Pritvor je predložen zbog postojanja osnovane sumnje da su Anđelo Miletić, Aleksandar Miletić, Marinko Damjanović, Boris Grujić, Nemanja Kerezović, Aleksandar Antonić, Nemanja Milinović, Slobodan Stanković i Vidan Prole, zajedno sa osumnjičenim Sašom Kresojević, počinili krivično djelo Neovlaštena proizvodnja i promet opojnih droga, a osumnjičeni Damjanović sam učinio i krivično djelo Nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija.
U vremenskom periodu od septembra 2020.godine do 23. Oktobra, osumnjičeni su vršila nabavku, držali radi prodaje, posredovali u prodaji i prodavali opojne droge kokain i marihuana korisnicima na području Grada Banja Luka i Laktaša.
– Tužilac je uputio prijedlog za određivanje pritvora u odnosu na osumnjičeni Aneđela Miletić , Stanković i Prole V,(nisu dostupni organima krivičnog gonjenja), te predložio Sudu da u odnosu na ova tri osumnjičena l izda naredbu za raspisivanje potjernice – rekli su u Tužilaštvu.
U odnosu na osumnjičene Aleksandra Miletić i Antonića, pritvor je predložen zbog opasnosti od bjekstva, zbog postojanja osnovane bojazni da bi osumnjičeni boravkom na slobodi mogli uticati na svjedoke, te zbog postojanja naročitih okolnosti koje opravdavaju bojazan da će osumnjičeni ponoviti krivično djelo, u odnosu na osumnjičenog Damjanovića, pritvor je predložen zbog postojanja osnovane bojazni da bi osumnjičeni boravkom na slobodi mogao uticati na svjedoke.
Za Grujića, Kerezovića i Milinovića, pritvor je predložen zbog postojanja osnovane bojazni da bi osumnjičeni boravkom na slobodi mogli uticati na svjedoke, te zbog postojanja naročitih okolnosti koje opravdavaju bojazan da će osumnjičeni ponoviti krivično djelo.
O prijedlogu za određivanje mjere pritvora odlučiće sudija za prethodni postupak Okružnog suda u Banjoj Luci.
The post PRODAVALI OPOJNE DROGE: NAKON HAPŠENJE U AKCIJI ‘OMERTA0, PREDLOŽEN PRITVOR ZA DILERE first appeared on Hayat.ba.
Prošle sedmice su lokalni mediji preneli da je trogodišnje dijete umrlo je u Pečuju, nakon što ga je majka Katalin O. Irma (27) navodno zlostavljala, a potom ostavila da umre. Zločinu je svjedočio njen partner (23), koji je vidio da je djetetu potrebna pomoć, ali ništa nije uradio povodom toga.
Kako prenose tamošnji mediji, mališan je preminuo dan nakon zlostavljanja, a u međuvremenu protiv majke i njenog partnera je pokrenuta istraga za ubistvo.
Kako prenose lokalni mediji, sumnja se da je majka tokom zlostavljanja takvom silinom gurnula dijete, da je ono zadobilo frakturu lobanje prilikom pada, nakon čega je počeo da povraća i krv, i na kraju se ugušilo.
Kako je saopštio Okružni sud u Pečuju, osumnjičeni su živjeli zajedno u stanu, gdje je žena zlostavljala sina 18. oktobra uvečer. Kako se navodi, dijete je plakalo u krevetiću, usljed čega ga je majka uzela iz kreveca, i bacila ga na pod tako da je dijete udarilo glavom o tvrdu površinu.
– Usljed zlostavljanja, mališan je zadobio prelom lobanje i unutrašnje krvarenje, da bi dan nakon toga preminuo zbog nanijetih povreda – navodi se u saopštenju Okružnog suda.
Sud je također dodao da je mališan povraćao usljed povreda. Njen mlađi partner je bio svjedok zločina, ali kako kažu “bio je ravnodušan prema sudbini ranjivog djeteta”.
Majka je u policiji priznala da je tukla dijete, sramno se pravdajući da je bio nemiran i previše plačljiv.
Jedan od rođaka tvrdi da uhapšena nikad nije voljela svog sina, jer je bila kivna na dječakovog oca što ih je napustio.
Prema njegovim, ali i tvrdnjama komšija, dijete je po rođenju bilo smješteno u dom za nezbrinutu djecu, jer ga je majka ostavila. Međutim, prije deset mjeseci je opet preuzela brigu o mališanu.
The post UDARILA DIJETE TAKO DA SE UGUŠILO SOPSTVENOM KRVLJU: JEZIVI DETALJI UBISTVA TROGODIŠNJAKA first appeared on Hayat.ba.
Kako se navodi u optužnici, sve se desilo prije tri godine, tačnije 13. marta u Prijedoru, i to u prostorijama privrednog društva koje je inače i poslodavac oštećenog radnika, pišu Nezavisne novine.
Kako se navodi u optužnici, radnik se nalazio u kancelariji radi razduživanja dokumenata povodom radnih zadataka koji su mu bili povjereni od navedenog poslodavca.
