Izvoz iznosi 8,2 milijardi KM i manji je za 8,18 posto, dok je uvoz u Bosnu i Hercegovinu iznosio 14,30 milijardi KM i veći je za 3,07 posto u odnosu na isti period 2023. godine.
Na konferenciji za novinare u Sarajevu, direktor Sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, Slaviša Ćeranić, sa saradnicama Amilom šehić i Belmom Alihodžić, prezentovao je osnovne pokazatelje spoljnotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine sa svijetom u prvoj polovini ove godine, s fokusom na trgovinu s najznačajnijim partnerima.
Analize za period januar-juni pokazuju da pogoršanje obima razmjene leži u smanjenoj privrednoj aktivnosti u EU.
Kada je riječ o proizvodima i tarifama, većinu pada izvoza čine električna energija, željezo i čelik, te proizvodi hemijske industrije. Najveći rast izvoza zabilježen je kod namjenske industrije i farmaceutskih proizvoda.
Bosna i Hercegovina je mala ekonomija, izložena promjenama spoljnotrgovinskih odnosa i eksternim faktorima na koje ne može uticati. Važno je sagledati mogućnosti i razviti mehanizme za ublažavanje negativnih efekata.
Uprkos nestabilnim vremenima, očekuje se poboljšanje u drugom dijelu godine sa pozitivnim trendom ekonomske projekcije za EU i Bosnu i Hercegovinu.
Objava Usporavanje ekonomije u eurozoni odrazilo se i na privredu Bosne i Hercegovine – očekuje se poboljašanje u drugom dijelu godine pojavila se prvi puta na Business Magazine.
Izvor: ( business-magazine.ba / Znamo.ba )
