Poštovana braćo i cijenjene sestre,
S osjećajem duboke svijesti i odgovornosti o mjestu i trenutku u kojem se nalazim ovdje pred vama, podijeliću s vama programsku viziju kao kandidat za reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Ona je bazirana na vlastitom imamsko-hatibskom iskustvu, dužem prosvjetno-pedagoškom radu u javnoj srednjoj školi i Medresi kao ustanovi Islamske zajednice, te na odgovornim rukovodnim ulogama na mjestu glavnog mostarskog imama a potom i mostarskog muftije. Tome pridodajem i značajnu pokretačkuulogu u realizaciji bitnih misijskih projekata i potpuno novih područja djelovanja Islamske zajednice u Mostaru i šire kao što su Vrtić Zemzem, Studentski hotel i Centar za stare.
Nadasve ova programska vizija uveliko je suodređena iskustvom i dvanaestgodišnjom časnom službom muftije mostarskog koja je usljed složenih društveno-političkih odnosâ i neravnopravne pozicije Bošnjaka na prostoru Hercegovine i Jugozapada Bosne, dakle prostora pod jurisdikcijom Muftijstva, silom prilika promicana na teren nepokolebljive podrške i aktivne borbe za ostvarivanje punih vjerskih i općeljudskih prava i sloboda našega naroda, jer drugi akteri koji su bili preči i pozvaniji na tom polju ispoljili su u nekim suštinskim pitaljima nedopustivu pasivnost i slabost.
Pred vas danas nisam došao da tražim položaj i funkciju. Došao sam da ponudim iskustvo, odgovornost i spremnost da, ako mi ukažete povjerenje, zajedno ispunjavamo jedan od najtežih emaneta u našem narodu.
Ovu odgovornost ne preuzimam bez čvrstog oslonca i podrške. Reisul-ulema Husein-ef. Kavazović iza sebe ostavlja institucionalno i normativno uređenu i stabilnu Islamsku zajednicu. Mi ne počinjemo ispočetka, na nama je da ono što je dobro utvrđeno sačuvamo, unaprijedimo ono što je potrebno, a novo da hrabro gradimo.
Vizija islamske zajednice u vremenu promjena i izazova
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini kao višestoljetni čuvar i nosilac na zasadama islama organiziranog sistemskog vjersko-duhovnog, odgojno-obrazovnog i kulturnog života Bošnjaka kao autohtonog evropskog naroda ima obavezu da prati zahtjeve vremena i potrebe muslimana.
Njena historijski važna uloga u očuvanju vjerskog identiteta, moralnih vrijednosti i društvene prepoznatljivosti (vidljivosti) islama u javnom i društvenom prostoru obavezuje nas na stalno preispitivanje kvaliteta misijskog djelovanja i odgovorno suočavanje s izazovima aktuelnog vremena.
Savremene društvene okolnosti obilježene su ubrzanim tehnološkim razvojem, migracijama, demografskim promjenama, globalnim komunikacijama i promjenama u sistemu vrijednosti. U takvom ambijentu potrebno je tragati za najprihvatljivijim modelima misijskog djelovanja Islamske zajednice, neumorno raditi na jačanju njenih organizacijskih kapaciteta i imati znanje i umijeće da se adekvatno odgovori na sve potrebe vjernika, ali i pluralnog društva u cjelini.
Temeljni cilj Islamske zajednice ostaje objašnjavanje i čuvanje autentičnog razumijevanja islama, briga za svakog džematliju i njegova prava, jačanje zajedništva muslimana i doprinos općem dobru gdje god naši džemati postoje i djeluju.
Jedinstvo, kontinuitet i institucionalna snaga Islamske zajednice
Jedinstvo Islamske zajednice nije pitanje formalne naravi nego je stvar iskrene vjernosti i dosljedne podrške onome što se na principu šūre usaglasi kao zajednički interes i cilj kojemu treba stremiti.
Posebnu pažnju potrebno je posvetiti jačanju institucionalne povezanosti svih organizacijskih nivoa Islamske zajednice, a kroz konkretne primjere saradnje i bratske solidarnosti na djelu iskazivati upućenost jednih na druge u svim prilikama.