-Optuženi ga je desnom rukom uhvatio za vrat i povišenim tonom mu rekao: “Balo jedan, ko si ti da odlučuješ ko će biti slobodan u mojoj firmi, a ko će ići kad na put. Ti si samo jedna dlaka na m…, šta ti meni možeš”, navodi se u optužnici.
Zatim mu je prijetio da radnik nije svjestan ko je on, šta on “sve može” i da je spreman da ga “odrobija”.
Radnik je uspio da silom ukloni ruku direktora sa svog vrata i da ustane sa dvosjeda na kojem je bio.
-Oštećenog je na radu vrijeđao, ponižavao, zlostavljao i uznemiravao, te povrijedio njegovo ljudsko dostojanstvo, opisanim hvatanjem za vrat narušio mu je zdravlje i nanio tjelesnu povredu u vidu dvije ekskorijacije sa bočnih strana vrata, što je laka tjelesna povreda. Upućenom ozbiljnom prijetnjom ugrozio je sigurnost oštećenog, koji se bojao za svoj život i sigurnost, kao i život i sigurnost njegove porodice”, navodi se u optužnici.
I.B. terete da je učinio u sticaju krivična djela zlostavljanje na radu, tjelesna povreda i ugrožavanje sigurnosti.
The post DIREKTOR FIRME UHVATIO VOZAČA ZA VRAT, VRIJEĐAO, PONIŽAVAO I UZNEMIRAVAO first appeared on Hayat.ba.
Sa dubokom tugom obavještavamo našu rodbinu i prijatelje da nam je draga
MIRSAD MURATBEGOVIĆ
preselio na zagrobni život u ponedeljak 23.10.2023. godine, sa 48 godina.
Sahrana će se obaviti u srijedu 25.10.2023. godine, u 14.30 časova na gradskom groblju Stadion.
OŽALI: majka Šemsudinka, brat Elmedin, rođaci Kerim i Amar, porodice Muratbegović, Čirgić, Vranac, Imširpašić, Kadrić, Buturović, Tucaković, Lončarić, Jusufbegović, Sujović, Krvavac, te ostala rodbina, komšije i prijatelji.
Čaša mlijeka u BiH je sve praznija, a u prilog ovoj tvrdnji govore podaci Agencije za statistiku BiH, koji kažu da je proizvodnja mlijeka za piće u avgustu ove godine iznosila 7.602 tone, što je za 24,2 odsto manje u odnosu na avgust 2022 godine.
Mljekari kažu da su bili svjesni da je proizvodnja u stagnaciji, ali ne i da će to biti gotovo za četvrtinu. Tvrde da razloge ovako lošeg bilansa treba tražiti kod nadležnih u RS i Federaciji BiH, a koji, kako dalje navode, ne vode adekvatne strategije poljoprivrednog razvoja i zaštite poljoprivrednih proizvođača u cjelini.
Koliko je situacija loša, možda najbolje svjedoči podatak da na području Unsko-sanskog kantona u FBiH trenutno postoji 1.200 gazdinstava koja proizvode mlijeko, a prije samo dvije godine, odnosno 2021, bilo ih je 3.500, što znači da je 63 odsto mljekara na ovom području odustalo od proizvodnje. A kada se zna da se u USK proizvodi 30 odsto od ukupne proizvodnje mlijeka u FBiH, jasno je da nešto ne štima.
“U našoj državi se vode strategije za uništenje poljoprivrednih proizvođača”, poručuje za “Nezavisne novine” Ermin Veladžić, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka i mesa Unsko-sanskog kantona.
Tvrdi da se u FBiH trenutno pokušava nametnuti strategija o proizvodnji, koja će direktno iskorijeniti proizvodnju mlijeka, ne samo u FBiH, nego u kompletnoj BiH.
“Oni idu sa tom nekom strategijom koja je donesena u Hrvatskoj. A reći ću ovo, na dan donošenja te strategije, Hrvatska je imala 50.000 gazdinstava, a godinu dana kasnije 3.000. A ti isti ljudi su kreirali istu strategiju za Federaciju BiH. Ovdje vlada nemar države za poljoprivrednim proizvođačem, jer proizvođači u BiH treba da znaju koliko će njihovo mlijeko biti podsticano, kolika će biti proizvodna cijena i kapitalne investicije”, naglašava Veladžić.
Govoreći o kapitalnim investicijama za proizvođače, on podsjeća da su nadležni najavili kako će u FBiH to biti 50 odsto, ali da je to na kraju palo na 23 odsto.
“A preostalih 27 odsto niko poljoprivrednim proizvođačima neće nadoknaditi, nego će oni prodavati svoja grla i tako namirivati ono što su se zaduživali kod banaka, a to znači da će i dalje propadati proizvodnja mlijeka u FBiH, jer mladi odlaze, a država ništa ne preduzima da to zaustavi”, kaže Veladžić te dodaje:
“Mislim da je ovdje cilj zemalja koje kreiraju politiku na Balkanu da se u BiH uništi poljoprivredna proizvodnja, kako bi tada one mogle to namiriti uvozom i ostalim načinima kako se to radi u Evropskoj uniji (EU)”.
On podsjeća da se u trgovinama litra mlijeka od 3,2 odsto mliječne masti prodaje za više od dvije KM, dok je cijena sirovog mlijeka 0,8 KM.
