Kriza u domenu struje pogodila je Jugoistočnu Evropu jer je disparitet sa cijenama na ostatku kontinenata dostigao ogromne razmjere, usljed zagušenja interkonekcija.

Osim ekstremne vrućine, suše i smanjenja kapaciteta u elektroenergetskom sistemu, Ukrajina je postala neto uvoznik. Zbog toga nekoliko zemalja traži mjere za olakšavanje ovih pritisaka.

Grčka, Rumunija i Bugarska se pripremaju za nacrt mehanizma koji bi im omogućio da odmah intervenišu na tržištu električne energije, pri svakom drastičnom skoku cijena u Jugoistočnoj Evropi. Grčki premijer Kirijakos Micotakis je poslao pismo predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen i predložio niz mjera.

Sjeverna Makedonija je zatražila od direktora Sekretarijata Energetske zajednice Artura Lorkovskog da istraži razloge ogromnog dispariteta u cijenama. To su potpisali ministarka energetike, rudarstva i mineralnih sirovina Sanja Božinovska i predsjednik Regulatorne komisije za energetiku i usluge u upravljanju vodama i komunalnim otpadom (RKE) Marko Bislimoski.

Protok je smanjen usljed većih radova. Opterećenje je poraslo zbog remontova i rekonstrukcija termoelektrana na ugalj, ljetnje vrućine i slabog učinka hidroelektrana, kao i zbog toga što je Ukrajina postala neto uvoznik električne energije. Došlo je do rascjepa između Balkana i Mađarske s jedne strane, i Centralne i Zapadne Evrope s druge strane.

Način funkcionisanja tržišta električne energije je bitan faktor. Trgovina električnom energijom na Balkanu se odvija po metodologiji kapaciteta bilateralne razmjene, dok je tržište u centralnom i zapadnom dijelu kontinenta povezano sistemom sa metodologijom baziranom na tokovima snaga.

Raspon između najviše i najniže cijene električne energije u regionu ovog ljeta premašio je 395 sati iznad sto eura po megavat-satu. Ovo predstavlja ozbiljan izazov za energetski sektor u Jugoistočnoj Evropi.

Izvor: ( investitor.me / Znamo.ba )