Uz pomoć ovog teksta dajemo vam odgovor na pitanje “Što je antimaterija?” Na prvi pogled djeluje kao nešto iz znanstvene fantastike, ali antimaterija…
potpuno je stvaran i jedan je od najčudnijih fenomena u svemiru.
U biti, to je “ogledalo” obične materije – sve od čega smo sazdani ima svoju suprotnost, s istim svojstvima, ali obrnutim električnim nabojem. Zamislite svijet u kojem svaki atom ima svog “blizanca”, ali nikada ne smije sresti tog blizanca.
Kad bi se to dogodilo, uslijedilo bi trenutačno uništenje s obje strane. Upravo se to događa kada materija i antimaterija dođu u kontakt — nestaju u djeliću sekunde i pretvaraju se u čistu energiju. Nema ostataka, nema pepela, samo energija.
Ideja o antimateriji nije proizašla iz mašte, već iz matematike. Kasnih 1920-ih fizičari su shvatili da njihove jednadžbe imaju “višak rješenja” — nešto što nije imalo smisla sve dok nisu pretpostavili da postoji cijeli paralelni skup čestica.
Nedugo zatim, ta je pretpostavka potvrđena kada je otkriven pozitron, prva antičestica. Od tog trenutka antimaterija je iz teorije prešla u stvarnost.
Danas to znamo antimaterija postoji svuda oko nas, ali u tragovima. Nastaje u kozmičkim zrakama, može se proizvoditi u laboratorijima, pa čak i koristiti u medicini, ali nikada u količinama koje bi bile opasne za planet.
Razlog je jednostavan — izuzetno ga je teško napraviti, a još teže čuvati. Čim dotakne običnu materiju, nestaje.
Ono što znanstvenike najviše brine nije kako antimaterija funkcionira, već zašto je ima tako malo. Prema svim teorijama, nakon Velikog praska materija i antimaterija su morale biti stvorene u jednakim količinama.
Ako je to istina, postavlja se logično pitanje — gdje je nestala antimaterija? Zašto je svemir kakav danas vidimo gotovo u potpunosti sastavljen od materije?
Jedna od najvećih misterija moderne fizike je upravo ta neravnoteža. Neki znanstvenici smatraju da je u ranim trenucima svemira postojala mala “greška” u korist materije, koja je bila dovoljna da danas postojimo. Da nije bilo te sićušne razlike, sve bi se međusobno poništilo i svemir kakvog poznajemo ne bi ni postojao.
Zbog ogromne energije koja se oslobađa pri sudaru materije i antimaterije, često se postavlja pitanje može li to biti gorivo budućnosti. U teoriji, čak i mala količina mogla bi pokretati svemirske brodove ili cijele gradove.
No, stvarnost je daleko od toga — proizvodnja antimaterije danas je toliko skupa i neučinkovita da je praktična primjena još uvijek nedostižna.
Međutim, činjenica da već koristimo antimateriju u medicini pokazuje da to nije samo teorija. Riječ je o stvarnom, opipljivom fenomenu koji se svakodnevno proučava i koji bi jednog dana mogao potpuno promijeniti način na koji razumijemo energiju, prostor i vrijeme.
Antimaterija nas podsjeća na jednu važnu stvar — svemir nije ni približno tako jednostavan kao što se čini. I dok znanost polako otkriva svoje tajne, jasno je da smo tek na početku razumijevanja onoga što zapravo postoji oko nas.
Zamislite svemir kao nešto gotovo nezamislivo veliko. Milijarde galaksija, svaka s milijardama zvijezda, a mnoge od tih zvijezda imaju planete koji kruže oko njih
Znanost danas potvrđuje da planeti slični Zemlji nisu nimalo rijetki i da uvjeti za život postoje na mnogim mjestima. Kada se sve ovo sagleda, prirodno se nameće jedno pitanje – ako je svemir tako pogodan za život, zašto ne možemo vidjeti nikoga osim sebe?
izvor: Zanimobostidana.com