Moje je čvrsto opredjeljenje da prioritetno budem reisul-ulema džemata, prisutan među imamima i vjernicima, tamo gdje se život naše zajednice svakodnevno odvija, jer snaga Islamske zajednice mjeri se stanjem našeg najmanjeg džemata i uslovima u kojima misijski djeluju najudaljeniji imami, daleko na periferiji.
Zato sve uprave Rijaseta, uredi i odjeli prvenstveno kroz radne posjete moraju biti mnogo prisutniji na terenu radi neposrednog sagledavanja izazova, potreba i mogućnosti za unapređenje rada.
Važno je naglasiti da je kompletna administracija Islamske zajednice tu da bude efikasan servis u realizaciji njene osnovne misije – pozivanja na dobro, a odvraćanja od zla.
Islamska zajednica mora očuvati svoju autonomnost (samostalnost) i institucionalni integritet, uz jasno distanciranje od svih oblika političkog i drugih vanjskih utjecaja na njena unutrašnja pitanja i slobodu organiziranja. Temeljno poslanje Islamske zajednice je biti vjerodostojan tumač i promotor Allahove vjere, biti u službi našem narodu, čuvati povjerenje i kredibilitet koji ima kod njega, a što nužno traži distanciranje od služenja partikularnim ciljevima stranaka i interesnih grupâ.
Islamska zajednica, prema mom dubokom uvjerenju i iskustvu, treba biti otvorena za aktivnu i iskrenu saradnju sa svim relevantnim društvenim faktorima, promovirajući ono što je opće dobro, a suzbijajući ono što predstavlja opće društveno zlo i anomaliju.
Jačanje organizacijskih, kadrovskih i sveukupnih kapaciteta Islamske zajednice
Uspješan misijski rad Islamske zajednice zahtijeva kontinuirano unapređenje kadrovskih, materijalnih i institucionalnih kapaciteta. Imami su nosioci svih vjerskih, obrazovnih i društvenih aktivnosti u džematima i medžlisima, zbog čega im je, uslijed različitih društvenih izazova i svojevrsne krize imamskog poziva, neophodna mnogo veća sistemska i suštinska podrška.
Ovdje pred vama, poštovanim članovima Sabora, iskazujem svoju opredijeljenost i odlučnost da zajedno sa svim članovima IZ posvećeno radim da se grade još bolji uvjeti kako bi se u svim medžlisima adekvatno materijalno vrednovao rad imama, što uključuje konstantan rad da se iznađe sistemski način da se njihova primanja i ostale nadležnosti ujednače na nivou cijele Bosne i Hercegovine, jer vjerujem da će se time otvoriti prostor za fleksibilnije prihvatanje službe u medžlisima i džematima udaljenim od velikih centara.
Posebna mjera naše odgovornosti bit će odnos prema džematima u kojima se danas ne vodi borba za komoditet nego borba za opstanak. Nijedan naš čovjek, imam, džemat niti vakuf ne smiju biti zanemareni i zaboravljeni jer su daleko od većih administrativnih i političkih centara. Tamo gdje je manje našeg naroda, mora biti više Islamske zajednice!
Uvjeren sam da je neophodno kontinuirano osavremenjivati i kritički propitivati kvalitet stručnog usavršavanja svih službenika, unapređivati administrativne procese u skladu s aktuelnim potrebama te, prateći savremena društvena kretanja, dužnu pažnju posvetiti digitalnoj transformaciji, koja omogućava i savremene dinamične modele djelovanja. Međutim, oni ne trebaju i ne mogu nikada isključiti one tradicionalne obrasce misijskog djelovanja vezane za živu riječ imama iz mihraba, s minbera i ćursa.
Vjersko-obrazovna misija i odgoj novih generacija
Posebnu pažnju potrebno je posvetiti mladima kroz programe koji će odgovarati njihovim potrebama i izazovima savremenog života, uz afirmaciju znanja, odgovornosti i učešća u džematima te proaktivnije uključivanje mladih u rad naših džemata u svim vjersko-prosvjetnim i društveno korisnim aktivnostima. U tom kontekstu vidim važnu ulogu Mreže mladih koju treba dalje razvijati i adekvatno osmišljavati njene programske sadržaje.
Savremeno društvo suočava se sa sve izraženijom moralnom i odgojnom krizom, koja se ogleda u različitim oblicima devijantnog ponašanja i u porodici i u širem društvu.
Stoga je potrebno iskoristiti dosad nedovoljno prepoznat potencijal naših duhovnih centara – tekija i zavija, koji se tradicionalno bave odgojem i izgradnjom zdrave muslimanske ličnosti.
Islamska zajednica pripada džematu i džamiji, ali njena misija ne završava na džamijskim vratima. Vjera koju živimo i vrijednosti koje baštinimo se na jedan suptilan način manifestiraju i u javnom, društvenom i kulturnom životu, a preko islamske vjeronauke se također prelijevaju u javne škole, dok preko programa društvene brige posvjedočujemo institucionalnu pažnju prema čovjeku.
Nauka i obrazovanje
Visokoškolske ustanove Islamske zajednice u koordinaciji s Upravom za obrazovanje i nauku, uz svoju primarnu obrazovnu misiju, trebaju biti nosioci kontinuiranog i sistematskog naučno-istraživačkog rada.
Potrebno je uspostaviti obavezu realizacije sveobuhvatnih istraživačkih projekata koji će se baviti pitanjima od važnosti za vjerski, društveni, kulturni i institucionalni razvoj Zajednice. Tako će visokoškolske ustanove dodatno potvrditi svoju društvenu odgovornost i opravdati svoju ulogu kao stručna i intelektualna žarišta Islamske zajednice.
Posredstvom Uprave za vanjske poslove i dijasporu potrebno je aktivirati ljetne programe u svim bosanskohercegovačkim medresama, poput “Male medrese”, koju realizuje Islamska zajednica Bošnjaka Sjeverne Amerike s Medresom “Osman-ef. Redžović” u Visokom.
Porodica kao temelj vjerskog, moralnog i nacionalnog identiteta
Savremeni izazovi s kojima se suočavaju naše porodice, prvenstveno kroz različite društvene, moralne i ekonomske izazove, zahtijevaju snažniju institucionalnu podršku i sistemski pristup.
Stoga, energično se zalažem za razvijanje programa koji afirmiraju bračne i porodične vrijednosti, pružaju podršku natalitetu i odgovornom roditeljstvu, jačaju ulogu žene u misiji Zajednice te doprinose očuvanju stabilne i zdrave porodice.
Afirmacija braka, porodice i potomstva, odnosno pronatalitetna politika treba biti u vrhu prioriteta ne samo Odjela za brak i porodicu nego i svih drugih organizacijskih jedinica Islamske zajednice.
Vakufi –naslijeđe, odgovornost i razvojna šansa
Vakufi su najvažniji materijalni resurs za kvalitetno, funkcionalno i slobodno djelovanje Islamske zajednice. Treba ih posmatrati kao strateški resurs za nesmetano funkcioniranje i održivi razvoj obrazovnih, kulturnih, socijalnih i privrednih aktivnosti od interesa za Zajednicu.
Potrebno je još snažnije nastaviti aktivnosti na zaštiti vakufske imovine, unapređenju modela upravljanja vakufima te pokrenuti nove razvojne projekte koji će osigurati njihovu ekonomsku održivost i stvarati dugoročnu vrijednost, sve u cilju što veće samostalnosti Islamske zajednice.
Ne mogu milodari (donacije), te redovna izdvajanja vjernika na ime članarine i sredstva koja se prikupe po osnovu izvršavanja materijalnih ibadeta (zekata i sadekatu-l-fitra) biti osnov za rad i djelovanje Islamske zajednice. Vakufi osiguravaju stabilno poslovanje i razvojne projekte Islamske zajednice, te ono što je posebno važno; njenu punu neovisnost kako ona ne bi ovisila ni o kakvim vanjskim centrima moći, kako onim političkim tako i onim ideološkim i inim drugim.
Odnos prema vakufskoj imovini i općenito imovini Islamske zajednice mora biti na najvišem nivou moralne i materijalne odgovornosti; vakuf nije ničije privatno dobro, niti prostor za eksperimente. Vakuf je emanet! Zato ćemo prepoznavati odgovorno i uspješno upravljanje te to vrednovati i nagrađivati, a za svaku pričinjenu štetu zahtijevati jasnu institucionalnu i ličnu odgovornost.