“Ranije je prodajna cijena litre mlijeka bila podijeljena na polovinu prerađivačima, a polovinu proizvođačima, a kod nas je sada palo na proizvođača samo 30 odsto te prodajne cijene”, istakao je Veladžić.
Njegov kolega iz RS Milorad Arsenić lošu situaciju pojašnjava time što su tekuće obaveze proizvođača izuzetno velike, pa je vrlo teško da to izmiruju.
“Ljudi ne mogu da trpe ove osnovne troškove proizvodnje i sigurno je zbog toga došlo do smanjenja iste. Traktor je sam po sebi važna stvar, ali kad vi ne možete kupiti koncentrat za krave i kada ne možete izmiriti obaveze za gnojivo i repromaterijale, onda znate da je tu nešto preskočeno. Kad bismo sve sabrali, troškovi proizvodnje veći su za 80 odsto, a mi smo se zadržali na podsticajnoj politici koja je bila prije 10 godina, a čak i manje, jer smo sami prije nekoliko godina imali 30 feninga po litru mlijeka, a sada imamo 25 i nešto uslovno kroz grlo stoke, ali od toga još nismo dobili ni marku, a i kad bi to bilo, veoma je malo”, pojašnjava Arsenić, koji je predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS.
Prema njegovim riječima, najvećim dijelom na ovu situaciju uticala je politika Ministarstva poljoprivrede RS, koje je, tvrdi, napravilo politiku podsticaja koja je više usmjereni na kapitalne investicije, ali je izostala podrška za dohodak, odnosno podrška po litru mlijeka je vrlo niska.
O ovoj temi, tačnije, o premijama za mlijeko, “Nezavisne novine” pisale su i prije nekoliko dana, a tada je rečeno da mljekari nisu zadovoljni činjenicom da će ovogodišnja premija po muznom grlu u RS iznositi 329 KM, jer su oni tražili da minimalna premija bude 400 KM, a bila im je, poručili su, obećana i veća od toga.
Prema dostupnim podacima, u RS je 25.000 krava u muži, a u 2022. godini je proizvedeno 44 miliona litara mlijeka za potrebe građana.
Muška seniorska rukometna reprezentacija Bosne i Hercegovine će u okviru EHF tjedna za nacionalne timove odigrati dva prijateljska meča protiv Češke u gostima.
Izbornik Irfan Smajlagić je za ovo okupljanje uputio pozive sljedećim igračima: Benjamin Burić (Flensburg; Njemačka), Admir Ahmetašević (Winterthur; Švicarska), Harun Hodžić (Chambery; Francuska), Mirsad Terzić (Wisla Plock; Poljska), Marko Davidović (Tatran Prešov; Slovačka), Mirko Herceg (Csurgoi; Mađarska), Dino Hamidović (Gračanica), Igor Mandić (Selestat; Francuska), Luka Knežević (Sloboda), Marko Panić (Montpellier; Francuska), Nedim Hadžić (Borac), Faris Čolaković (Krivaja), Senjamin Burić (Skjern; Danska), Adin Faljić (Zagreb; Hrvatska), Amir Muhović (Borac), Marko Majstorović (Krka; Slovenija), Adi Mehmedčehajić (Gračanica), Luka Perić (Celje; Slovenija), Srđan Predragović (Graz; Austrija), Ibrahim Haseljić (Gorenje; Slovenija).
Oba susreta protiv Češke igraju se u Brnu. Prvi je na rasporedu 4. studenog u 17 sati, a drugi dan kasnije od 13 sati. Naša selekcija okuplja se u ponedjeljak 30. listopada na Ilidži, a u Češku putuje u petak 3. studenog.
Ovo su utakmice koje će poslužiti izborniku Smajlagiću u pripremi za siječanjsko Europsko prvenstvo na kojem je svoje mjesto po treći put pronašla i naša reprezentacija. A tim BiH će igrati u Manheimu u skupini E sa Švedskom, Nizozemskom i Gruzijom.
Zmajevi prvi susret igraju u četvrtak 11. siječnja u 20.30 sati protiv jednog od favorita Eura, Švedske. Dva dana kasnije, u subotu 13. siječnja od 18 sati BiH igra protiv Nizozemske. Posljednja utakmica grupne faze je u ponedjeljak 15. siječnja od 18 sati protiv Gruzije koja je debitant na Europskom prvenstvu. Er.B.
U Europskom kupu na Čehe i Turke
Tri bosanskohercegovačka rukometna kluba saznala su protivnike u 3. kolu EHF Europskog kupa. Vogošća će za protivnika imati češku ekipu Handball Brno, Leotar se sastaje također s češkom ekipom Karvine, dok će tuzlanska Sloboda igrati protiv turske ekipe Spor TOTO. Sve tri bh. ekipe su domaćini u prvim mečevima koji su na rasporedu 25. i 26. studenog, dok su uzvrati na rasporedu 2. i 3. prosinca.
The post Zmajevi dva puta s Česima u Brnu appeared first on Dnevni.ba.
Dok svijet iščekuje dolazak najnovijih flagship modela tvrtke Xiaomi, postoji uzbuđenje i znatiželja oko onoga što nas očekuje u svijetu pametnih telefona.
