Kako se imenuje Vijeće ministara, direktori SIPA-e, Granične policije …. Ko bira članove CIK-a i kako Predsjedništvo ima ključnu ulogu u tom procesu …
SIPA, RAK, Granična policija BiH, Agencija za državnu službu, Agencija za lijekove, Služba za poslove sa strancima, Agencije za visoko obrazovanje (certificiranje univerziteta) …. Nijedna od ovih državnih agencija neće moći biti oduzeta od HDZ-a i SNSD-a, ukoliko ove dvije stranke budu, istovremeno, imale članice Predsjedništva BiH. Jer Predsjedništvo BiH ključna je institucija za formiranje Vijeća ministara BiH. A Vijeće ministara BiH direktno odlučuje o tome ko će upravljati SIPA-om, Graničnom, OSA-om i drugim (sigurnosnim( agencijama. Da biste shvatili važnost omjera 2:1 u Predsjedništvu BiH, u nastavku ćemo napraviti analizu mogućih scenarija.
Predsjedništvo BiH
Prema Ustavu BiH, jedan član Predsjedništva BiH se bira iz Republike Srpske (Srbin), a dva člana iz Federacije (Bošnjak i Hrvat). Predsjedništvo BiH je nadležno za pitanja odbrane (Oružane snage BiH), vanjsku politiku (imenovanje ambasadora, odobravanje međunarodnih sporazuma, nastupi pred UN-om i drugim organizacijama), utvrđivanje Budžeta Institucija BiH, imenovanje predsjedavajuće(g) Vijeća ministara BiH, raspuštanje Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, pomilovanja, imenovanja članova Upravnog vijeća Centralne banke BiH.
Odbrana – Oružane snage BiH
“Predsjedništvo, djelujući prema konsenzusu, ima vrhovnu komandu i kontrolu nad Oružanim snagama“, piše u članu 11 Zakona o odbrani BiH.
To znači da Predsjedništvo BiH NE MOŽE PREGLASAVANJEM donijeti nijednu odluku koja se odnosi na Oružane snage BiH ( zahtijeva proglašenje ratnog stanja od Parlamentarne skupštine, zahtijeva proglašenje vanrednog stanja od Parlamentarne skupštine, uputi Oružane snage u operacije tokom rata, vanrednog stanja ili mirovnih operacija van zemlje, u skladu sa zakonom, ovlasti ministra odbrane Bosne i Hercegovine da naredi upotrebu i razmještaj Oružanih snaga, angažira vojne snage za pomoć civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge katastrofe nesreće).
Dakle, da bi Predsjedništvo BiH donijelo bilo kakva odluka koja se odnosi na Oružane snage BiH, za tu odluku moraju glasati sva tri člana Predsjedništva.
Opcija 1: Članovi Predsjedništva BiH su Denis Bećirović, Željka Cvijanović i Darjana Filipović. Nijedna odluka ne može biti donesena bez glasa jednog od njih. No, u Združeni štab Oružanih snaga BiH ulaze generali koje imenuju Bećirović, Cvijanović i Filipović. To znači da bi u Združenom štabu većinu oficira činili oni koji su bliski politikama Dragana Čovića i Milorada Dodika (HVO i Vojska RS).
Opcija 2: Članovi Predsjedništva BiH su Denis Bećirović ili Bakir Izetbegović ili Fahrudin Radončić ili Semir Efendić, Željka Cvijanović i Slaven Kovačević. Nijedna odluka ne može biti donesena bez glasa jednog od njih. No, u Združenom štabu Oružanih snaga BiH će većinu oficira činiti oni koji su bliski Sarajevu (bošnjački član i Slaven Kovačević), dok bi samo trećina oficira bila bliska Miloradu Dodiku (Vojska RS).
Vanjska politika – imenovanje ambasadora
Predsjedništvo imenuje sve ambasadore i konzule koji bi trebali zastupati interese Bosne i Hercegovine u inostranstvu. Ove odluke, prema Ustavu BiH, mogu se donijeti i preglasavanjem, ali preglasani član Predsjedništva ima pravo na vitalni entitetski interes. Recimo, ukoliko Srbin i Hrvat u Predsjedništvu preglasaju člana Predsjedništva iz reda Bošnjaka, on ima pravo da se obrati Klubu Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Ako njegov veto podrži dvije trećine (16 od 23) bošnjačkih delegata, odluka ne prolazi. Isto pravilo važi i za člana Predsjedništva iz reda Hrvata (on se obraća Klubu Hrvata) i člana Predsjedništva iz reda Srba koji se obraća NSRS i ako dobije dvotrećinsku podršku. odluka Predsjedništva ne stupa na snagu. Od Dejtona do danas, Predsjedništvo BiH je jednoglasno imenovalo ambasadore BiH jer je svaki od članova predlagao ambasadore iz svoje kvote.
