Cijene namirnica širom Evrope znatno se razlikuju. Dok je prosječna korpa od 18 proizvoda u Švicarskoj koštala gotovo 138 eura, u nekim evropskim zemljama za iste namirnice potrebno je izdvojiti manje od 50 eura.
Hrana zauzima značajno mjesto u kućnim budžetima širom Evrope, ali iznos koji potrošači izdvajaju za osnovne namirnice zavisi od zemlje u kojoj žive. Razlike su velike čak i kada je riječ o svakodnevnim proizvodima poput hljeba i jaja.
Prema podacima Eurostata, hrana i bezalkoholna pića čine 13,6 posto ukupne potrošnje domaćinstava u Evropskoj uniji. Veći dio budžeta odlazi na stanovanje i komunalne usluge, koji zajedno čine 23,6 posto.
Podaci platforme Numbeo, koja prikuplja informacije o troškovima života, pokazuju da su razlike u cijenama namirnica među evropskim zemljama izrazite. Prema indeksu za sredinu 2026. godine, cijene se kreću od nivoa znatno ispod prosjeka EU do gotovo dvostruko viših troškova u najskupljim zemljama.
Prema prilagođenom indeksu cijena namirnica, u kojem je prosjek Evropske unije postavljen na 100, Švicarska je najskuplja evropska zemlja, s indeksom 189,2. To znači da su namirnice u ovoj zemlji u prosjeku 89,2 posto skuplje nego u EU.
Na drugom mjestu je Island s indeksom 183,6, a slijede Norveška sa 154,4, Luksemburg sa 134,9 i Danska sa 128,4. Među nordijskim zemljama iznad prosjeka EU nalaze se i Finska, sa indeksom 119,7, i Švedska sa 116,6.
Kada je riječ o pet velikih evropskih ekonomija obuhvaćenih poređenjem, Francuska je najskuplja, s cijenama namirnica 27,5 posto iznad prosjeka EU. Slijede Velika Britanija s indeksom 111,9, Njemačka sa 111,6 i Italija sa 110,2. Španija je jedina od ovih pet zemalja u kojoj su cijene ispod prosjeka EU, s indeksom 89,7.
U okviru Evropske unije najniže cijene namirnica zabilježene su u Rumuniji, čiji indeks iznosi 66,7, odnosno 33,3 posto manje od prosjeka EU.
Niže cijene karakteristične su i za pojedine zemlje istočne Evrope i Balkana. Indeks za Sjevernu Makedoniju iznosi 59,8, za Bosnu i Hercegovinu 67,9, dok je u Srbiji 68,8. Turska ima indeks 82,1, što je i dalje ispod prosjeka EU, iako se istovremeno izdvaja po visokoj inflaciji cijena hrane u Evropi.
Koliko košta ista korpa namirnica širom Evrope?
Razlike su još konkretnije kada se uporede cijene pojedinačnih proizvoda. Prema podacima Numbea prikupljenim u oktobru 2026. godine, Euronews Business izračunao je cijenu korpe od 18 namirnica, pri čemu je svaki proizvod uračunat jednom, bez dodatnog ponderisanja.
Prosječna cijena takve korpe u EU iznosila je 69,84 eura. U Švicarskoj je dostigla 137,90 eura, dok je u Moldaviji bila najniža, svega 41,10 eura. U Norveškoj je ista korpa koštala 116,10 eura, u Luksemburgu 99 eura, Austriji 88,10 eura, a Danskoj 87,70 eura.
Među pet velikih evropskih ekonomija Francuska je ponovo bila najskuplja, s korpom od 87,40 eura. U Italiji je koštala 80 eura, u Njemačkoj 75,20, a u Velikoj Britaniji 69,10 eura. U Španiji je za iste proizvode trebalo izdvojiti 63 eura.
U Srbiji je cijena korpe iznosila 49,70 eura. Manje od 50 eura bilo je potrebno izdvojiti i u Sjevernoj Makedoniji, na Kosovu, u Rumuniji, Gruziji, Poljskoj, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.
