Akademiju su organizovali Muzej “Alija Izetbegović” i Fondacija “Alija Izetbegović”.
Profesorica Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Fahira Fejzić-Čengić izjavila je da je Alija Izetbegović bio čovjek čije su umjerenost, čvrsti stavovi i odnos prema Bosni i Hercegovini ostavili dubok trag, ističući da njegove ideje i danas mogu biti putokaz u vremenu novih političkih i društvenih izazova.
Fejzić-Čengić podsjetila je da je prije 21 godinu napisala predgovor za knjigu “Bosna je velika tajna”, u kojoj su objedinjena 53 Izetbegovićeva intervjua iz perioda od 1989. do kraja 1995. godine.
Predgovor je, kako je kazala, naslovila “Čovjek koji je tiho pričao, a daleko se čuo”, ocijenivši da ta rečenica i danas najbolje opisuje Izetbegovića.
“Dobro sam ga poznavala, s njim razgovarala, profesionalno i privatno, promatrala ga, analizirala i zaključivala”, kazala je Fejzić-Čengić.
Govoreći o vremenu u kojem živimo, upozorila je na snažan uticaj medijskih senzacija, spinova i političkih spektakala te naglasila važnost kritičkog promišljanja, zdravog razuma i oslanjanja na vjerodostojne izvore.
Podsjetila je na Izetbegovićevu misao da je “Bosna zemlja u kojoj je stabilna samo njena kolebljivost”, kao i na njegov stav da je Bosna i Hercegovina moguća kao građanska država u kojoj se svi njeni građani i narodi osjećaju dobro na svakom njenom dijelu.
Fejzić-Čengić posebno je istaknula Izetbegovićev način donošenja važnih političkih odluka, navodeći da je imao savjetodavno tijelo od 30 ljudi s kojima se konsultirao o ključnim pitanjima.
“Nikad krupne odluke ne donosim sam. O svemu se s tim intelektualcima, sa tom elitom, savjetujem”, citirala je Izetbegovića, ocijenivši da danas takvog pristupa nedostaje i u političkim strankama i na različitim nivoima vlasti.
Podsjetila je i na njegove stavove da promjena granica može dovesti do rušenja postojećeg poretka, da treba istrajno graditi demokratiju i pravdu te da se Bosna ne može dijeliti.
Fejzić-Čengić je kazala da tragedija svakog naroda počinje onda kada počne gubiti vlastiti identitet i dostojanstvo, pozvavši na njegovanje kulture sjećanja, čuvanje knjiga, porodice, zavičaja i vlastitog dostojanstva.
Obraćanje je završila podsjećanjem na Izetbegovićev odgovor na pitanje šta ostavlja Bosni i Bošnjacima.
“Vjeru u Boga i vjeru u sebe”, poručila je Fejzić-Čengić.
U okviru Akademije je održan i panel posvećen slobodi misli, govora i izvještavanja, s posebnim osvrtom na mjesto slobode u Izetbegovićevoj misli i političkom djelovanju.
Novinari Almasa Hadžić, Sead Omeragić, Asim Metiljević i Adnan Rondić, koji su moderirali razgovor, govorili su o odnosu predsjednika Izetbegovića prema medijima i kritičkoj riječi, značaju otvorenog dijaloga i medijskog pluralizma te izazovima očuvanja slobode javnog izražavanja.
Kroz lična sjećanja na susrete s predsjednikom Izetbegovićem u različitim okolnostima i vlastita profesionalna iskustva, učesnici su se osvrnuli i na to kako se te slobode razumiju i ostvaruju i danas.
(24sata.info)
The post Održana Akademija povodom 23. godišnjice smrti Alije Izetbegovića: “Čovjek koji je tiho pričao, a daleko se čuo” appeared first on 24sata.info.
