Bliži se prva godišnjica članstva Hrvatske u eurozoni, pri čemu Vlada, centralna banka i analitičari naglašavaju trajne benefite tog članstva, dok se dio građana, osim što euro smatra i djelimičnim “krivcem” za rast cijena, još nije uspio u potpunosti priviknuti na novu valutu.
Ministar finansija Marko Primorac nedavno je izjavio da su se svi očekivani pozitivni učinci ulaska u eurozonu i ostvarili – od povećanja kreditnog rejtinga, do značajnog smanjenja valutnog rizika, kao i uklanjanja transakcijskih troškova, pri čemu ušteda za ekonomiju iznosi oko 160 milijuna eura.
“Vjerujem da će učinci u potpunosti biti poznati i vidljivi u nekom dužem vremenskom razdoblju, ali sve ono što smo učinili na samom putu uvođenja eura će polučiti trajne transformativne učinke hrvatskoj ekonomiji”, ocijenio je Primorac, javlja Hina a prenosi Index.hr.
Na istom tragu je i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, takođe apostrofiravši uklanjanje kursnog rizika, koje je dovelo do smanjenja premije rizika zemlje, rezultat čega je i da su kamatne stope znatno niže no što bi bile bez uvođenja eura. Primjer su toga, napomenuo je Vujčić, i zemlje koje nijesu uvele euro, poput Češke, Mađarske i Poljske.
“Troškovi zaduživanja države, preduzeća i domaćinstava bi bili na znatno višim nivoima. Ne samo to, nego bi i stopa inflacije bila viša nego što jest, jer Hrvatska ima nižu stopu inflacije od svih tih zemalja koje nijesu uvodile euro”, izjavio je nedavno Vujčić. Stoga su ekonomske posljedice ulaska u eurozonu u skladu s očekivanjima, pri čemu je guverner istaknuo da je uvođenje eura “jako dobro” prošlo i u tehničkom pogledu.
Ulazak u eurozonu u jeku visoke inflacije, zaokruživanje cijena
Lanjskog novembra inflacija je dosegnula rekordnih 13.5 odsto, nakon čega kreće njeno postupno usporavanje, pri čemu su se dvocifreni nivoi zadržali i u prva tri mjeseca ove godine. Ulazak Hrvatske u zajedničku evropsku monetarnu uniju u trenutku visoke inflacije je stoga predstavljao specifičnost i izazov s kojim se nijesu morale suočiti druge članice prilikom ranijih proširenja.
Prve dane ove godine u javnosti su se pojavili i brojni primjeri neopravdanih poskupljenja kod “zaokruživanja” cijena pri preračunavanju iz kuna u eure, a uz poruke i predsjednika vlade Andreja Plenkovića da se to zaokruživanje ne smije koristiti za “neopravdano velike dobiti i profite”, na teren su izašle i inspekcijske službe, dok je u februaru Ministarstvo ekonomije pokrenulo i aplikaciju za poređenje cijena u trgovačkim lancima u odnosu na zadnji dan 2022. godine.
Krajem januara je objavljena i prva procjena inflacije za taj mjesec, po kojoj je rast na godišnjem nivou usporio na 12.7 odsto, dok su cijene u odnosu na decembar 2022. u prosjeku ostale iste.
Istraživanje: Dobar dio građana cijene još uvijek preračunava u kune
Od septembra 2022. do kraja ove godine na snazi je i obaveza dvojnog iskazivanja cijena – u kunama i eurima. Iako se brojni građani žale da se još nijesu naviknuli na novu valutu, a udruženja potrošača traže produženje te obaveze, ministar finansija Marko Primorac je nedavno ponovio da ono nije potrebno.
Dalje dvojno iskazivanje cijena doprinijelo bi zbunjivanju potrošača, a između ostalog nije ni u skladu s preporukama Evropske komisije, rekao je Primorac, dodavši da se period obaveze dvojnog iskazivanja protegnulo na 16 mjeseci, što je duže nego u drugim zemljama koje su uvodile euro.
Prilagođavanje građana na euro su kroz mjesece pratili i istraživači s odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a u saradnji s agencijom za istraživanje tržišta Hendal su ih između ostalog upitali u kojoj mjeri trenutne cijene u eurima preračunavaju u kune.
U novembru je tako 47 odsto ispitanika reklo da to uvijek čini, 46 odsto ponekad, a samo šest odsto njih nikad.
Istraživanje se provodi svaki mjesec na nacionalno reprezentativnom uzorku od 500 hrvatskih građana, a u prvom iz februara ove godine 60 odsto građana je odgovorilo da uvijek preračunava iz eura u kune, 36 odsto da to radi ponekad i četiri posto da to nikad ne čini.
Viši asistent na katedri za psihologiju FFZG-a Nikola Erceg smatra da je zaključak koji proizlazi iz ovih rezultata da se građani još nijesu priviknuli na euro.