Ipak, ove razlike predstavljaju poređenje nominalnih cijena. Kada se uzme u obzir kupovna moć stanovništva, razlike se smanjuju, a redoslijed zemalja može se donekle promijeniti i zavisno od toga kako su pojedinačne namirnice zastupljene u korpi.
Niže cijene ne znače i veću dostupnost hrane
Jeftinije namirnice ne znače nužno i manji pritisak na kućni budžet. Na to ukazuju i podaci o udjelu troškova hrane u ukupnoj potrošnji domaćinstava.
U Rumuniji, naprimjer, gdje su cijene namirnica najniže u EU, hrana i bezalkoholna pića čine 23,1 posto budžeta domaćinstava. U Bugarskoj ovaj udio također prelazi 20 posto.
„Niže cijene ne znače nužno i veću dostupnost“, rekao je za Euronews Business profesor Jeremijaš Mate Balog sa Univerziteta Corvinus.
On je ukazao na razlike u platama i kupovnoj moći: namirnice mogu biti jeftinije u apsolutnom iznosu, a ipak manje pristupačne u odnosu na zaradu koju građani ostvaruju nakon poreza.
Drugim riječima, za razumijevanje troškova života nije dovoljno posmatrati samo cijene u prodavnicama. Važno je i koliko novca domaćinstvima ostaje nakon što podmire druge osnovne potrebe.
Zašto su namirnice skuplje u pojedinim zemljama?
Razlike u cijenama ne zavise samo od troškova proizvodnje hrane. U cijenu koju potrošač plaća ulaze i zarade zaposlenih, energija, zakup poslovnog prostora, transport, porezi, troškovi zemljišta, produktivnost poljoprivrede i struktura maloprodajnog tržišta.
Profesor Balog ističe da su troškovi rada postali jedan od trajnijih faktora koji utiču na cijene namirnica širom Evrope, dok troškovi energije i dalje imaju značajnu ulogu.
Energija, gorivo i transport utiču na čitav lanac snabdijevanja, od poljoprivredne proizvodnje i prerade do distribucije i isporuke proizvoda supermarketima.
Ilarija Benedeti, vanredna profesorica na Univerzitetu Tuscia, ocijenila je da su energenti jedan od glavnih pokretača novijih poskupljenja hrane, posebno zbog rasta cijene goriva. Prema podacima koje navodi Euronews Business, prosječna cijena dizela u EU porasla je s 1,59 eura po litru 23. februara na 2,24 eura 28. septembra 2026. godine.
„Dizel pokreće čitav lanac snabdijevanja hranom, od traktora do kamiona koji snabdijevaju supermarkete“, objasnila je Benedeti.
Ona je ukazala i na jednu važnu razliku: usporavanje inflacije ne znači da cijene automatski padaju. Dokle god je inflacija pozitivna, cijene nastavljaju rasti, samo sporijim tempom i s već dostignutog nivoa.
Zašto je hljeb u Danskoj tri puta skuplji nego u Bugarskoj?
Razlike u cijenama pojedinačnih proizvoda pokazuju koliko lokalni troškovi utiču na iznos koji potrošači plaćaju.
Prema podacima Numbea, vekna bijelog hljeba od 500 grama košta 3,18 eura u Danskoj, a 1,02 eura u Bugarskoj. To znači da je u Danskoj skuplja više od tri puta.
Kod jaja, čija je cijena lakše uporediva jer je riječ o standardizovanijem proizvodu, razlika je manja. Za pakovanje od 12 jaja u Danskoj je potrebno izdvojiti 4,52 eura, dok je u Estoniji cijena 2,69 eura.
Kako objašnjava Benedeti, cijena hrane u prodavnici samo djelimično odražava cijenu same namirnice. U nju ulaze i troškovi rada, energije, zakupa, transporta i poreza, koji su u bogatijim zemljama uglavnom viši.
Zato se razlike u cijenama namirnica širom Evrope ne mogu objasniti jednim faktorom. One nastaju kombinacijom ekonomskih uslova, troškova proizvodnje i distribucije, kao i kupovne moći stanovništva.
Objava Ista korpa namirnica u Švicarskoj košta 138 eura, a u BiH manje od 50 eura pojavila se prvi puta na Business Magazine.
