Džamija Kalin hadži Alije bila je jedna od najljepših u Sarajevu, a na lokalitetu gdje je džamija bila smještena prije nacionalizacije i potpunog rušenja i zatrpavanja terena od strane komunističkih vlasti, u toku su radovi konzervacije ostataka džamije, mezarja i mekteba, nakon čega bi se moglo krenuti u njenu novu izgradnju.
Huso Salihović, rukovodilac Odjela za pravne poslove u Vakufskoj direkciji Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, u razgovoru za Agenciju MINA kaže da predstoji još puno posla da se ovoj džamiji, koja je izgrađena 1535. godine i na tom lokalitetu egzistirala do 1947. godine, vrati stari sjaj, no, naglašava da se na tome radi.
Ističe i da je realizacija ovog projekta bila dosta specifična, a s obzirom na njegov značaj za Islamsku zajednicu i društvo općenito, sastoji se iz tri faze.
Prva faza, koja je završena 2017. godine, bio je projekt arheološkog istraživanja koji je realiziran u saradnji Vakufske direkcije, Društva arheologa 1894 i Muzeja Grada Sarajeva.
Salihović je govorio o tome zašto su vršena arheološka istraživanja na lokalitetu na kome su već ranije vršena ista istraživanja.
„Naime, u javnosti je plasiran stav da je u vrijeme nakon rušenja džamije rađena ekshumacija mezarja i da nema više kaburova na tom području. U određenom trenutku to je bio i stav lokalne zajednice. Međutim, IZ je raspolagala određenim informacijama da nije urađena ekshumacija mezara, nismo se nikad složili sa tim stavom, sve vrijeme smo tražili da se uradi arheologija. Nakon dugotrajnog insistiranja Općina nam je ipak dala saglasnost za arheološka istraživanja. I kao što smo i pretpostavljali, otkriveni su temelji džamije, mekteba, kaldrme i veliki broj mezarova“, kazao je Salihović, navodeći da je time prva faza realizirana.
…
Ističe i da „Islamska zajednica, još od vremena pokušaja da se na haremu izgradi spomenik Francu Prešernu, insistira na oživljavanju džamije“.
„Dok traju radovi na konzervaciji nastavljaju se aktivnosti na formiranju uvjeta za realizaciju treće faze projekta. U svakom slučaju izražavamo zadovoljstvo zbog započete konzervacije ostataka, jer jedino na taj način možemo zaštititi sve ono što smo pronašli i javnosti prezentirati“, poručio je Salihović,a prenosi Muslimanska informativna agencija.
Izvor: ( www.tvsa.ba / Znamo.ba )