Samsung One UI 6.0 u opticaj kreće sljedeći tjedan
Dok mi strepimo i pripremamo se za otkrivanje noviteta koje nam Xiaomi donosi, ta tvrtka nas potajno “uzbuđuje” s raznih izvora na internetu. Danas, imamo privilegiju da zavirimo u budućnost i bolje upoznamo Xiaomi 14, te ga usporedimo s konkurencijom, kao što su iPhone 15 i iPhone 15 Pro.
Xiaomi 14 u usporedbi sa iPhone 15 i iPhone 15 Pro modelima !
Ubrzo će Xiaomi 14 biti predstavljen svijetu, a mi već imamo priliku zaviriti u neke aspekte ovog pametnog telefona. Na prvi pogled, izgled Xiaomi 14 je zadivljujući.
Xiaomi HyperOS otkrio arhitekturu – razvoj krenuo 2010. godine
Na službenim slikama koje su procurile u javnost, ovaj uređaj zablistava u svojoj bijeloj boji s ravnim, sjajnim okvirom, čime sugerira kvalitetu izrade. Okvir je, čini se, izrađen od nehrđajućeg čelika, što će sigurno privući one koji traže izdržljivost i sofisticiranost u svom pametnom telefonu.
Pogled na Xiaomi 14:
Prednja strana Xiaomi 14a nosi AMOLED zaslon od 6,36 inča, koji je sada standardna veličina za flagship uređaje. No, ono što će vas odmah privući je izrez za selfi kameru koji je smješten u gornjem dijelu zaslona. Ova estetska odluka sugerira minimalistički dizajn koji je usmjeren na maksimiziranje prostora za prikazivanje sadržaja na ekranu.
Xiaomi HyperOS na dostupnim fotografijama
Xiaomi također dijeli dimenzije okvira oko zaslona, koje iznose 1,61 mm sa gornje i bočne strane te 1,71 mm s donje strane. To je impresivno jer ukazuje na smanjenje okvira oko zaslona i veći naglasak na prikazu. S manje vidljivih okvira, korisnici će doživjeti veće zadovoljstvo korištenja telefona i uživati u većem prikazu sadržaja.
Pogled na Xiaomi 14:
Fizičke tipke za paljenje i kontrolu glasnoće nalaze se na desnoj strani uređaja, što je uobičajeno za većinu pametnih telefona. Ova raspored tipki omogućava lak pristup funkcijama telefona bez kompliciranja dizajna. Ergonomija je ključna, a Xiaomi je očito vodio brigu o tom aspektu.
Xiaomi pozdravlja MIUI i donosi HyperOS – prvi na redu je Xiaomi 14
No, ono što najviše privlači pažnju na Xiaomi 14 je njegov impresivan sustav kamera. Stražnji dio uređaja domaćin je tri kamere s lećama Leica Summilux.
Glavni senzor ima dijagonalu od 1/1.31 inča i piksele veličine 1.2µm, te impresivan otvor blende od f/1.6. Šuška se da će glavni senzor biti OmniVision OV50H s kapacitetom od 50 MP, što sugerira visoku kvalitetu fotografija koje će ovaj uređaj moći snimiti.
Xiaomi 14 i Xiaomi 14 Pro donose benchmark rezultate testiranja
Osim glavnog senzora, Xiaomi 14 također će biti opremljen telefoto objektivom s ekvivalentom od 75 mm i rezolucijom od 50 MP, te ultraširokim modulom od 50 MP. Ova raznolikost kamera omogućit će korisnicima da istraže različite stilove fotografiranja i postignu profesionalne rezultate.
Kakve fotografije radi kamera Xiaomi 14 modela:
Nadalje, vanjski izgled otoka kamere također je doživio ažuriranje. Dizajn kamera sada ima posebne klinove koji ga čine privlačnijim i prepoznatljivim. Xiaomi očito ulaže trud u estetski aspekt svog pametnog telefona, a to će sigurno privući ljubitelje dizajna.
Samsung uzima četvrtog dobavljača za baterije Galaxy S24 serije
Osim fotografija izgleda samog telefona, Xiaomi je odlučio podijeliti i nekoliko uzoraka fotografija koje su snimljene kamerama Xiaomi 14. Slike koje su objavljene na Xiaomi Weibo računu pokazuju impresivan dinamički raspon, boje i oštrinu. Ovo sugerira da će Xiaomi 14 biti izvrsno oruđe za ljubitelje fotografije, koji traže visoku kvalitetu i kreativne mogućnosti u svom pametnom telefonu.
Kakve fotografije radi kamera Xiaomi 14 modela:
I dok Xiaomi 14 obećava izvanredne značajke, ne zaboravimo na datum njegovog službenog lansiranja – 26. listopada. To je trenutak kada ćemo saznati više o svim specifikacijama, funkcionalnostima i inovacijama koje Xiaomi donosi svojim kupcima. Tada ćemo dobiti potpune informacije o cijeni i dostupnosti ovog uređaja.