Opcija 1: Članovi Predsjedništva BiH su Denis Bećirović, Željka Cvijanović i Darjana Filipović. Bećirović imenuje bošnjačke ambasadore, Filipović hrvatske, Cvijanović – srpske. U tom slučaju dvije trećine ambasadora i konzula Bosne i Hercegovine imenovali bi Dragan Čović i Milorad Dodik.
Opcija 2: Članovi Predsjedništva BiH su Denis Bećirović ili Bakir Izetbegović ili Fahrudin Radončić ili Semir Efendić, Željka Cvijanović i Slaven Kovačević. Bećirović imenuje bošnjačke ambasadore, Slaven Kovačević hrvatske, Željka Cvijanović srpske. U tom slučaju Čović ne bi kontrolirao nijednog ambasadora BiH, dok bi Milorad Dodik kontrolirao samo jednu trećinu ambasadora.
Razlika kroz primjere: Umjesto Martine Mlinarević, Vesne Andre Zaimović, Danke Savić, Vanje Filipovića (ambasadori koje je imenovao Željko Komšić), BiH bi mogli zastupati – Željana Zovko, Lidija Bradara, Zoran Krešić, Ivan Šušnjar i slični kadrovi bliski HDZ-u BiH, odnosno Draganu Čoviću.
Pomilovanje osoba koje je osudio Sud BiH
Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo BiH MOŽE PREGLASAVANJEM donijeti odluke koje im je povjerila Parlamentarna skupština BiH. Jedna od tih ovlasti je i pomilovanje osoba koje je osudio Sud BiH. Za razliku od Zakona o odbrani gdje eksplicitno piše da se odluke o Oružanim snagama BiH donose konsenzusom, u Zakonu o pomilovanju to ne piše.
“Predsjedništvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Predsjedništvo) može osuđenim licima dati pomilovanja”, piše u Zakonu o pomilovanju, što znači da konsenzus nije propisan.
U Ustavu BiH piše da se odluke iz nadležnosti koje Predsjedništvu povjeri Parlament mogu donijeti preglasavanjem, odnosno 2:1.
Opcija 1: Članovi Predsjedništva BiH su Denis Bećirović, Željka Cvijanović i Darjana Filipović. Prema Zakonu, dovoljni su glasovi Željke Cvijanović i Darjane Filipović da bi se pomilovao Milorad Dodik.
Opcija 2: Članovi Predsjedništva BiH su Denis Bećirović ili Bakir Izetbegović ili Fahrudin Radončić ili Semir Efendić, Željka Cvijanović i Slaven Kovačević. U tom slučaju dva člana Predsjedništva (Fahrudin Radončić i Slaven Kovačević su već izjavili da će biti protiv pomilovanja) mogu spriječiti Dodikovo pomilovanje.
Raspuštanje Doma naroda
Prema Poslovniku o radu Predsjedništvo BiH može raspustiti Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i, tako, faktički “ukinuti” jedan od domova Državnog parlamenta.
“Predsjedništvo može raspustiti Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, uključujući slučajeve promjene parlamentarne većine”, piše u članu 39 Poslovnika o radu Predsjedništva BiH.
U istom članu, stav 4, piše da “Predsjedništvo nastoji konsenzusom donijeti odluku o raspuštanju Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Ako se ne postigne konsenzus, dva člana Predsjedništva ipak mogu raspustiti Dom”.
Opcija 1: Članovi Predsjedništva BiH su Denis Bećirović, Željka Cvijanović i Darjana Filipović. Dakle, Željka Cvijanović i Darjana Filipović mogle bi svojim glasovima raspustiti Dom naroda PS BiH i tako potpuno obezglaviti rad Parlamentarne skupštine BiH.
Opcija 2: Članovi Predsjedništva BiH su Denis Bećirović ili Bakir Izetbegović ili Fahrudin Radončić ili Semir Efendić, Željka Cvijanović i Slaven Kovačević. U tom slučaju raspuštanje Doma naroda PS BiH bilo bi u rukama članova Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka i Hrvata koji dolazi iz stranke sa sjedištem u Sarajevu.
