Uključujući i pitanje postupnog ukidanja fosilna goriva i kako finansirati energetsku tranziciju u zemljama u razvoju, piše Reuters.

Ovo su neka ključnih pitanja u pregovorima COP28 koji počinju 30. novembra u Dubaiju.

Razgovor o klimatskom napretku

Glavni zadatak na COP28 je prva procjena napretka zemalja u ispunjavanju cilja Pariskog sporazuma iz 2015. godine o ograničavanju globalnog porasta temperature na “znatno ispod” 2 stepena Celzijusa, dok je cilj 1,5C.

S obzirom da globalni napori zaostaju, zemlje će pokušati tokom ove “globalne analize” da se dogovore oko plana kako bi svijet krenuo na pravi put da ispuni klimatske ciljeve, što bi moglo uključivati hitne korake ka smanjenju emisije CO2 ili jačanju investicija u zelenu tehnologiju.

Kako započinju pregovori COP28, zemlje se sukobljavaju oko toga da li bi ova vježba trebala staviti teret na sve zemlje ili samo na najbogatije zemlje svijeta da učine više jer su ispustile najviše emisija koje zagrijavaju planetu u istoriji.

Od zemalja se očekuje da ažuriraju svoje nacionalne ciljeve i planove za smanjenje emisija do 2025. godine.

Budućnost fosilinih goriva

Najteži razgovori na COP28 mogli bi se fokusirati na buduću ulogu fosilnih goriva i na to da li bi se zemlje trebale obavezati da će početi postepeno ukidati upotrebu uglja, nafte i plina koji emituju CO2.

Zemlje su se na COP26 složile da postepeno umanjuju upotrebu uglja, ali nikada se nisu složile da napuste sva fosilna goriva – glavni izvor emisija koje zagrijavaju planetu.

Sjedinjene Države, Evropska unija i mnoge klimatski ugrožene zemlje insistiraju na konačnom sporazumu COP28 koji obavezuje zemlje da postepeno ukinu fosilna goriva. Ali Grupa 20 se nije uspjela dogovoriti o ovoj tački na svom samitu u julu, a zemlje uključujući Rusiju rekle su da će se protiviti postupnom ukidanju fosilnih goriva.

Dok je novi predsjednik UAE COP28 Sultan al-Jaber rekao da je postepeno smanjenje fosilnih goriva “neizbježno”, zemlje čekaju da vide hoće li UAE potaknuti druge naftom bogate zemlje da podrže ideju na COP28. Jaber se suočio s kritikama zbog svoje dvostruke uloge šefa državne naftne i plinske kompanije UAE ADNOC i budućeg predsjednika pregovora o klimi.

Tehnologije za rješavanje štetnih emisija

Ujedinjeni Arapski Emirati i druge zemlje čije ekonomije zavise od fosilnih goriva žele da COP28 uključi fokus na tehnologije u nastajanju koje su dizajnirane za hvatanje i skladištenje emisija CO2 pod zemljom.

Iako Međunarodna agencija za energiju kaže da su ove tehnologije za smanjenje emisija ključne za postizanje globalnih klimatskih ciljeva, one su također skupe i trenutno se ne koriste u velikoj mjeri. EU i drugi su zabrinuti da će se koristiti za opravdanje daljnje upotrebe fosilnih goriva.

Povećavanje kapaciteta čiste energije

Zemlje će razmotriti postavljanje ciljeva za utrostručenje kapaciteta obnovljivih izvora energije i udvostručenje ušteda energije do 2030. godine – prijedlog koji su iznijeli Evropska unija, Sjedinjene Američke Države i predsjedavajući UAE COP28.

Čini se da će ovo dobiti široku podršku, a glavne ekonomije G20, uključujući Kinu, već podržavaju cilj obnovljivih izvora energije.

Ali EU i neke klimatski osjetljive zemlje inzistiraju na spajanju ovog obećanja za jačanje obnovljivih izvora energije s postupnim ukidanjem fosilnih goriva, što je dovelo do sukoba.

Finansiranje troškova klimatskih promjena

Borba protiv klimatskih promjena i njihovih posljedica zahtijeva zapanjujuću količinu ulaganja , daleko više nego što je svijet do sada planirao u budžetu.

Zemlje u razvoju će trebati najmanje 200 milijardi dolara svake godine do 2030. da se prilagode pogoršanim klimatskim utjecajima kao što su porast obalnog mora ili oluje, prema UN-u. Osim toga, trebat će im finansijska sredstva da pomognu u zamjeni zagađujuće energije čistim izvorima.

Tu su i troškovi štete koju već uzrokuju klimatske katastrofe. Na COP28, zemlje će imati zadatak da uspostave fond za “gubitak i štetu” kako bi pomogli u tome, za koji zemlje u razvoju kažu da bi trebao otključati najmanje 100 milijardi dolara do 2030. godine.

Ove ogromne cijene čine pregovore UN-a o klimi napetim.

Ranjive nacije žele više novca potrošenog na prilagođavanje svijetu koji će sigurno postati topliji u narednih nekoliko decenija. Oni žele da bogate nacije, čije su prošle emisije CO2 u velikoj mjeri uzrokovale klimatske promjene, da plate.
EU i SAD su rekli da će uložiti novac u fond za klimatske štete na COP28, ali također govore o potrebi za privatnim finansijama za pomoć.

Bogate zemlje se također suočavaju s pritiskom da dokažu da su ispunile zakašnjelo obećanje o klimatskim finansiranjima da daju 100 milijardi dolara godišnje zemljama u razvoju.

“Sporedne ponude”

Izvan zvaničnih pregovora UN-a, vlade i kompanije će davati vlastita saopćenja.

Ujedinjeni Arapski Emirati planiraju pokrenuti dobrovoljno obećanje naftnih i plinskih kompanija za smanjenje emisija, u pokušaju da dovedu industriju fosilnih goriva u borbu protiv klimatskih promjena.

Ostale inicijative koje bi trebalo da budu objavljene na marginama COP28 uključuju obećanja o suzbijanju emisija gasa staklene bašte metana, ograničavanju emisija iz klimatizacije i ograničavanju privatnog finansiranja elektrana na ugalj.

(033.ba)