Google Play trgovina uvodi još jaču zaštitu protiv zlonamjernog softvera
S druge strane, Xiaomi 14 će se morati suočiti s žestokom konkurencijom na tržištu pametnih telefona. Apple će uskoro predstaviti iPhone 15 i iPhone 15 Pro, a očekuje se da će i ti uređaji donijeti niz poboljšanja i inovacija.
Kakve fotografije radi kamera Xiaomi 14 modela:
Bitka za dominaciju na tržištu pametnih telefona nikada nije bila žestokija, a korisnici će biti ti koji će imati najviše koristi od ovog natjecanja, jer će imati priliku odabrati uređaj koji najbolje odgovara njihovim potrebama.
A1 i Netflix sklapaju partnerstvo
Xiaomi 14 obećava da će biti impresivan pametni telefon s izvrsnim značajkama i kamerama visoke kvalitete. Dok se bliži datum njegovog lansiranja, svijet s nestrpljenjem očekuje sve što će nam Xiaomi ponuditi.
Xiaomi 13T, 13T Pro i lepoglavska čipka
S usporedbom s konkurencijom kao što su iPhone 15 i iPhone 15 Pro, vidimo da je Xiaomi ozbiljan igrač na tržištu pametnih telefona i da će nas zasigurno iznenaditi.
Aleksa Šantić biografija poznatog pjesnika i akademika
Aleksa Šantić bio je pjesnik i akademik iz Bosne i Hercegovine. Rođen je u Mostaru 27. svibnja 1868. godine, a preminuo također u Mostaru 2. veljače 1924. godine.
Od 1904. do 1912. godine nastale su njegove najljepše pjesme. Njegovu poeziju i poeziju najbolje možemo opisati kao spoj tradicije i modernog tog doba.
Njegov uspjeh u književnosti bio je obrnuto proporcionalan privatnom životu, koji je na kraju završio razočaranjem, tugom i bolešću u samo 56. godini života, od neizlječive bolesti.
Aleksa Šantić biografija – Privatni život
Aleksa Šantić bio je jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnika novije lirike. Otac mu je rano umro, pa je brigu o njemu preuzeo stric.
Imao je i sestru Radojku i dva brata Jakova i Peru. Život je proveo u trgovačkoj obitelji u kojoj nitko nije mario za njegov talent.
Nakon što je završio trgovačku školu u Trstu, a zatim u Ljubljani, vraća se u rodni Mostar.
Ljubav prema poeziji dijelio je sa svojim bratom Jeftanom, ali nije uspio dostići Aleksin uspjeh i njegova poezija je bila manje poznata.
Aleksa Šantić biografija
Poslovni život
Godine 1887. postaje saradnik “Goluba”, zatim “Bosanske vile”, “Nove Zete”, “Javora”, “Otadžbine”.razvijanje nacionalne svijesti.
Tada je izabran za prvog dopredsjednika mostarskog pododbora „Prosvjeta“. Godine 1896., kada je pokrenuta “Zora”, bio je jedan od njezinih prvih urednika.
Godine 1888. otišao je u Ženevu, ali je jedva “izdržao tamo tri tjedna; u naivnoj pjesmi “I can’t be here” jednostavno je zavapio kako ne podnosi stranca. 1907. godine
Mostar ga je izabrao “kao jednog od svoja četiri zastupnika” za prvu skupštinu Narodne organizacije. Godine 1908. “počeo je ozbiljno ozdravljati, najprije od bubrežnih kamenaca, a zatim, nakon svjetskog rata, od toboparalize”.
“Za vrijeme aneksione krize on je zajedno sa Svetozarom Ćorovićem i Nikolom Kasikovićem prebjegao u Italiju i stavio se na milost i nemilost srpske vlade, kao što će to opet učiniti 1912. godine, na početku Balkanskog rata”.
Za vrijeme Prvog svjetskog rata bio je zatvoren kao talac i “u dvaput ponovljenoj parnici” optužen zbog svojih pjesama. Po završetku rata biran je u Mostaru za člana Srpskog odbora.
Mezar Alekse Šantića u Mostaru
Ljubavni život Alekse Šantića
Što se tiče ljubavnog života, Šantić se vrlo mlad zaljubio u Anku Tomlinović. No, ostavlja je zbog pritiska pravoslavne obitelji koja nije odobravala njegov izbor.
Mnogi kažu da je bila Šantićeva neostvarena ljubav.
U tom trenutku života Aleksa Šantić bio je jako razočaran samim sobom i smatrao se velikom kukavicom. Anka je bila njegova velika ljubav i posvetio joj je brojne pjesme, ali njihova ljubav tada nije bila moguća.
Na kraju je napustila Mostar i udala se za starijeg gospodina iz Zagreba. Anka je bila kći vlasnika foto studija Stjepana Tomlinovića koji se doselio u Mostar.
Alexa je pratio svaki njezin korak, sjedio u trgovini čekajući da se pojavi kako bi joj se mogao približiti. Činila mu se kao priviđenje…
Tajanstvena, sama ili u pratnji mlađeg brata, prošetala je asfaltiranim ulicama Mostara, zaokupljajući misli mladog Šantića.
Viđali su se svaki dan, i svaki put kad bi se slučajno vidjeli, popričali i prošetali. Kasnije mu je kroz smijeh priznala da je namjerno uvijek izlazila u isto vrijeme, nadajući se da će shvatiti satnicu i iskoristiti priliku da je vidi.
