U razgovoru za Klix.ba govorio je o projektima koje bi prenio na kantonalni nivo, propustima aktuelne vlasti, saobraćajnim i komunalnim problemima, ali i o budućim koalicijama i načinu na koji bi vodio Vladu KS ukoliko dobije priliku da postane premijer.
Gospodine Muzur, aktuelni ste načelnik Općine Ilidža, a na predstojećim izborima nosite listu Naroda i pravde za Skupštinu Kantona Sarajevo. Ukoliko osvojite mandat u Skupštini, hoćete li ga prihvatiti i odreći se načelničke pozicije? Ukoliko napustite poziciju načelnika prije isteka mandata, izvjesni su prijevremeni izbori na Ilidži. Koga vidite kao svog nasljednika, odnosno kome biste bez sumnje prepustili nastavak započetih projekata u ovoj općini?
U ovom trenutku potpuno smo fokusirani da građanima prezentiramo ono što je urađeno i ono što vidimo kao ključne probleme i izazove koje moramo rješavati u narednom periodu. Nemam namjeru sjediti u skupštinskim klupama i nakon oktobarskih izbora vjerujem da ću nastaviti biti operativac, neko ko je na terenu, ko rješava stvarne probleme građana. Kada izbori budu okončani spreman sam ići gdje god mogu dati najbolji doprinos i gdje mogu rješavati konkretne probleme koje građani imaju. Vjerujem da i građani od mene to očekuju.
Već nekoliko godina vodite Općinu ilidža – koja su iskustva i rješenja s Ilidže koja biste preslikali na Kanton Sarajevo?
Ima mnogo konkretnih stvari jer smo na Ilidži napravili jedan iskorak koji je vidljiv, koji je mjerljiv. Tu je svakako aktivna komunikacija s građanima. I načelnik općine i premijer Kantona Sarajevo mora imati otvorenu komunikaciju sa građanima, to je danas, s tehnologijom koju imamo, ogromna prednost. Građanima Ilidže dostupan sam svaki dan, na terenu sam stalno, komuniciramo na sve dane, dostupne kanale od dopisa koji fizički dođe na kabinet do društvenih mreža itd. To je direktna komunikacija, live, bez bilo kakvih filtriranja pitanja. Nekada svi problemi nisu iz nadležnosti Općine, ali je važno da ih načelnik čuje, tako neće ni svi problemi biti iz nadležnosti kantona, ali premijer mora znati za njih. Danas je to praksa koja znači otvorena vrata za sve građane. Drugo je rješavanje sistemskih i strateških pitanja, te stvari nisu uvijek vidljive građanima, ona možda ne donose popularnost i glasove. Naprimjer, Ilidža je u proteklom periodu uradila ortofotografsko snimanje cijele općine u sklopu obnove katastarskog premjera i ažuriranja podataka. To je iznimno važno da se uradi na nivou kantona jer je to osnova za izradu planske dokumentacije, legalizaciju, zaustavljanje bespravne gradnje, omogućavanje ljudima da pređu na ekološki prihvatljivo grijanje. Jedan kompleksni sistem počinje od ažuriranja podataka i mi smo pokazali da to hoćemo i možemo. Moram spomenuti i razvoj našeg Javnog preduzeća “Ilidža”, od neke male firme koja je bila skromno organizovana, bez nekih velikih poduhvata, danas je to preduzeće koje ima 65-70 uposlenika, budžet koji realizuje je 5-6 miliona KM, pravi dječija igrališta, krpi saobraćajnice, radi zimsko održavanje, ima ozbiljan vozni park i mehanizaciju i danas je jedno od najkompaktnijih i najboljih javnih preduzeća. Tu smo pokazali da znamo kako se gradi i upravlja jednim kompleksnim sistemom.
Često se dešava da lokalni nivoi vlasti prebacuju odgovornost na više, kantonalne nivoe. Šta smatrate najvećim propustom dosadašnje kantonalne vlasti u odnosu prema lokalnim zajednicama?
Uvijek može bolje, to je sigurno. Višegodišnji problem ostaje Zakon o lokalnoj samoupravi, to je pitanje koje se, kada se radi o odnosu općina, Grada Sarajeva i Kantona Sarajevo, vuče skoro pa od osnivanja Kantona Sarajevo. Taj zakon je važan jer, iz perspektive građana, reguliše ko je za šta nadležan kad je u pitanju zdravstvo, komunalna privreda, saobraćaj… On se nije mijenjao od 2000. godine, a njegove izmjene traže i od Vlade KS i od načelnika, koji dolaze iz različitih stranaka, postizanje konsenzusa i to ostaje izazov i za naredni period. Važna tema je i raspodjela prihoda koja je samo u Kantonu Sarajevo drukčija u odnosu na cijelu Federaciju BiH, a povezana je sa Zakonom o lokalnoj samoupravi. To treba zajedno rješavati, općinama treba dati jasne nadležnosti i prihode shodno tim nadležnostima. U FBiH od poreza na dohodak 34,5% je zagarantovani prihod općinama, osim u KS gdje je 1,79%. Općine svaki dan preuzimaju na terenu neke obaveze, novac to ne prati ni blizu. Tu je ova Vlada KS mogla i morala više. Prebacivanje odgovornosti mora postati prošlost, daleka prošlost. Ako građani imaju problem, čak i kad premijer KS nije nadležan, on se mora uključiti u rješavanje tog problema. Obrazovanje je u isključivoj nadležnost kantona, ali sam kao načelnik inicirao izgradnju nove osnovne škole na Stupu. Prosto vidite da građanima tog dijela Ilidže hitno treba škola jer se izgradilo cijelo novo naselje. Obrazovanje nije vaša nadležnost, ali problemi građana su tu i neće nestati ako ih ignorišete jer „niste nadležni“. Ispravan put je inicijativa i saradnja kako bi se problemi rješavali.
