Hong Kong je prvi put prestigao Švajcarsku kao najveće svjetsko prekogranično središte bogatstva, jer je priliv ulaganja s kineskog kopna pomogao da zasjeni tradicionalno utočište.
Menadžeri bogatstva na kineskoj teritoriji rezervirali su 2,9 biliona dolara međunarodne imovine u 2025. godini, prema procjenama Boston Consulting Groupa.
Oko 60 odsto toga došlo je iz kontinentalne Kine, a BCG predviđa da će brzi porast azijskog bogatstva proširiti jaz između Hong Konga i Švajcarske na gotovo 600 milijardi dolara do kraja decenije, piše Financial Times.
Klijenti raspoređuju imovinu
Rast Kine podstaknut je povratkom aktivnosti tržišta kapitala u Hong Kongu koji je kompanijama omogućio prikupljanje sredstava u inostranstvu, kao i dominacijom zemlje u proizvodnji u sektorima poput električnih vozila.
No, uspon azijskog grada kao prekograničnog središta takođe odražava šire promjene u globalnim tokovima bogatstva, pri čemu klijenti nastoje rasporediti svoju imovinu u više jurisdikcija kako bi se zaštitili od geopolitičkih napetosti, rizika sankcija i političke nestabilnosti.
„Ovo je potpuno novi fenomen. Nisam vidio ništa slično“, rekao je Michael Pellman Rowland iz Baseline Wealth Managementa, nezavisnog menadžera sa sjedištem u Švajcarskoj s globalnim klijentima.
Bogati klijenti koji su premještali novac u inostranstvo tradicionalno su bili motivisani poreskim planiranjem ili korporativnim strukturiranjem, rekao je Rowland, ali od pandemije koronavirusa sve su više tražili „jurisdikcijsku diverzifikaciju“ – raspoređivanje imovine po zemljama kako bi se zaštitili od geopolitičkih i političkih rizika.
Diversifikacija je pomogla u jačanju dominacije najvećih svjetskih „centara za rezervacije“ – središta u kojima banke upravljaju i štite bogatstvo u inostranstvu za međunarodne klijente – prema riječima partnera BCG-a Michaela Kahlicha.
„Vidimo kako se pojavljuju dva različita središta“, rekao je Kahlich, s Hong Kongom i Singapurom koji usidravaju jednu mrežu u Aziji, a Švajcarska, UAE i SAD formiraju suparničku os na zapadu.
Iako je Švajcarska jače vezana za zrela zapadnoevropska bogatstva i manje izložena brzorastućim azijskim tokovima bogatstva koji preoblikuju industriju, bankari su rekli da mnogi bogati azijski klijenti i dalje žele da imovina na kraju bude rezervirana u Švajcarskoj.
Većina velikih međunarodnih banaka, uključujući švicarske ajprivatne zajmodavce, sada ima velike operacije rezervacija u Hong Kongu i Singapuru kako bi služile rastućem bogatstvu Azije.
Švajcarci se opustili
No, finansijeri se pitaju čini li zemlja dovoljno da ostane konkurentna, s obzirom na to da se njezina najveća banka, UBS, sukobljava s regulatorima oko novih pravila o kapitalu.
„Pitanje je čini li Švajcarska dovoljno da aktivno brani svoju poziciju u upravljanju imovinom ili se samo oslanja na svoju stabilnost. Mislim da je to ovo drugo“, rekao je jedan bankar UBS-a sa sjedištem u Cirihu.
Drugi centri poput Dubaija takođe su brzo rasli od pandemije kao most između suparničkih istočnih i zapadnih fondova kapitala.
Banke, uključujući UBS, JPMorgan i Deutsche Bank, agresivno su se proširile u emiratu posljednjih godina, privučene nultom stopom poreza na dohodak, relativnom političkom stabilnošću i prilivom bogatih pojedinaca, hedge fondova i porodičnih kancelarija iz cijele Rusije, Indije, Kine, Evrope i Zaliva.
No, prekogranično bogatstvo rezervisano u UAE-u ostaje mnogo manje nego u Švajcarskoj ili Hong Kongu sa 721 milijardom dolara prošle godine, rekao je BCG, čak i uz rast od 11 odsto. Singapur, još jedan veliki korisnik pomjeranja globalnog kapitala prema istoku, takođe je zabilježio umjeren rast nakon što su poznati slučajevi pranja novca izazvali regulatorne mjere i stroži nadzor bogatih stranih klijenata.
.fb-background-color {
background: #ffffff !important;
}
.fb_iframe_widget_fluid_desktop iframe {
width: 100% !important;
}
