Radna grupa za Bosnu i Hercegovinu, sastavljena od osoba koje su preživjele genocid i zagovornika, zvanično Vas moli da obratite pažnju na nedavne poteze Christiana Schmidta, visokog predstavnika u BiH. Schmidt je pokrenuo intervenciju, uz navodnu podršku američkog ambasadora u BiH, što predstavlja neadekvatan pokušaj opoziva odluke Evropskog suda za ljudska prava (ECHR) u slučaju ‘Kovačević protiv Bosne i Hercegovine’, navode članovi ove grupe u pismu upućenom O’Brienu.
Oni ističu da je u slučaju Slaven Kovačević Sud utvrdio da zbog “kombinacije teritorijalnih i etničkih uslova”, podnositelj žalbe nije mogao glasati za kandidata po svom izboru za Predsjedništvo BiH i Dom naroda BiH. Takva ograničenja predstavljaju “discriminatorsko postupanje u suprotnosti sa Članom 1., Protokola 12”.
“Sud je zaključio da trenutni izborni sistem u BiH jača ‘etničke podjele u zemlji i podriva demokratski sistem’. Slučaj Kovačević se odnosi na ostvarivanje prava glasanja kao temelja demokratije”, poručuju iz Radne grupe za BiH, naglašavajući da je presuda u slučaju Kovačević u skladu s prethodnim nalazima Suda da su Ustavom BiH kršena osnovna ljudska prava predviđena Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Članovi Radne grupe u pismu, na koje je imala uvid Fena, ističu da Ustav BiH omogućava kandidovanje za najvišu političku funkciju u zemlji isključivo pripadnicima tri konstitutivna naroda – Bošnjacima, Hrvatima i Srbima.
U slučaju Sejdić-Finci protiv BiH, Sud je zaključio da je uskraćivanje prava Roma i Jevreja da se kandiduju za ove funkcije “diskriminatorno” i predstavlja kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima. Sud je objasnio da, iako je koncept “konstitutivnih naroda” možda bio neophodan za okončanje brutalnog sukoba obilježenog genocidom, “diskriminacija zasnovana isključivo na rasnoj pripadnosti ne može se opravdati u današnjem demokratskom društvu”.
Na sličan način, kako podsjećaju iz Radne grupe, ako neko ne prihvati pripadnost jednom od tri konstitutivna naroda, nema pravo kandidovanja na ove funkcije.
U slučaju Zornić protiv BiH, Sud je također odlučio da je takvo isključivanje diskriminatorsko. Sud je, ističu iz Radne grupe, naglasio da “nakon više od osamnaest godina od završetka tragičnog sukoba, ne postoji opravdanje za očuvanje spornih ustavnih odredbi”. Sud je očekivao da će se postići demokratski dogovori bez daljnjeg odugovlačenja i insistirao je na tome da svaki građanin BiH ima pravo kandidovati se na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda bez diskriminacije na osnovu etničke pripadnosti, navodi N1.
“S obzirom na dosljednost ovih presuda, predlažemo da visoki predstavnik, umjesto što se miješa u pokušaju osporavanja presude u slučaju Kovačević, treba poštovati presude Evropskog suda za ljudska prava kako bi se unaprijedila ljudska prava, demokratija i vladavina prava u BiH. Nepoštivanje presuda Suda ne samo odgađa neophodne demokratske i ustavne reforme, već također favorizuje etnonacionalističke interese i jača etničke podjele koje bi mogle dovesti do budućih sukoba”, upozoravaju iz Radne grupe.
Pozivaju Sjedinjene Američke Države da podrže očekivanja Evropskog suda za ljudska prava da BiH postane demokratsko društvo u kojem se poštuju ljudska prava i vladavina zakona. Smatraju da su takve demokratske i ustavne reforme neophodne za pristupanje BiH Evropskoj uniji.
“U tom kontekstu, bilo bi važno da Sjedinjene Američke Države, kao članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, ali i ostale članice Upravnog odbora, preporuče visokom predstavniku povlačenje iz učešća u slučaju Kovačević protiv BiH”, poručuju iz Radne grupe za BiH.
Evropski sud za ljudska prava je 29. augusta 2023. godine izdao presudu u slučaju Kovačević protiv Bosne i Hercegovine, koja se odnosi na izborna prava građana BiH koji se ne identifikuju kao pripadnici “konstitutivnih naroda” u BiH na državnom nivou.
Kovačević se žalio Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu tvrdeći da su mu ugrožena prava glasanjem jer, kao stanovnik entiteta Federacija BiH, može glasati isključivo za Hrvate i Bošnjake prilikom izbora članova Predsjedništva BiH.
Sud je zaključio da su prava Slavena Kovačevića bila povrijeđena.
Zahtjev za ponovno razmatranje presude podnijela je BiH tom sudu 5. oktobra prošle godine, a žalbu su uputile vršiteljice dužnosti agenticama BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava Monika Mijić i Jelena Cvijetić. Veliko vijeće suda će odlučiti o žalbi BiH kada bude donesena konačna odluka.
(24sata.info)
Ovaj članak prvobitno je objavljen na stranici 24sata.ba.
Izvor: ( 24sata.info / Znamo.ba )