Imenovanje Vijeća ministara BiH
Prema Ustavu Bosne i Hercegovine (član V, tačka 4.) i Zakonu o Vijeću ministara BiH, predsjedavajućeg ili predsjedavajuću Vijeća ministara BiH imenuje Predsjedništvo BiH. Ova odluka se MOŽE DONIJETI PREGLASAVANJEM jednog člana Predsjedništva koji nema pravo pokretanja vitalnog entitetskog interesa.
Opcija 1: Članovi Predsjedništva BiH su Denis Bećirović, Željka Cvijanović i Darjana Filipović. U tom slučaju Milorad Dodik i Dragan Čović direktno odlučuju o imenovanju novog saziva Vijeća ministara BiH. Imaju mogućnost da blokiraju izbor novog Vijeća ministara i zadrže aktualni saziv sa Borjanom Krišto na čelu, ili da imenuju mandatara pod njihovim uslovima.
Opcija 2: Članovi Predsjedništva BiH su Denis Bećirović ili Bakir Izetbegović ili Fahrudin Radončić ili Semir Efendić, Željka Cvijanović i Slaven Kovačević. U ovom slučaju imenovanje mandatara bi bilo u rukama političkih stranaka iz Sarajeva i Željka Cvijanović, odnosno Milorad Dodik ne bi mogli spriječiti imenovanje novog saziva Vijeća ministara.
Uloga Parlamenta u imenovanju Vijeća ministara BiH
Saziv Vijeća ministara BiH čijeg predsjedavajućeg imenuje Predsjedništvo BiH mora biti potvrđen u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Dom naroda PS BiH NE ODLUČUJE o imenovanju Vijeća ministara BiH. Da bi Vijeće ministara BiH bilo imenovano, za njega moraju glasati 22 zastupnika od kojih ih najmanje 5 mora biti iz Republike Srpske. (trenutno opozicija iz RS ima pet zastupnika iz RS plus jedan SDA-ov zastupnik). Prema projekcijama, opozicija iz RS će sigurno imati pet zastupnika, što znači da SNSD i HDZ, u slučaju opcije 2, ne bi mogli blokirati imenovanje Vijeća ministara BiH bez te dvije stranke.
Vijeće ministara – odlučivanje
Vijeće ministara BiH ima devet ministara i predsjedavajućeg. Prema Zakonu o Vijeću ministara, za usvajanje prijedloga zakona i drugih odluka koje idu u parlamentarnu proceduru, dovoljna je prosta većina. Međutim, konačne i izvršne odluke, odnosno one koje stupaju na snagu danom donošena (imenovanja direktora državnih agencija) donose se prostom većinom u kojoj mora biti najmanje po jedan predstavnik sva tri naroda. Prema tumačenju OHR-a, taj jedan mora biti zamjenik predsjedavajuće(g) Vijeća ministara BiH.
Opcija 1: Članovi Predsjedništva BiH su Denis Bećirović, Željka Cvijanović i Darjana Filipović. Milorad Dodik i Dragan Čović preko svojih članica Predsjedništva BiH (glasovima 2:1) ili zadržavaju isti saziv Vijeća ministara ili obje stranke (SNSD i HDZ) ulaze u novi saziv Vijeća ministara BiH. U tom slučaju Dodik i Čović zadržavaju ili dobijaju sve srpske i hrvatske ministre u Vijeću ministara BiH. Šta to znači u praksi?
Bez njihovih glasova (ministara iz SNSD-a i HDZ-a) ne može biti imenovan novi direktor SIPA-e, OSA-e, Granične policije, Agencije za lijekove, Agencije za državnu službu, direktor RAK-a, Agencije za visoko obrazovanje i drugih agencija koje danas kontroliraju SNSD, HDZ ili kadrovi stranaka Trojke. Primjer – Vijećem ministara BiH predsjedava Bošnjak iz SDA, SDP-a ili NIP-a. Njegovi zamjenici su, recimo, Borjana Krišto iz HDZ-a i Staša Košarac iz SNSD. Bez glasova Krišto i Košarca nijedna odluka Vijeća ministara BiH koja je konačna i izvršna (a imenovanje direktora državnih agencija je upravo takvo) ne može biti donesena.
