Svaki treći stanovnik bori se s alergijama: Zašto su u porastu i šta ih najviše pokreće?Alergijske bolesti već godinama pokazuju dramatičan, epidemijski rast širom svijeta, a ovaj trend nije zaobišao ni Bosnu i Hercegovinu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, danas se svaki treći čovjek suočava s nekim oblikom alergije. O tome zašto bilježimo ovoliki porast oboljelih, kako stil života utiče na naš imunitet i koji su najčešći okidači, u emisiji „Puls zdravlja“ govorio je prim. dr. Teufik Hadžiosmanović.
-Mi pripadamo razvijenom dijelu svijeta. Živimo u Evropi, a u Evropi i u Sjedinjenim Američkim Državama prisutan je epidemijski, nagli rast oboljelih od raznih alergijskih bolesti, pogotovo od respiratornih alergija. Dvije bolesti koje su najčešće koje se javljaju u alergiji gornjih respiratornih puteva je vazomotorni rinitis, a ono čime se ja bavim kao pulmolog je alergijska astma, koja je vrlo česta i na našem području. Dok u Africi i dan-danas, evo sad imamo epidemiju ebole i imamo infektivne bolesti, u Evropi se epidemijski jako povećava broj oboljelih od alergija, i to naročito od alergijske astme – istakao je dr. Hadžiosmanović.
-Zbog čega dolazi do ovako velikog broja alergija nije utvrđeno. U Evropskoj uniji se ulažu ogromna sredstva ne bi li se otkrio razlog zbog čega je to. Alergijske bolesti su inače bolesti mladih ljudi, ali se alergija može pojavljati u bilo kojoj životnoj dobi. Postoje razne teorije zbog čega se to dešava. Imate čak teorije da prevelika higijena, prevelika upotreba sredstava za higijenu dovodi do toga. Postojala je i jedna studija u Švedskoj, koja je pokazala da recimo češće od alergijske astme obolijevaju djeca koja su rođena carskim rezom – sterilnim putem, za razliku od djece koja se porađaju normalnim putem. Utvrđeno je da broj laktobacila koje tu primi dijete prolazeći kroz vaginalni kanal predstavlja triger, okidač koji upali njegov alergijski sistem – pojašnjava naš sagovornik.
–Alergija je ustvari neadekvatan odgovor našeg imunog sistema na podražaje iz vanjske sredine. To su najčešće alergeni polena koji se nalaze u prirodi, ali mogu biti i alergeni tipa epitela i dlake mačke, psa, konja. To može biti i kućna prašina, koju ustvari predstavljaju grinje koje se nalaze u kućnoj prašini. I mi smo te alergije podijelili na sezonske i cjelogodišnje. Sezonske se javljaju sa polenom. Kod nas u Bosni imate da otprilike u februaru počinje da cvjeta lijeska, pa se onda na to nadovezuje breza, joha, da bi završavalo sa polenizacijom drveća u junu sa lipom. No, već negdje početkom aprila počinju da cvjetaju trave, te nastavljaju tokom čitavog ljeta – dodaje dr. Hadžiosmanović.
Ambrozija je najpotentniji i najagresivniji polen na našem području, odgovoran za najteže oblike alergijskih reakcija u jesen. Pored inhalatornih, dr. Hadžiosmanović napominje da ne treba zaboraviti ni nutritivne (prehrambene) alergene koji se unose hranom, a među kojima su najčešći okidači orašasti plodovi (orasi, lješnjaci, bademi), kao i morski plodovi poput školjki i škampa.
Ako primijetite da vaši simptomi curenja nosa, kihanja ili otežanog disanja traju predugo i ponavljaju se svake godine u istom periodu, vrijeme je za posjetu ljekaru i alergološko testiranje, kako bi se na vrijeme spriječio razvoj težih stanja poput astme.
Ostatak razgovora pogledajte u videu:
