Pad proizvodnje i narudžbi u njemačkoj automobilskoj industriji mogao bi se preliti i na kompanije u Bosni i Hercegovini. Domaća industrija snažno je uključena u evropske lance dobavljača, posebno u proizvodnji automobilskih dijelova, metala, plastike i električne opreme, a Njemačka je jedno od najvažnijih tržišta za bh. izvoz.
Najnoviji podaci njemačkog Federalnog zavoda za statistiku Destatis pokazuju da je industrijska proizvodnja u najvećoj evropskoj ekonomiji u julu pala za 1,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je bila 1,6 posto manja nego u julu prošle godine.
Mnogo snažniji pad zabilježen je u automobilskoj industriji. Proizvodnja automobila i automobilskih dijelova smanjena je za 9,2 posto u odnosu na juni.
Istovremeno su nove narudžbe u njemačkoj automobilskoj industriji pale za čak 12,5 posto.
Problem za BiH je što se dio proizvodnje za evropsku automobilsku industriju odvija upravo u domaćim fabrikama.
Do 20.000 radnika u automobilskom lancu
Prema analizi Germany Trade & Investa (GTAI), BiH je etablirana proizvodna baza evropske automobilske industrije, a domaći proizvođači uglavnom ne isporučuju direktno velikim proizvođačima automobila, nego njihovim dobavljačima.
U direktnom lancu automobilske industrije posluje do 80 kompanija, dok ih je u indirektnom lancu, koji uključuje preradu metala, plastike, proizvodnju alata i logistiku, još do 300.
GTAI procjenjuje da je u ovom lancu vrijednosti zaposleno do 20.000 bh. radnika.
Vrijednost izvoza automobilskog sektora prelazi milijardu eura godišnje, a više od 90 posto proizvoda završava na tržištu Evropske unije.
U BiH se proizvode metalni, plastični, gumeni, tekstilni i elektronski dijelovi za automobilsku industriju, a domaće fabrike dio su proizvodnih lanaca velikih evropskih kompanija.
Među njemačkim kompanijama koje imaju proizvodnju u BiH GTAI navodi Mann+Hummel u Tešnju, Mahle Electric Drive Systems u Laktašima, Grammer u Zenici i Žepču, Selzer Automotive i Veritas u Rajlovcu te Volkswagen u Vogošći.
Njemačka kupila bh. robe za gotovo 1,4 milijarde eura
Veza nije ograničena samo na automobilsku industriju.
Oko dvije trećine ukupne robne razmjene BiH odvija se s Evropskom unijom, a Njemačka je prošle godine bila treći najvažniji trgovinski partner zemlje, iza Hrvatske i Srbije, pokazuju podaci koje navodi GTAI.
Njemačka je tokom 2025. iz BiH uvezla robe u vrijednosti od 1,385 milijardi eura, što predstavlja rast od čak 15,7 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Njemački izvoz u BiH istovremeno je iznosio 1,334 milijarde eura.
Njemačka je tako prošle godine iz BiH kupila oko 51 milion eura više robe nego što je prodala bh. tržištu.
Posebno su povezane metalna i elektroindustrija. Njemačke kompanije među najvažnijim su kupcima metalnih proizvoda iz BiH, a njemačka privredna stagnacija već je ranije počela ostavljati posljedice na potražnju za proizvodima metaloprerađivača sa Zapadnog Balkana.
Dobre ukupne brojke kriju problem
Na prvi pogled, posljednji njemački podaci o industrijskim narudžbama čak izgledaju dobro. Ukupne narudžbe u julu povećane su za 2,5 posto.
Međutim, gotovo cijeli rast rezultat je izuzetno velikih pojedinačnih poslova u proizvodnji aviona, brodova, vozova i drugih transportnih sredstava.
Kada se velike narudžbe isključe, njemačka industrija bilježi pad narudžbi od 1,4 posto.
Narudžbe iz inostranstva također su smanjene za 2,1 posto.
Posebno je važan pad od 12,5 posto u automobilskoj industriji, jer upravo taj sektor ima razgranatu mrežu dobavljača izvan Njemačke.
Kad stane njemačka fabrika, problem putuje niz lanac
To ne znači da je pad narudžbi u Njemačkoj već doveo do pada proizvodnje ili otpuštanja u BiH.
Ali struktura domaće industrije znači da promjene u Njemačkoj mogu relativno brzo doći do bh. proizvođača.
Kompanija u BiH koja proizvodi metalni dio, plastičnu komponentu, filter, elektromotor ili drugi proizvod često se nalazi nekoliko nivoa ispod velikog evropskog proizvođača. Ako se u Njemačkoj proizvodi manje automobila ili mašina, dobavljač naručuje manje komponenti, a smanjena potražnja zatim se prenosi dalje kroz lanac.
S druge strane, BiH trenutno ima i priliku. GTAI navodi da interes njemačkih kompanija za BiH kao blisku proizvodnu i nabavnu lokaciju ostaje visok.
U zemlji posluje oko 550 kompanija s njemačkim kapitalom, dok njemačke firme pokazuju interes za dodatno angažiranje u preciznoj obradi metala, plastici i proizvodnji elektromotora.
BiH tako istovremeno zavisi od zdravlja njemačke industrije, ali može profitirati i od evropskog približavanja proizvodnih lanaca tržištu EU.
Najnoviji pad proizvodnje i narudžbi u Njemačkoj zato još nije dokaz da bh. izvoznici imaju problem, ali jeste signal koji vrijedi pratiti: kada najveća evropska industrijska ekonomija smanji tempo, posljedice se mogu osjetiti i stotinama kilometara dalje, u fabrikama u BiH.
Objava Njemačka autoindustrija smanjuje narudžbe 12,5 posto pojavila se prvi puta na Business Magazine.