Vakuf treba biti prepoznat kao zajednička odgovornost svih organizacijskih dijelova Islamske zajednice, a ne samo institucijâ koje neposredno upravljaju vakufskom imovinom.
Sve ustanove i organizacijske jedinice koje koriste sredstva i resurse Islamske zajednice trebaju biti aktivno uključene u afirmaciju i razvoj vakufa i poticanje novih uvakufljenja.
Odgovoran odnos prema vakufu i njegovo unapređenje predstavljaju važan temelj dugoročne institucionalne stabilnosti i održivosti Islamske zajednice.
Finansijska održivost Islamske zajednice nije cilj sama po sebi nego sredstvo za snažnije ostvarivanje osnovne misije.
Ekonomski razvoj, unapređenje vakufskog potencijala i nalaženje novih izvora prihoda trebaju prvenstveno biti usmjereni ka jačanju vjerskog, obrazovnog, odgojnog, kulturnog i humanitarnog djelovanja Islamske zajednice. Tako ekonomske aktivnosti dobijaju puni smisao, kao podrška razvoju i ostvarivanju ukupne vjerske i društvene uloge Islamske zajednice.
Socijalna osjetljivost i društvena odgovornost
Vjerničko dostojanstvo u velikoj mjeri naslanja se na potrebu osiguranja materijalnih pretpostavki za njegovu egzistenciju. Islamska zajednica, uz svoju primarnu misijsku ulogu tumača i prenošenja učenja islama, kroz svoj utemeljeni koncept organiziranog prikupljanja sredstava zekata i sadekatul-fitra (Bejtul-mal) na djelu mora neprestano iskazivati potrebni nivo socijalne osjetljivosti i solidarnosti prema najranjivijim kategorijama društva, uključujući starije osobe, osobe s invaliditetom i porodice u stanju socijalne potrebe, a posebno prema onima koji su bili u službi Islamske zajednice.
Populacija treće životne dobi u našem društvu sve je brojnija, pa koncept brige na bazi iskustva Centra za stare u Mostaru treba biti razmotren i u drugim medžlisima i muftijstvima.
Islamska zajednica posredstvom svog Ureda za društvenu brigu i kroz svoju razgranatu organizacijsku mrežu na terenu ima kapacitet samostalno realizirati humanitarne programe pomoći u korist socijalno ugroženih kategorija stanovništva, razvijati humanitarne aktivnosti, podržavati manje džemate i afirmirati vrijednosti solidarnosti i društvene odgovornosti.
Bošnjaci u iseljeništvu – jedinstven duhovni i kulturni prostor
Bošnjaci koji žive izvan domovinskih zemalja važan su integrativni i jedinstveni dio našeg ukupnog duhovnog, kulturnog i nacionalnog prostora. Očuvanje njihove povezanosti s Islamskom zajednicom i državom Bosnom i Hercegovinom od strateške je, gotovo egzistencijalne, važnosti.
Taj proces nije jednosmjeran nego uključuje objektivno sagledavanje državnopravnih i društveno-političkih okolnosti u kojima se organiziraju i djeluju naši džemati u dijaspori.
Naročitu pažnju potrebno je posvetiti uključivanju intelektualnog, stručnog i privrednog potencijala dijaspore u razvojne projekte Islamske zajednice. Islamska zajednica u dijaspori važan je resurs koji, uz svoju finansijsku podršku, može doprinijeti i znanjem, iskustvom, stručnim kapacitetima, poslovnim vezama i međunarodnim kontaktima.
Potrebno je razvijati modele saradnje koji će omogućiti snažnije povezivanje naših ljudi u svijetu s projektima i inicijativama Islamske zajednice, posebno u područjima obrazovanja, zdravstva, ekonomskog razvoja, vakufa, humanitarnog djelovanja i drugih strateških područja. Tako dijasporu ne bismo posmatrali samo kao izvor materijalne podrške nego kao važnog partnera u razvoju i jačanju ukupnih kapaciteta Islamske zajednice, a time i Bosne i Hercegovine.
