Dovoljno je 4.000 koraka dnevno da smanjimo prosječnu smrtnost, a samo 2.400 koraka je dovoljno da smanji rizik od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima.
Naravno, što više koraka, to bolje.
Doktorica Christine Joisten, voditeljica Zavoda za fizičku i promociju zdravlja na njemačkom sportskom univerzitetu (DSHS) sa sjedištem u Kölnu, odgovara na neka od bitnih pitanja vezanih za hodanje, vježbe i zdravlje.
Je li mjerilo od 10.000 koraka besmisleno?
“Zapravo i nije zato što postoji više analiza koje pokazuju da je cilj od 10.000 koraka bitan preduslov za uspjeh – posebno za sniženje krvnog pritiska i indeksa tjelesne mase (BMI)”, kazala je Joisten.
Također, Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) trenutno preporučuje većini odraslih da teže cilju od 10.000 koraka zbog općeg zdravlja. Ustvari, tih 10.000 koraka dolazi iz japanske marketinške kampanje za pedometar prije Olimpijskih igara u Tokiju 1964. godine, tvrdi Joisten. Naime, japanski simbol za broj 10.000 sliči osobi koja hoda.
Zašto bi trebalo svakodnevno vježbati?
“Fizička aktivnost općenito, u svakodnevnom životu, na poslu i u slobodno vrijeme, pomaže u prevenciji nezaraznih bolesti”, objašnjava Joisten. Među njima su rak i kardiovaskularne bolesti i rizični faktori za njih poput visokog krvnog pritiska, pretilosti i dijabetesa, ali i neurodegenerativni poremećaji poput Alzheimerove bolesti.
Tjelovježba također pomaže u sprječavanju ortopedskih, reumatskih i psihičkih bolesti, tvrdi Joisten. “Pomaže i ljudima koji žive s kroničnim bolestima, prvenstveno tako što im povećava kvalitetu života.”
Pomažu li zapravo sve te aplikacije i uređaji za praćenje fizičke aktivnosti?
“Osobno smatram da pomažu jer omogućuju uvid u ostvarena postignuća i tako služe kao dobra motivacija”, tvrdi Joisten, ali pritom dodaje kako su “neki ljudi frustrirani ako ne dosegnu svoje zadane ciljeve”.
Čak i mali napredak se mora uzeti u obzir. “Mala povećanja, od 500 do 1000 koraka dnevno ili 5 do 10 minuta hodanja više, lako se mogu realizirati”, kaže Joisten.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ljudima od 18 do 64 godine preporučuje minimalno 150 do 300 minuta umjerene fizičke aktivnosti tjedno ili 75 do 150 minuta intenzivnije aerobne fizičke aktivnosti, uz vježbe jačanja velikih skupina mišića dvaput tjedno ili više. Isto vrijedi i za starije od 65 godina, kojima se posebno preporučuju vježbe ravnoteže i koordinacije.
KOLIKO JE DNEVNO POTREBNO HODATI? first appeared on Hayat.ba.
