Njihov je prijedlog, za koji smatraju da se može postići navedeni cilj, da se deponija Smiljevići zatvori, a da se na lokaciji izvan grada izgradi nova deponija sa spalionicom otpada i postrojenjima za reciklažu.
Kako su naveli u svojoj viziji bh. glavnog grada do 2030. godine, to bi bila spalionica koja ne bi zagađivala zrak. Nisu precizirali gdje izvan grada bi se nalazila spalionica te da li bi to isključivo bila spalionica ili postrojenje u kojem bi se spaljivanjem otpada proizvodila električna i/ili toplotna energija.
U SDA smatraju da bi se zatvaranjem deponije Smiljevići stvorili uslovi za urbanističko širenje grada za još 700.000 stanovnika.
Ideja o spalionici nije nova. Aktuelni ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Mladen Pandurević pri stavu je da spalionicu treba graditi.
Postrojenja u kojima se otpad spaljuje radi proizvodnje električne i toplotne energije nisu rijetkost ni u urbanim zonama velikih gradova.
Beč i Kopenhagen spadaju među gradove koji ih imaju unutar gradskog područja. Bečko postrojenje radi još od početka 60-ih godina prošlog stoljeća, dok je kopenhaško, čija je izgradnja koštala 589 miliona eura (1,1 milijardu KM), istovremeno i sportsko-rekreativni objekat te se smatra arhitektonskim remek-djelom.
Bh. glavnom gradu su Ljubljana i Beč najbliži gradovi sa sličnim postrojenjima. Ipak, Sarajevo se od tih gradova razlikuje po položaju u kotlini i po problemu zagađenosti zraka, pa pitanje emisija i lokacije ima posebnu težinu.
Sarajevska regionalna razvojna agencija (SERDA) je 2019. godine u saradnji s resornim kantonalnim ministarstvom izradila studiju opravdanosti izgradnje postrojenja za zbrinjavanje komunalnog otpada.
Kao najpovoljnije rješenje navedeno je kogeneracijsko postrojenje u kojem bi se termički obrađivali miješani komunalni otpad (203.000 tona godišnje) i osušeni otpadni mulj s postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Butila. Takvo postrojenje proizvodilo bi i električnu i toplotnu energiju. Prema procjeni studije, to je dovoljno za snabdijevanje blizu 18.000 domaćinstava električnom energijom i 12.000 toplotnom energijom.
Studija je izgradnju procijenila na više od 198 miliona KM, s tim da su iz SERDA-e naglasili da bi taj iznos danas vjerovatno bio veći. Resorno ministarstvo je kao moguće lokacije predložilo Smiljeviće i Butile, a SERDA je Smiljeviće ocijenila prihvatljivijim s tehničkog aspekta. Napomenuli su da konačna odluka ne treba biti ograničena samo na te dvije lokacije.
Studija, međutim, nikada nije predstavljena kantonalnoj skupštini, iako je Vlada KS 2019. tražila od Ministarstva da predloži njeno usvajanje.
Procjene troškova se razlikuju. Bivši premijer KS Edin Forto (Naša stranka) je 2019. govorio o 240 miliona KM, dok je profesor Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Azrudin Husika u razgovoru za Klix.ba 2024. godine procijenio da bi za grad veličine Sarajeva investicija bila reda veličine 100 miliona KM, od čega veliki dio ide na sistem prečišćavanja dimnih gasova.
Husika je upozorio i na nedostatke: rast troškova prikupljanja i odvoza otpada, potrebu za stalnim praćenjem emisija te skupo zbrinjavanje šljake i pepela.
Što se tiče zraka, ako bi se toplota iz spalionice koristila u postojećem daljinskom grijanju, to ne bi smanjilo zagađenje u Kantonu Sarajevo jer bi zamijenila plin, koji pri sagorijevanju emituje malo zagađujućih materija. Prema njegovim riječima, malo je vjerovatno da bi se ta toplota koristila u padinskim dijelovima grada, koji najviše utječu na zagađenje.
Pitanje lokacije je dodatno osjetljivo. Bivši resorni ministar Almir Bečarević izjavio je krajem 2023. da nijedna sarajevska općina nije zainteresirana da nova deponija bude na njenom teritoriju.
(24sata.info)
The post SDA predlaže zatvaranje deponije Smiljevići i izgradnju spalionice otpada izvan grada appeared first on 24sata.info.