Kad je od drugih doznala da objavljuje pjesme, od Alekse je tražila primjerke Goluba i Nevena koje je redovito čitala i komentirala.
Aleksa Šantić kasnije se prisjetio kako joj je prvi put izjavio ljubav. Napisao je pjesmu “Ako hoćeš”, samo za nju. Pjesma od pet strofa brzo se našla u Ankinim rukama.
„Ako želiš da ti pjevam
Volim tu tihu noć,
Pusti svoju gustu kosu
Mirisna meka svila!”
No, spletom okolnosti, Aleksa Šantić nešto kasnije upoznaje Zorku Šolu iz Mostara, koja ga napušta i ostavlja slomljenog srca. Njegov nesretni ljubavni život inspirirao je njegovu ljubavnu poeziju.
Mnogi su mislili da je Šantić zaljubljen i u Eminu, kojoj je posvetio svoju poznatu pjesmu “Emina”, međutim, ona je imala samo jedanaest godina kada je pjesma objavljena.
Pjesma je nastala po narudžbi jednih beogradskih novina, a cilj je bio opisati Bošnjake s tog područja. Iako je riječ o ljubavnoj pjesmi, ona nije nastala iz ljubavi prema Emini.
U pjesmama srpskog i bosanskohercegovačkog književnika Aleksa Šantića stihovi često poprimaju tugaljivi ton, bez obzira na temu.
Autor obrađuje ljubavne pjesme čije su teme usamljenost, neostvarena ljubav, neuspjeh života i njegova proganjanja. Sve nam to govori da se to radi u modernoj poeziji.
Spisateljica nam donosi ispovjednu, intimnu liriku, nostalgiju, usamljenost i tugu, što se najbolje vidi u pjesmi „Predbadnjak“.
Kroz stihove se protežu motivi suosjećanja, patnje, trpljenja i žrtve, što najbolje možemo uočiti u pjesmama „O klasje“, „Kleb“, „Očevi moji“, „Pjesma podzemlje“, „Moja domovina“, „Ostani“. ovdje”, “Mi znamo sudbinu”.
“Emina” je prvi put objavljena 1902. godine u časopisu “Kolo”. Tek šest godina kasnije Aleksa Šantić je odlučio da je, izmijenjenu, uvrsti u knjigu “Pjesme”.
U zadnjoj verziji pjesma je ispala puno sažetija, ali i bolja nego u početnoj verziji. Pjesnik je izbacio mnoge slabe i nepotrebne dijelove, a stihovi su mnogo bolje obrađeni.
Preinake unesene u pjesmu govore o tome koliko je pjesnik odmakao u korištenju pjesničkoga instrumentarija, ali i koliko je izoštrio svijest o tome što točno pjesmom želi reći.
Aleksa Šantić biografija
Emina – analiza pjesme
Emina je popularna pjesma koja se često pjeva u Bosni i Hercegovini, ali malo ljudi zna da je za riječi zaslužan pjesnik Aleksa Šantić. Iako je nastala po određenim pravilima i pravi je književni tekst, ipak je to narodna pjesma – sevdalinka.
U pjesmi se osjeća i čuje jezična aritmija, odnosno izmjenjuju se i sudaraju dva međusobno kontradiktorna glasa.
U prvoj strofi pjesme jezik je svečan i poetičan. Jedna rečenica unosi ravnotežu u pjesmu i obuhvaća četiri stiha. Sastoji se od turcizama koji su spojeni u rime.
Boravak u “hamanu” čini osobu ranjivom i erotski osjetljivom. Imam je opisan kao institucija koja u tišini stoji kao prepreka pjesnikovom ostvarenju njegove ljubavne čežnje. Ona je svojevrsni nevidljivi zid između pjesnika i djevojke. Uočimo rimu hammam-imam koja je zatvorila krug zasnovan na jedinstvu.
U prvoj verziji pjesma nije bila podijeljena na strofe, ali moramo reći da je bila važna jer prva i druga strofa dolaze u suprotan odnos.
Ispričane su različitim glasovima i na početku su nam odmah predstavljena dva suprotstavljena govora.
U prvoj strofi vidi se čist jezik, u ravnoteži. Pojačana je svečanom dikcijom, odnosno doza poetičnosti podignuta je na višu razinu.
Tako je riječ “aman” postala “haman”, čime je uklonjen prizvuk da je pjesmu izgovorio sam pjesnik. Isto tako, “Imam” je u originalnoj verziji pjesme bila “Abdul”, ali je na kraju postala “stara”. Ime je uklonjeno kako ne bi odvratilo pozornost od svečanosti. Također, pojačava se pridjev “stari”.
U konačnoj verziji posuđeni motivi Sevadlinke nestali su ili su svedeni na najmanju mjeru koja nije mogla ugroziti pjesmu.
Pjesma je u prvoj verziji dobila samostalnost kakvu prije nije imala. Sve današnje dorade dale su pjesmi čistoću i jedinstvo, koje nije imala.
U drugoj strofi stihovi mogu snažno djelovati na čitatelja zbog mješavine poetskog i prozaičnog govora.
