U jesen 2024. godine je Evropska unija uvela dodatne carine na uvoz kineskih električnih vozila kako bi zaštitila svoje tržište i lokalne proizvođače automobila. Međutim, kineske kompanije su brzo pronašle rupu u zakonu i brzo povećale isporuke hibrida, koji su izuzeti od carina. Tako su prošle godine isporuke hibridnih vozila iz Kine u Evropu naglo porasle, za čak 155 posto! Dok je u oktobru 2024. na evropsko tržište isporučeno samo 3.800 kineskih hibrida, prošlog jula je, na primjer, prodati 50.000 vozila.
U prvom kvartalu ove godine, samo jedan kineski proizvođač – BYD – u Evropi je prodao 71.850 vozila, što je rast od 152,9 posto. Kao rezultat toga, kineski modeli sada čine više od trećine segmenta hibridnih vozila u Evropi. Bez obzira na pogonski sklop, kineski proizvođači automobila činili su 6 procenata evropskog tržišta automobila u prvoj polovini godine, u poređenju sa samo 3,2 posto u istom periodu 2025.
Shvativši da postojeće protekcionističke mjere nisu dovoljne za obuzdavanje kineskih kompanija i održavanje konkurentnosti evropskih proizvođača automobila, zvaničnici EU su osmislili plan za uvođenje novih carina na hibride iz Kine, sličnih onima koje se primjenjuju na električna vozila. Ovo je objavljeno sredinom ljeta, uz napomenu da će za odobrenje novih carina biti potreban konsenzus, odnosno glas svih država članica EU.
Očigledno, nisu se svi složili, jer su nedavno, umjesto uvođenja novih carina, vlasti EU predložile da Kina dobrovoljno ograniči izvoz hibridnih vozila na evropsko tržište, smanjujući svoj udio na 15 posto, odnosno dvostruko manje od trenutnog udjela. Ako Kina ne pristane na ovo dobrovoljno samoograničavanje, EU je zaprijetila uvođenjem dodatnih carina sličnih onima koje se već primjenjuju na kineske električne automobile.
Ovaj naizgled čudan prijedlog ima historijske paralele. Japan je 1986. godine pristao na sličan ultimatum i dobrovoljno ograničio izvoz automobila u Evropu, pridržavajući se ovog obećanja do 1999. godine. Međutim, ostaje nejasno hoće li Kina pristati da ponovi samonametnutu zabranu Japana. Trenutno kineske kompanije pokušavaju da se zaštite od potencijalnih carina lokalizacijom proizvodnje u Evropi: BYD planira otvoriti četiri nove fabrike ili preuzeti postojeće od evropskih proizvođača automobila.
Na sličan način, kineski proizvođači mogli bi zaobići američke tarife koje je nametnuo Donald Trump. Američki predsjednik je otvoren za to da kineske kompanije otvore automobilske fabrike u Sjedinjenim Državama, stvarajući nova radna mjesta za Amerikance. Međutim, detroitska velika trojka – General Motors, Ford i Chrysler – bili su protiv toga. Preko Američkog vijeća za automobilsku politiku (AAPC), lobističke organizacije koju su vodili, pokušali su prenijeti zakonodavcima Washingtona pogubnost ove ideje.
Argumenti ostaju isti: kineski proizvođači automobila uživaju povlašteni tretman kineske vlade, prednosti slabe vrijednosti yuana i druge netržišne konkurentske mehanizme. Stoga će njihov ulazak na američko tržište, čak i kroz izgradnju novih fabrika, prema riječima izvršnog direktora AAPC-a Matta Blunta, naštetiti svim zainteresovanim stranama: proizvođačima automobila, radnicima u auto industriji i kupcima.
Druga lobistička organizacija, Savez za automobilske inovacije (AAI), koja predstavlja proizvođače automobila na američkom tržištu, čak je predložila trajnu zabranu uvoza kineskih automobila. Cilj: eliminirati prijetnju nacionalnoj sigurnosti od visokotehnoloških kineskih automobila, koji prenose osjetljive informacije o Amerikancima direktno Kineskoj komunističkoj partiji!?
