Sveprisutna elektrifikacija uzima sve veći zalet što potvrđuju i prodajni rezultati. Ali pitamo se hoće li sve doista ići tako glatko.
Evropa je prelomila i odlučila kako od 2035. godine neće biti moguća prodaja novih automobila na fosilna goriva. Stoga je preostalo tek nešto više od deset godina da se tržište i kupci prilagode novim pravilima. Nema sumnje, istok Evrope kasni u elektrifikaciji, kako po prodajnim rezultatima, tako i kada govorimo o samoj infrastrukturi.
Matas Buzelis, stručnjak za automobile iz kompanije carVertical, dijeli svoju zabrinutost. On naglašava da i njihova platforma za provjeru historije automobila bilježi rast provjera električnih vozila. 2021. godine udio električnih vozila je bio 0.2%, a ove godine se povećao na 0.6%, što jasno upućuje da sve više vozača prelazi na električna vozila, prenosi Index.hr.
“Iako je vrijednost električnih automobila kroz godine zabrinjavajuća, s električnim je vozilima lakše živjeti jer su manje skloni kvarovima i zahtijevaju manje održavanja, bez potrebe za promjenom različitih tekućina i filtera svakih 30.000 kilometara“, poručuje Buzelis.
Punjenje baterija
Privikavanje traži i punjenje vozila. Najmanje problema imaju oni koji mogu puniti auto kod kuće noću kad je struja jeftinija, ili pak imaju organizovano punjenje na ili blizu radnog mjesta.
Potencijalni problemi postoje ipak kod svih ostalih koji nemaju vlastite punjače ili stanice za punjenje koje bi mogli koristiti tokom radnog vremena. Za njih će upravo punjenje na javnim punjačima biti mogući izvor problema: „Ne samo da traje mnogo duže nego točenje benzina ili dizela, već obično zahtijeva i instaliranje posebnih aplikacija koje su ključne za punjače. To nije ni blizu procesa na koji su vozači navikli kada je u pitanju točenje goriva jer ne postoji praksa ‘natoči pa plati.’”
Vožnja autocestom
Svi znamo da su električna vozila najučinkovitija u urbanim uslovima u pogledu troškova i performansi i superiorna vozilima na fosilna goriva. Ta se situacija mijenja na otvorenoj cesti kada potrošnja ozbiljno raste s porastom putne brzine, a to nerijetko skraćuje domet na zabrinjavajući nivo.
“Postoji kvadratni omjer između brzine i aerodinamičkog otpora, što znači da, kada se brzina udvostruči, otpor se učetverostručuje. To značajno smanjuje domet i brzinu kretanja“, poručuju iz carVerticala.
Velika masa, veliki problemi
Jedan od novijih problema je direktna posljedica ugradnje većih baterija i porasta mase vozila. Električna vozila su osjetno teža, a rastom njihovog udjela zasigurno će rasti statička i dinamička opterećenja na saobraćajnu infrastrukturu. Garaže na više etaža će trebati nanovo proračunati s obzirom na veća opterećenja, a isto vrijedi i za pojedine mostove, trajekte i sl.
Priča za sebe je gašenje požara. Vatru na električnom vozilu je iznimno teško ugasiti, a sada zamislite koliki je to problem u slučaju požara u podzemnoj garaži, ističe Buzelis. Potencijalno je još veća opasnost prijevoz na brodovima čija protupožarna oprema ne obuhvaća parametre gašenja požara na električnim automobilima.
I na kraju, jedna od većih nepoznanica je tržište rabljenih vozila. Već sada postoji prilično velik izbor rabljenih električnih automobila, ali što će biti za 10 godina, kad se na tržištu pojave automobili s ‘potrošenim’ baterijama, pitaju se mnogi. Nema sumnje kako će autoindustrija morati dati odgovor na ta i još brojna druga pitanja, baš kao i oni na vlasti koji svojim postupcima kreiraju trendove.
(033.ba)