Očuvanje islamske kulturne baštine i vjerski turizam
Bogato kulturno-historijsko naslijeđe u vlasništvu Islamske zajednice, u što spadaju drevne džamije, tekije i zgrade starih izvornih medresa upisane na listu nacionalnih spomenika države, za sve više rastuću granu vjerskog, a i turizma općenito, izvrstan je potencijal koji nije ni blizu iskorišten, a što bi moglo biti vrlo važna stavka u budžetima medžlisa, iz koje bi se ti objekti mogli održavati (amortizacija), a ostatak usmjeriti u misijske svrhe.
Mogućnosti koje su na raspolaganju Islamskoj zajednici na planu vjerskog turizma bitne su i za prezentaciju islama i autohtone vjerske prakse i kulture bosanskohercegovačkih muslimana brojnim i različitim profilima gostiju iz cijeloga svijeta.
Potrebno je intenzivirati aktivnosti na stručnoj valorizaciji, multimedijalnoj prezentaciji i promociji vakufskih objekata, važnih historijskih lokaliteta, poput džamija, kulturnih centara i drugih objekata od važnosti za islamsku tradiciju i identitet muslimana na ovim prostorima.
Međureligijski dijalog i kultura zajedničkog života
Bosna i Hercegovina stoljećima je prostor susreta različitih religija, kultura i tradicija. U takvom ambijentu međureligijski dijalog jedan je od ključnih temelja izgradnje povjerenja, mira i društvene stabilnosti. Islamska zajednica, kao nosilac i perjanica međureligijskog dijaloga u Bosni i Hercegovini, nastavit će promovisati kulturu poštovanja, otvorenog dijaloga i međusobnog uvažavanja.
Potrebno je dodatno razvijati saradnju s drugim vjerskim zajednicama koliko je to moguće, inicirati i podržavati zajedničke društveno korisne projekte te zajedničkim djelovanjem doprinositi jačanju društvene kohezije, solidarnosti i kulture mira.
Zaključak – zajedno u službi vjere, naroda i domovine
Reisul-ulema je čovjek koji je u hizmetu Islamske zajednice, vjere i naroda. On je njen prvi službenik i prvi odgovorni čovjek.
Ukoliko mi ukažete povjerenje, ne obećavam da ću sve znati niti da ću sve moći! Ali ću znati saslušati, okupiti moralne i kompetentne ljude i u punom kapacitetu preuzeti odgovornost! Reisul-ulema jeste prvi među jednakima, ali je prvi i kada treba ponijeti svu odgovornost.
Svjestan ogromne težine zadaće i odgovornosti pred Svevišnjim Bogom, našim narodom, amanetom šehida i ogromnim pregnućima gazija, a s osjećajem poštovanja pred ovim časnim tijelom i prisutnom ulemom, iskazujem spremnost da budem prvi po odgovornosti među velikim timom meni jednakih, posvećenih i kompetentnih saradnika koji će bdjeti nad autentičnim tumačenjem Islama, čuvanjem islamske tradicije Bošnjaka, te otvorenom i hrabrom suočavanju sa savremenim izazovima, ne ispuštajući nikada iz vida važnost jedinstva i zajedništva među našim narodom i stalnoj brizi o njegovim pravima.
Ne obećavam Zajednicu bez problema, ali mogu obećati Zajednicu koja od problema neće okretati glavu. Želimo Islamsku zajednicu institucionalno snažnu, živu u džematima, slobodnu u odlučivanju, odgovornu prema vakufima, brižnu prema svakom džematliji i uvijek uz svoj narod!
I neka mjera našeg uspjeha ne bude koliko smo govorili, nego koliko smo dobra ostavili iza sebe!
وَ مَا تَوۡفِیۡقِیۡۤ اِلَّا بِاللّٰہِ ؕعَلَیۡہِ تَوَکَّلۡتُ وَ اِلَیۡہِ اُنِیۡبُ
Uspjeh moj zavisi od Dragoga Boga, na Njega se oslanjam i Njemu se pokajanjem obraćam.
Kandidat za reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini
Muftija mostarski dr. Salem-ef. Dedović
Sarajevo, 5. septembar 2026. godine
(24sata.info)
The post Muftija Dedović Saboru predstavio program kandidature za reisu-l-ulemu: „Zajedno u službi vjere, naroda i domovine“ appeared first on 24sata.info.
