Proljetna sjetva u Bosni i Hercegovini počinje za dvije sedmice. Ove godine za 50% skuplja nego ranije. Repromaterijal nikad skuplji. Cijena dizela prešla je tri marke, a sistemsko rješenje u vidu plavog dizela i dalje je mrtvo slovo na papiru. Subvencija nema, kao ni intervencija iz robnih rezervi. Poljoprivredni proizvođači i struka upozoravaju – bez konkretnih subvencija, domaća proizvodnja hrane mogla bi postati neodrživa.
Subvencionirani plavi dizel koji je ključ opstanka – simbol je neispunjenih obećanja. Uprkos tome mašine na njivama ne smiju stati. Međutim, rast cijena repromaterijala i energenata direktno utiče na same troškove poljoprivredne proizvodnje.
-Govorimo o mineralnim đubrivima koja već nedostaju na tržištu, koja su između 30 i 40% skuplja, tako da je trenutno sad sjetva skoro do 50% skuplja nego prošle godine – istakao je Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.
Koliko je situacija alarmantna u praksi, najbolje pokazuje primjer velikih proizvođača. Na Poljoprivrednom dobru Butmir, gdje se priprema zemljište za 240 hektara sjetve, troškovi vrtoglavo rastu.
-Mi očekujemo obzirom na cijenu goriva i cijenu mineralnih đubriva da će proizvodnja poskupiti za 20 do 30, ako ne i 40% ove godine – poručuje Alen Mehić, izvršni direktor proizvodnje u PD Butmir.
Mehić dodaje i da misli da bi uvođenjem plavog dizela proizvodnja se sigurno smanjila za nekih 20 do 30 posto, možda malo manje ili više, ali u tom rangu bi se kretalo da se uvede plavi dizel kao alternativa.
Razlika između običnog i plavog dizela je isključivo u boji i porezu. I dok ga regija koristi kao zaštitu od krize, u Federaciji BiH ona još ne postoji. Mnogi zahtjevi poslati su nadležnima, međutim, nikakvog odgovora, a robne rezerve služe samo za hitne slučajeve.
-Rezerve se koriste u slučaju elementarnih nepogoda, prekida snabdijevanja, nekih prekida snabdijevanja željeznica, voza i tako dalje, prohodnost puteva, zatvaranje, blokada granica. Tada Vlada Federacije kaže kome, kada i na koji način se može dati ta rezerva – poručuje Damir Kreso, predsjednik Uprave Terminala FBiH.
I dok se čeka elementarna nepogoda, struka upozorava da je ona već tu – u troškovima proizvođača.
-Plavi dizel je koncept koji imaju manje-više sve razvijene zemlje u svijetu, koji, znači, omogućava poljoprivrednicima da kupuju jeftinije naftne derivate, da bi time smanjili ulazne troškove i time smanjili prodajne cijene – istakao je Aziz Šunje, profesor sa Ekonomskog fakulteta UNSA.
Stručnjaci, također upozoravaju da su poljoprivredne politike u Bosni i Hercegovini neujednačene. Dok Republika Srpska godinama subvencionira dizel sa oko 80 feninga po litri, podrška u Federaciji je tek u nekoj ranoj fazi i često nedovoljna za ozbiljnije unapređenje.
-U Federaciji i naravno svim pripadajućim kantonima nema neke značajnije podrške repromaterijalima koji su vrlo bitni za proljetnu sjetvu o kojoj pričamo. Svaka vrsta pomoći je dobrodošla i pomoć u plavom dizelu dolazi u obzir naravno i znači nešto za poljoprivrednog proizvođača. Međutim, čini mi se da suštinske promjene su mnogo dublje i traže mnogo ozbiljniji pristup – poručio je Sabahudin Bajramović, profesor na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu na Univerzitetu u Sarajevu.
Iako strategije postoje – njihova primjena kaska za potrebama na terenu. I dok se čekaju dublje sistemske promjene, poljoprivrednici u sjetvu ulaze s nadom da će im klimatski uslovi biti naklonjeni, jer kako kažu ekonomska računica odavno je prestala biti njihova saveznica.
TVSA