Opcija 2: Članovi Predsjedništva BiH su Denis Bećirović ili Bakir Izetbegović ili Fahrudin Radončić ili Semir Efendić, Željka Cvijanović i Slaven Kovačević. Zbog omjera 2:1 u korist stranaka sa sjedištem u Sarajevu, Vijeće ministara BiH se može formirati sa opozicijom iz RS i opozicijom okupljenom oko HDZ-a 1990 (petorka). U tom slučaju SNSD i HDZ, odnosno Milorad Dodik i Dragan Čović ne bi mogli sačuvati aktualni saziv Vijeća ministara BiH, odnosno – ne bi mogli spriječiti imenovanje novog saziva Vijeća ministara BiH u kojem ne bi bilo kadrova SNSD-a i HDZ-a. Tada bi svi kadrovi u državnim (sigurnosnim) agencijama koje su postavili SNSD i HDZ mogli biti smijenjeni. SIPA bi dobila novog direktora, Granična policija, također. HDZ i SNSD bi izgubili kontrolu nad ključnim pozicijama u sigurnosnom sektoru u Bosni i Hercegovini. I prvi put od Dejtona do danas HDZ BiH ne bi kontrolirao sve procese u pravosuđu.
Koje su dodatne posljedice?
Struktura ključnih institucija na nivou BiH bi, također, mogla biti “promijenjena” ili zadržana, u ovisnosti na saziv Predsjedništva BiH.
Opcija 1: Članovi Predsjedništva BiH su Denis Bećirović, Željka Cvijanović i Darjana Filipović. U ovom slučaju bila bi neminovna parlamentarna većina koju bi činili SNSD i HDZ. Dodik i Čović bi imali svoje ministre u Vijeću ministara BiH, a većina u Predstavničkom domu PS BiH bi bila prilagođena ovom dvojcu. To znači da bi većina u Predstavničkom domu PS BiH koju, zbog Predsjedništva BiH i omjera 2:1 u svoju korist, kontroliraju Milorad Dodik i Dragan Čović naredne godine imenovala svih sedam članova Centralne izborne komisije BiH (sada imaju samo jednog člana – Vladu Rogića iz HDZ) i jednog člana VSTV-a. Osim toga, Vijeće ministara BiH (u kojem su SNSD i HDZ) bi imenovalo jednog člana VSTV-a. Na taj bi način Dodik i Čović utjecali na izbor dva člana VSTV-a i sedam članova CIK-a.
Opcija 2: Članovi Predsjedništva BiH su Denis Bećirović ili Bakir Izetbegović ili Fahrudin Radončić ili Semir Efendić, Željka Cvijanović i Slaven Kovačević. Zbog omjera 2:1 u korist stranaka sa sjedištem u Sarajevu, Dodik i Čović ne bi bili nužni za formiranje parlamentarne većine u Predstavničkom domu PS BiH. U tom slučaju ovaj dvojac ne bi mogao utjecati na izbor sedam članova CIK-a kojima naredne godine ističe mandat, niti bi mogao utjecati na izbor člana VSTV-a (imenuje ga samo Predstavnički dom PS BiH. Isti slučaj bi bio i sa članom VSTV-a kojeg imenuje Vijeće ministara BiH. U slučaju opcije 2, Dodik i Čović ne bi vratili kontrolu nad CIK-om i ne bi imali dva člana VSTV-a (pored svih članova koji dolaze iz pravosuđa RS).
Centralna banka BiH
Prema Ustavu BiH, Centralna banka Bosne i Hercegovine je jedina vlast za emitovanje novca i monetarnu politiku u cijeloj Bosni i Hercegovini. Upravni odbor Centralne banke Bosne i Hercegovine čini pet osoba, koja imenuje Predsjedništvo na mandat od šest godina. Upravni odbor će imenovati Guvernera među svojim članovima sa mandatom od šest godina. Prema Zakonu o Centralnoj banci, Upravni odbor (ili Upravno vijeće) donosi odluku na osnovu većine glasova sakupljenih od prisutnih članova Upravnog vijeća ili njihovih predstavnika.
Opcija 1: Članovi Predsjedništva BiH su Denis Bećirović, Željka Cvijanović i Darjana Filipović. Dvije trećine Upravnog odbora (vijeća) Centralne banke bi kontrolirali Milorad Dodik i Dragan Čović. To bi bilo prvi put u istoriji, jer nikada SNSD i HDZ nisu imali dva člana Predsjedništva BiH istovremeno.
Opcija 2: Članovi Predsjedništva BiH su Denis Bećirović ili Bakir Izetbegović ili Fahrudin Radončić ili Semir Efendić, Željka Cvijanović i Slaven Kovačević. Zbog omjera 2:1 u korist stranaka sa sjedištem u Sarajevu, Dodik i Čović ne bi mogli presudno utjecati na donošenje odluka u Upravnom vijeću centralne banke BiH.
(24sata.info)
The post Kako se odlučuje u institucijama BiH i zašto je bitno 2:1: Hoće li Dodik i Čović ostati vladari države BiH? appeared first on 24sata.info.
