalni razvoj i društvene djelatnosti i Adna Konaković, direktorica Kulturno-sportskog centra Vogošća, te su tom prilikom najavile predstojeću tradicionalnu manifestaciju „Vogošćanski dani“. Ova kulturno-zabavna manifestacija i ove godine pretvara Vogošću u središte kulture, sporta i zabave, a program službeno počinje u petak, 5. juna, i trajat će sve do 25. juna. Tokom dvadeset dana, posjetioci svih generacija moći će uživati u raznovrsnim sadržajima koji se realizuju u koorganizaciji JU Kulturno-sportski centar Vogošća i JP Radiotelevizija Vogošća, uz punu podršku Općine Vogošća.

Mladost otvara manifestaciju

Čast da svečano otvore ovogodišnje Vogošćanske dane pripala je onima na kojima svijet ostaje – maturantima osnovnih škola sa područja općine Vogošća. Defile maturanata krenut će u petak sa stadiona „Hakija Mršo“, odakle će se, uz pratnju limene muzike, uputiti prema upravnoj zgradi „Jasmin Isanović Žuti“. Tamo ih očekuje kulturno-zabavni program prilagođen njihovom uzrastu, uključujući i posebne videoporuke podrške njihovih učitelja, razrednika i direktora. Odmah nakon defilea, program se nastavlja popularnom manifestacijom „Djeca pjevaju hitove“.

Svjetsko prvenstvo i bogat muzički program na otvorenom

Organizatori su ove godine uveli inovacije u program, prilagodivši satnicu velikim sportskim događajima. Na Trgu branilaca Vogošće, na otvorenoj sceni, bit će organizovan javni doček i prenos utakmica reprezentacije Bosne i Hercegovine na Svjetskom prvenstvu u fudbalu. Pored sportskih uzbuđenja, publika će uživati u koncertima estradnih zvijezda kao što su Ibro Bublin, Neno Murić, Ferid Avdić, grupa Stakleni grad, dok je spektakularno zatvaranje manifestacije 25. juna rezervisano za koncert legendarne grupe Zabranjeno pušenje.

Pozorišne komedije, porodični dani i inkluzivni projekti

S obzirom na to da vogošćanska publika najviše voli smijeh, dramski repertoar ove godine donosi dvije vrhunske pozorišne komedije. Nedjelje su tradicionalno rezervisane za porodicu i najmlađe, pa će tako već 7. juna u Vogošći biti održan cjelodnevni program u sklopu Kids Festivala. Poseban segment manifestacije posvećen je inkluziji: kroz saradnju sa udruženjem „Dajte nam šansu“, SOS Dječijim selima i Staračkim domom „Park“, po treći put će se realizovati izrada inkluzivne slike pod nazivom „Mi“. Ova slika će svečano biti otkrivena 24. juna na Dan općine Vogošća, a u oktobru će postati stalni mural na zgradi „Jasmin Isanović Žuti“.

Sportski duh i nova kinosala

Ljubitelji sporta moći će pratiti brojne memorijalne i revijalne turnire u košarci i malom nogometu, a Vogošća će 10. juna po prvi put ugostiti i završnicu popularnih Sportskih igara mladih, gdje se očekuje prisustvo više od hiljadu djece. Osim toga, zahvaljujući nedavnoj rekonstrukciji kinosale uz podršku Federalnog ministarstva kulture i sporta, građani će već od 4. juna moći uživati u najnovijim filmskim ostvarenjima poput igranog filma „Michael“ i animiranog hita „Super Mario“.

Kompletan i detaljan program sa satnicama bit će ubrzo dostupan na zvaničnim web stranicama Općine Vogošća, KSC-a i RTV Vogošća. Organizatori pozivaju sve građane Kantona Sarajevo, ali i turiste diljem Federacije BiH, da posjete Vogošću i budu dio ove jedinstvene ljetne priče.

Gostovanje pogledajte na linku ispod:

tvsa.ba

Radnik u energani

Znamo.ba
-
0
Radnik u energani

Radnik u energani

Objava Radnik u energani je preuzeta sa TNT PORTAL.

tntportal.ba

1...212223...2.706Stranica 22 od 2.706