„Ja, kako je pusto! imam toliko toga, Ne bi se stidjela da je sa sultanom! Još kad hoda i pomiče se ramenima… Ni Hodgsonov dosje mi više neće pomoći!…”
Druga se strofa razlikuje od prve po tome što donosi isprekidan govor pun uzvika. Stihovi se više ne pjevaju kao u prvoj strofi. U drugoj strofi pjesnik nam govori kako da se oslobodimo pritiska emocija.
“Emina” se može okarakterizirati kao dvojezična, odnosno dvoglasna pjesma. U kasnijim prepravkama vidimo da pjesnik u drugoj strofi nije ništa promijenio, čak ni zarez. Očito je mislio da je cijela druga strofa potpuno pogođena.
Pridjev pusta javlja se dva puta, prilikom opisa Emine koja je pusta, a nakon toga i njenih pleća.
Pridjev nam u ovom slučaju ne govori ništa konkretno o djevojci, već nam govori što pjesnik osjeća u sebi, u svojoj duši. Priča nam o svojim osjećajima čežnje, iznenađenja, ali i čežnje i čuđenja koje je osjetio kada je ugledao djevojku.
U pjesmi nema pravog opisa djevojke, iz teksta ne saznajemo ništa. Znamo samo da njeni pokreti i njeno rame snažno djeluju na pjesnika, do te mjere da je opčinjen njome i njenom ljepotom.
Jedini detalj koji nam pjesnik daje u pjesmi jesu „guste pletenice“. Pletenice postaju glavni izvor događaja u pjesmi.
Ipak, pjesnik nas na kraju vodi do duhovnog i daje do znanja da ono što je u duši može nadživjeti vanjsku ljepotu.
Aleksa ŠantićBibliografija
“Pjesme”, Mostar (1891.)
“Pjesme”, Mostar (1895.)
“Pjesme”, Mostar (1901.)
“Pod maglom” Slika iz gornje Hercegovine, Beograd (1907.)
„Pjesme“, Mostar (1908.)
“Pod maglom” Slika iz Gornje Hercegovine, Mostar (1908.)
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić doživio je šok na sjednici Vijeća sigurnosti posvećenoj odnosima Srbije i Kosova. Naime, Sjedinjene Američke Države zatražile su izručenje svih osumnjičenih za terorizam u aferi Banjska, odnosno sukobu srpskih paramilitarnih skupina sa snagama kosovske policije na sjeveru Kosova koji se dogodio 24. septembra, što je udarac hladnom krpom za Vučića, piše Jutarnji list.
Tada je, podsjetimo, došlo do puškaranja između kosovske policije i terorista, u kojem je ubijen jedan policajac te četvorica napadača, a jedan od vodećih srpskih političara s Kosova, potpredsjednik stranke kosovskih Srba, Srpske liste i bliski suradnik Aleksandra Vučića, Milan Radoičić, priznao je svoju umiješanost u organizaciju napada.
– SAD osuđuje napad. To je bio čin koji je ugrozio živote građana Kosova. Treba postojati puna odgovornost temeljena na zakonu – rekao je zamjenik stalnog predstavnika SAD-a pri UN-u Robert Wood na Vijeću sigurnosti. Ovo je vrlo ozbiljna prijetnja te pokazatelj da SAD incident kod manastira Banjska ne smatra samo terorističkim činom, nego da je Srbija odgovorna za njega, što je Vučića dovelo, blago rečeno, u škakljivu situaciju. Vučić, očito, ima sve manje manevarskog prostora, a i polako u Briselu gube strpljenje zbog njegovih poteza, a i opozicija je namirisala krv i svoju šansu.
JOŠ STROŽI STAV?
Osim toga, autor nedavno usvojene Rezolucije o sukobu u Banjskoj, hrvatski europarlamentarac Tonino Picula, rekao je u razgovoru za portal nova.rs: “Ako Milan Radoičić ne bude izručen Prištini, to će zakomplicirati ionako teške odnose Srbije i Kosova.”
– Osim toga, potencijalne reakcije međunarodne zajednice mogu rezultirati još strožim političkim i diplomatskim djelovanjem prema Srbiji – rekao je Picula za novu.rs.
Brisel poziva Beograd da surađuje u istrazi oko Banjske, a Picula kaže da “Srbija ne mari za te apele”, čemu ide u prilog i činjenica da nije uvela sankcije Rusiji iako su s tim u vezi stizali mnogo jači pritisci iz EU.
– Što se tiče suradnje Srbije, teško je s apsolutnom sigurnošću potvrditi njezin angažman u rasvjetljavanju konflikata, a kada Srbija i surađuje, često to čini s figom u džepu. Kada je ovaj incident došao na dnevni red Europskog parlamenta, više od 90 posto zastupnika osudilo je taj incident – istaknuo je Picula.
Pogotovo jer se Srbiji istovremeno prigovara da još nije uvela sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu, što joj se, još uvijek, tolerira, navodno kako bi se Vučića “odvojilo od savezništva s Putinom”, što je, navodno prioritet SAD-a u odnosu na Srbiju. Tonino Picula stoga kaže kako je “važno napomenuti i da je Europski parlament već nekoliko puta izrazio duboku zabrinutost zbog situacije na Kosovu i poteza srpskih vlasti, naročito zbog odnosa Beograda s Rusijom i Kinom”. Prema Piculi, i “ovo predstavlja dodatni faktor koji se uzima u obzir prilikom razmatranja potencijalne upućenosti i uključenosti srpskih lidera u ovaj događaj”.
I SANKCIJE SE SPOMINJU
Europski parlament zbog toga je zatražio određene sanacije protiv Srbije, čak do suspendiranja pregovora s EU, koji doduše već godinama tavore u mjestu. No, i opozicija u Srbiji želi profitirati na Banjskoj. Tako je šef stranke Srbija centar Zdravko Ponoš rekao za N1 da Aleksandar Vučić mora “snositi političku odgovornost zbog Banjske jer je nanesena nesumnjiva šteta”.
– Opozicija ga mora ‘čerečiti‘ na slučaju Banjska – ističe Ponoš.
I kosovska predsjednica Vjosa Osmani zatražila je izručenje Radoičića Kosovu, pogotovo nakon njegova priznanja. Radoičić je, nakon incidenta, pobjegao u Srbiju, gdje je bio priveden i ispitan na beogradskom sudu, ali je već nakon 24 sata pušten uz obvezu nenapuštanja Srbije. Predsjednica Osmani tvrdi da je Srbija “željela aneksiju sjevera Kosova u stilu Krima”, te optužila Beograd da “paravojne skupine ‘Civilna odbrana‘ i ‘Severna brigada‘ dobivaju financijsku podršku Srbije, a obučavane su na poligonu na Pasuljanskim livadama”.
Aleksandar Vučić nastoji se izvući iz ove nelagodne situacije, pa je najavio prijevremene izbore za kraj ove godine, a upravo je ova situacija oko Banjske bila okidač za taj potez. Vučić je već dao nalog svojoj stranci (doduše, on više nije na njezinu čelu) te drugim partnerima, kao što je SPS Ivice Dačića te neke manje prorežimske stranke, da se mora ostvariti apsolutna skupštinska većina kako bi Vučić kontrolirao Srbiju te imao mogućnost mijenjanja Ustava bez problema s opozicijom.
On se na ovaj način priključio kampanji koju ZADA Pharmaceuticals provodi u ovom mjesecu kako bi podigla svijest žena o preventivnom djelovanju protiv ovog opakog oboljenja.
Mjesec oktobar posvetili smo borbi protiv raka dojke u želji da potaknemo što više žena na sudjelovanje, solidarnost i podršku. Od iznimne je važnosti podizati svijest ženske populacije o učestalosti i težini ovog oboljenja. Pozivamo sve žene da urade preventivne preglede i da se informiraju o samopregledu dojki. Veliko hvala Amelu koji se odazvao našem pozivu, i koji je u kratkom video clipu i sam pozvao majke, supruge i djevojke da se odazovu i preventivno djeluju ističu u ZADA Pharmaceuticals.
Pozivi ženama upućeni su sa društvenih mreža, te obraćanjem medijima i javnosti općenito. Potaknuta je interakcija u kojoj su žene podijelile vlastita iskustva o pregledima i borbi sa bolešću, a ZADA Pharmaceuticals je priredila i prigodne poklone.
Karcinom dojke je jedno od najčešćih malignih oboljenja kod žena u BiH. Svjetska zdravstvena organizacija obilježava Međunarodni mjesec borbe protiv raka dojke s ciljem podizanja svijesti i promovisanja pravovremene i učinkovite kontrole, dijagnoze i liječenja žena širom svijeta. Od karcinoma dojke godišnje u svijetu umiru stotine hiljada žena. Prema podacima Međunarodne agencije za istraživanje karcinoma godišnje se registruje 1,38 miliona novoboljelih od raka dojke. Istovremeno godišnje se registruje 458.000 smrti čiji je osnovni uzrok rak dojke (IARC, Globocon, 2008).
ZADA Pharmaceuticals d.o.o. je jedan od vodećih bosanskohercegovačkih proizvođača lijekova sa stopostotnim domaćim vlasništvom i godišnjim kapacitetom proizvodnje 3 milijarde tableta i 300 miliona kapsula za oko 150 generičkih lijekova. ZADA Pharmaceuticals je u posjedu najvišeg standarda za proizvodnju lijekova – EU GMP standarda, a koji omogućava izvoz u zemlje EU i svijeta.
Radi se o visokozahtjevnom standardu u farmaceutskoj industriji kojim se mogu pohvaliti samo rijetki proizvođači. Kompanija trenutno zapošljava 150 farmaceuta, tehnologa, doktora, inženjera, i ostalog osoblja, sa prosječnom starosnom dobi 35 godina. Pored važećih EU smjernica Dobre Proizvođačke Prakse (EU GMP) i standarda EN ISO 9001, kvalitet je osiguran i internim standardima u skladu sa Poslovnikom kvaliteta ZADA Pharmaceuticals.
MEĐUNARODNI MJESEC BORBE PROTIV RAKA DOJKE: AMEL TUKA POZVAO ŽENE DA URADE PREVENTIVNE PREGLEDE first appeared on Hayat.ba.