Saobraćajne gužve, javni prijevoz, zagađenje zraka i sigurnost su višedecenijski problemi u Sarajevu. Šta vaša lista nudi kao konkretno rješenje koje građani mogu osjetiti u naredne četiri godine?
Bilo bi neodgovorno obećati da ćemo riješiti sve probleme, ali je sigurno da Narod i Pravda skida jednu po jednu temu sa dnevnog reda. Evo, naprimjer, danas uopće u septembru nije tema kupovina udžbenika učenicima, to je bio ozbiljan izazov i finansijski udar za roditelje prije nekoliko godina. Danas udžbenike djeca dobiju besplatno prvi dan škole i većina roditelja i ne zna ko su autori, ne osjete udar na džep. Pruga za Hrasnicu je drugi primjer, nešto o čemu se pričalo desetljećima. Za naredni period ključno je riješiti pitanje u oblasti komunalne privrede, tu se mora uložiti ozbiljan novac, zaposleni u tom sektoru se moraju bolje tretirati i Kantonu Sarajevo nedostaje iskorak na tom polju da se svrsta rame uz rame sa drugim evropskim gradovima. Ogroman iskorak je napravljen na polju sigurnosti, javnog prijevoza, saobraćaja i dosegnuti nivo se mora održavati i unapređivati. Ortofotografsko snimanje, legalizacija i izrada planske dokumentacije sigurno će biti prvi test nove vlasti jer je to osnova za rješavanje mnogih drugih problema. insistirat ću na donošenju urbanističkog plan i jasno definisanim pravilima građenja, jasno definisanoj komunalnoj i saobraćajnoj infrastrukturi, što su i najveći problemi u prostoru trenutno.
Kakvu koaliciju Narod i pravda priželjkuje nakon ovih izbora i postoje li stranke s kojima ni pod kojim uslovima ne biste formirali većinu u Skupštini KS?
Priželjkujemo programsku koaliciju sa jasno određenim prioritetima i koracima šta treba raditi. Narod i Pravda je bio najstabilniji partner u prethodnoj vlasti, nismo inicirali konflikte i često smo podmetali leđa i primali udarce koji su bili namijenjeni drugima. Nekada je bilo teško objasniti i samom članstvu Naroda i Pravde zašto se ne „izmaknemo“, ali mi smo hrabro birali put kojim idu rijetki. Prihvatali smo resore i pozicije sa kojih su drugi bježali jer smo bili svjesni da se posao mora uraditi, da sistem ne smije stati. U novoj vlasti partneri će to morati prepoznati i tretirati nas shodno teretu koji preuzimamo. Vjerujem da Trojka ima perspektivu, ali će biti nužna neka osvježenja i drukčiji tretman partnera.
Kako ocjenjujete rad aktuelne Vlade Kantona Sarajevo? Šta biste zadržali kao dobru praksu, a šta biste odmah mijenjali?
Ono što je bilo dobro jeste ravnopravan tretman općina i to treba zadržati. Vlada KS je radila projekte i sa općinama gdje načelnici nisu iz Trojke, iako je takvih općina malo i sve manje. To je jedan pošten odnos, i to treba pozdraviti, zadržati i dodatno unaprijediti. Nama treba ravnomjeran razvoj Kantona Sarajevo, i sve što ima neko U Centru ili na Otoci, moraju imati i ljudi u padinskim dijelovima grada, u Rakovici, Trnovu, Hadžićima, Ilijašu. Važno je pokazati da je svaki čovjek i svaki dio Kantona Sarajevo jednako važan. U slučaju da budem vodio Vladu KS ta promjena će biti najvidljivija po ritmu rada, jednom stalnom zasjedanju i jednom drukčijem odnosu na relaciji premijer-ministri. To podrazumijeva da premijer ima pregled kompletne situacije, zna koji su problemi, koji su rokovi za rješavanje problema i ko je odgovoran poimenice. To je praksa koju bih preslikao sa Ilidže na nivo kantona.
(24sata.info)
The post Nermin Muzur: Nemam namjeru sjediti u skupštinskim klupama, nakon izbora spreman sam rješavati konkretne probleme appeared first on 24sata.info.
